Magazin
TJEDNI OSVRT

Zašto je propao desničarski referendum o euru?
Objavljeno 13. studenog, 2021.

Prošle je nedjelje istekao dvotjedni rok za skupljanje potpisa građana koji se protive uvođenju eura, a rezultati bi mogli biti poznati za tjedan do dva. No, kako se doznaje - referendum je doživio propast! To je biranim riječima potvrdio i Marko Milanović Litre, saborski zastupnik Hrvatskih suverenista i član organizacijskog odbora referendumske inicijative “Zaštitimo hrvatsku kunu”, rekavši: “Ne možemo proglasiti sigurnu pobjedu.”



Prema posljednjim procjenama u dva posljednja dana ušli su s više od 300 tisuća prikupljenih potpisa, pa je malo vjerojatno, i prema zakonu brojeva, da su u samo jedan dan, kada motivacija pristaša već pada, prikupili još potrebnih 70 tisuća, dok i valjanost prikupljenih tek treba utvrditi. Kako god, prema svim dosadašnjim informacijama, već sada bi se moglo zaključiti da potpisa ipak neće biti dovoljno i da je politička akcija Hrvatskih suverenista propala. A za to je više razloga. Prvo, iako je najavljivala snažnu potporu inicijativi, očigledno se razjedinjena desnica nije uspjela ujediniti ni oko eura. Podsjetimo, u organizacijskom odboru su uz Suvereniste, bili još Hrast, HKS, Neovisni za Hrvatsku te stranka Generacija obnove, a pridružio im se i HSP. Dok su Domovinski pokret i Most bili načelno za referendum, nisu sudjelovali u njegovoj organizaciji. Ali na kraju su Suverenisti praktički ostali sami. “Osim HSP-a nije nas podržala ni jedna politička stranka ili platforma. Dakle, ni jedna druga stranka nije pozvala svoje članove, simpatizere i glasače da potpišu našu referendumsku inicijativu”, izjavio je i predsjednik te saborski zastupnik Suverenista Hrvoje Zekanović. Drugo, nije bilo ni kvalitetnije kampanje i promidžbe kako bi se privukao bar dio onih od 60 posto građana, koji prema brojnim istraživanjima, podržavaju uvođenje eura i ulazak u eurozonu. A treće, Vlada je na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem uložila i previše energije u promicanje pozitivnih efekata i brojnih koristi od eura, kako bismo s 1. siječnja 2023. postali članica europodručja. Što se tiče protivljenja, premijer je i nedavno istaknuo da ono dolazi od aktera na političkoj sceni “koji nisu ni crno ispod nokta pridonijeli pristupanju u EU, a mnogi nisu ni postojali”. Kod njih se, dodao je, vidi da nemaju nikakav element s tim procesom i reformama koje su poduzete u proteklih 20 godina.

Tako je Hrvatska ipak pred trećom promjenom valute u tri desetljeća. Mjeseci se broje do dolaska eura, druge najjače valute na svijetu. I dok će se politika još zabavljati tom temom, Hrvatska narodna banka do kraja godine već mora početi kovati kopije eura.



Damir Gregorović
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Tomislav Pletenac: Uvijek se sve vrti oko ideje "poštenog" naroda i "pokvarenih" elita

2

RAZGOVOR: VJERAN KATUNARIĆ

Pitanja prava i sloboda u pandemiji se potežu zbog demagoških razloga

3

ODRŽIVA BUDUĆNOST: ZELENA TAKSONOMIJA EUROPSKE UNIJE

Nuklearke se vraćaju u igru