Prije godinu i pol dana, kad smo tek ulazili u koronakrizu, Dubravka Šuica, hrvatska zastupnica (HDZ) u Europskom parlamentu, izjavila je kako je EU potreban više nego ikada dosad jer se nijedna država članica ne može sama nositi s krizom zbog koronavirusa. S obzirom na sadašnje stanje, je li i u kojoj mjeri EU opravdao očekivanja svojih građana u svezi s upravljanjem koronakrizom, gledajući koliko sa zdravstvenog toliko i s ekonomskog i sigurnosnog polazišta - pitali smo smo g. Šuicu za ovaj broj Magazina?

- Godinu i pol dana poslije evidentno je da se nijedna država članica ne bi mogla nositi sama s pandemijom. Virus je još uvijek prisutan i ne smijemo ga podcijeniti, no snaga koju je Europska unija pokazala u procesu nabave i distribucije cjepiva potvrđuje moju izjavu koju ste spomenuli. Čak 767.5 milijuna doza cjepiva je distribuirano, a 74.6 % odraslih u Europskoj uniji cijepljeno je dvjema dozama. Ti podaci ne odnose se samo na zdravstveno stanje, već imaju veliki utjecaj i na ekonomsku situaciju. Osvrnite se samo na izrazito uspješnu turističku sezonu u Hrvatskoj koja je u velikoj mjeri omogućena procjepljivanjem gostiju iz EU-a, ali i uvođenjem digitalne zelene potvrde koja je također jedan od velikih uspjeha Europske komisije. Često se osvrnem na izjavu bivšeg predsjednika Europske komisije Jeana Claduea Juckera, koji je rekao: "Za male stvari zemlje članice, a za velike stvari Europa." To se pokazalo za vrijeme svake veće krize, pa tako i ove koja, nažalost, još nije završila.

Kada me pitate o ekonomskom oporavku, upoznati ste s mehanizmom NextGeneration EU. Ne radi se samo o planu oporavka, već o jedinstvenoj prilici da iz pandemije iziđemo snažniji, zeleniji i digitalniji uz pomoć više od 800 milijardi eura. Upravo ovaj tjedan Europska komisija isplatila je Hrvatskoj 818,4 milijuna eura predujma iz tog Mehanizma oporavka i otpornosti, što označava početak povijesnog priljeva sredstava EU-a u Hrvatsku te će joj pomoći gospodarski oporavak nakon pandemije. Znate da bi Hrvatska trebala dobiti ukupno 6,3 milijarde eura, što je čini najvećim primateljem sredstava za pomoć i oporavak u usporedbi s veličinom njezina gospodarstva. To je čisti dokaz koliko nam znači članstvo u Europskoj uniji.

Koji su prioriteti EU-a u razdoblju koje slijedi, pandemijskom i postpandemijskom?

- Ključni prioriteti su gospodarski oporavak i cijepljenje, ne samo u EU nego na globalnoj razini. Znate da je u tijeku povijesni projekt koji će zasigurno utjecati na postpandemijske prioritete EU-a, a to je Konferencija o budućnosti Europe. Još i prije pandemije pokazalo se da postoji jaz između građana i političara, a to je ono što ovom Konferencijom želimo premostiti. Ovim procesom deliberativne demokracije u kojoj nasumično odabrani građani iz svih sfera života raspravljaju o idejama, ali i problemima koji ih muče na svakodnevnoj razini, pokazat će se na kojim politikama moramo raditi u budućnosti i što možemo popraviti. Na taj način građani će nam pomoći oblikovati politike koje se odnose upravo na njihove živote. Ovo nijedna demokracija na svijetu nije učinila i doista se radi o hrabrom pothvatu EU-a, ali vjerujemo u uspjeh Konferencije i njezin pozitivan utjecaj ne samo na našu demokraciju nego i na naše živote nakon pandemije.

Zaključno, kakva je budućnost EU-a kao zajednice ravnopravnih članica, ali i u svezi s jednim od najvažnijih pitanja - onim demografskim? To je posebno važno pitanje i za Hrvatsku?

- Kao što sam već spomenula, demografsko pitanje jedno je od prioriteta u Europskoj uniji. Znate da je ovo prvi put u povijesti Europske komisije da je osnovan portfelj za demografiju, koji osobno imam čast voditi. Za vrijeme hrvatskog, ali i njemačkog predsjedanja Europskom unijom, zemlje članice su nas preko Vijeća izričito tražile da im pomognemo u pitanju demografije. U lipnju ove godine objavila sam Dugoročnu viziju za ruralna područja. Cilj je tog strateškog dokumenta, koji obuhvaća vrlo složen akcijski plan, dati novi život ruralnim područjima, u kojima živi gotovo trećina stanovništva EU-a, a koja su često najpogođenija masovnim opadanjem i starenjem stanovništva, zbog manjka poslovnih prilika te izostanka gospodarskih i društvenih aktivnosti.

Tom inicijativom pokrenuli smo novu dinamiku koja je izgrađena na nekim prednostima koje je COVID ipak donio - ponajprije nove mogućnosti na tržištu rada koje su se stvorile sve učestalijim radom na daljinu. Digitalne i zelene tranzicije s COVID-om su postale ključem uspjeha, a posao i život odjednom su postali mogući od svuda gdje postoji kvalitetan spoj na internet. Uvjerena sam da je to otvorilo prilike i za Hrvatsku. Ne samo u pitanju naših mladih, koji ponovno u vlastitoj domovini mogu pronaći poslovne prilike, već i u pitanju atraktivnosti Hrvatske i za državljane drugih zemalja Europske Unije. (D.J.)