Osijek
VALENTINA STANTIĆ (27), KNJIŽNIČARKA

Radim u jednoj od samo 30-ak muzejskih knjižnica u Hrvatskoj - u MLU-u
Objavljeno 21. rujna, 2021.
Muzej likovnih umjetnosti dobio je pojačanje - knjižničarku koja obožava svoj posao, pjesnikinju, volonterku i biciklisticu

Diplomirala je 2017. godine, kod mentorice dr. sc. Marine Vinaj, čiji su joj kolegiji na Studiju knjižničarstva nekadašnjeg Odjela za kulturologiju uvijek bili najzanimljiviji jer su ju najviše privlačile specijalne knjižnice i zavičajne zbirke, a mentorica je voditeljica specijalne knjižnice u Muzeju Slavonije. Iako će mnogi reći kako ništa u životu nije slučajno, Valentina Stantić, 27-godišnja diplomirana knjižničarka, dobila je prvi posao u struci baš u specijalnoj knjižnici. I to ne bilo kojoj, nego novoosnovanoj, u Muzeju likovnih umjetnosti, koja se ubraja u samo 30-ak formalno osnovanih muzejskih knjižnica u Hrvatskoj.



Ostvareni snovi


- U MLU-u sam volontirala od 2015. godine, još kao studentica, primjerice, u Noći muzeja i na izložbama, sve do zapošljavanja 2020. godine. Poznavala sam kolege, a i sama mi je knjižnica Muzeja likovnih umjetnosti bila poznata. Prije mene u njoj nikada nije bio zaposlen knjižničar jer u sistematizaciji nije postojalo to radno mjesto. Zbog toga su se moji snovi da bih mogla jednom raditi u njoj donedavno činili neostvarivim. No nastavila sam volontirati, radeći usput druge poslove. Željela sam, naime, imati doticaj sa strukom jer je knjižničarstvo, uz njemački jezik, oduvijek i zauvijek moj izbor broj jedan. Kada je raspisan natječaj za zapošljavanje na radnom mjestu knjižničara u MLU-u, prijavila sam se i potiho nadala da će u izboru prevagnuti moje petogodišnje volontiranje u toj ustanovi. Iako mi nije izrijekom rečeno da je doista bilo tako, usudim se misliti kako mi je to bio velik plus. U svakom slučaju, presretna sam što ovdje radim, evo, već točno godinu dana! - kaže uz osmijeh.

Nakon što je Valentina zaposlena kao knjižničar, knjižnica MLU-a službeno je formirana u svibnju ove godine i upisana u Upisnik knjižnica RH kao 33. specijalna knjižnica u našoj zemlji. Muzejskoj je djelatnosti tada dodana djelatnost knjižnica i arhiva. Iako je zaposlenik Muzeja likovnih umjetnosti, Valentinina je "matičarka" dr. sc. Svjetlana Mokriš, knjižničarska savjetnica, iz Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. S njom se, kao i s ravnateljem MLU-a Eduardom Hudolinom, redovito konzultira. Rado surađuje sa svim kolegama u MLU-u i planira priređivati prateće programe uz izložbe. Kao knjižničarka, već je sudjelovala u Noći muzeja - u radionicama za djecu, u Noći knjige ostvarila je suradnju s Akademijom za umjetnost i kulturu, a planira i aktivosti za Mjesec hrvatske knjige. Priželjkuje da knjižnica Muzeja likovnih umjetnosti bude prepoznata u javnosti s obzirom na to da je, uz knjižnicu Muzeja Slavonije, jedna od dviju muzejskih knjižnica u Osijeku.

- Knjižnica MLU-a poluotvorenog je tipa, što znači da je trenutno dostupna muzejskim stručnim djelatnostima, djelatnicima i studentima Akademije za umjetnost i kulturu te Filozofskog fakulteta. No dobrodošli su svi koji bi u knjižnoj građi mogli naći ono što im je potrebno. Knjižnica trenutno raspolaže s 32 četvorna metra i 20 kvadrata spremišnog prostora, a u maloj čitaonici zainteresirani mogu čitati i proučavati građu uz prethodni dogovor sa mnom. Građa se ne smije iznositi iz knjižnice, kakva je praksa i u knjižnici Muzeja Slavonije. Moja je prva "misija" da našu knjižnicu učinim prepoznatljivijom studentima, jer uistinu malo njih zna da ona postoji. Računamo u budućnosti i na proširenje knjižnice s obzirom na to da je u planu dogradnja MLU-a. Katalog knjižnice (K++) nije otvorenog tipa, koriste ga kustosi i dokumentaristi, no svi će zainteresirani dobiti informacije o knjižnom fondu - objašnjava Valentina, koju možete kontaktirati telefonski (031/251 288) ili elektroničkom poštom (valentina.stantic@mlu.hr).


Revizija kao tetris


Mlada je knjižničarka, koja je upravo načela drugu godinu staža u MLU-u, u velikom poslu revizije građe.

- Valja provjeriti koliko je inventarizirane građe, što je dotrajalo, što treba otpisati, što izlučiti kao građu koja nije potrebna (i proslijediti kao donaciju drugim knjižnicama)... Inzistiram i na međuknjižničnoj razmjeni jer na taj način, uz kupnju i donacije, nabavljamo građu. Knjižnica trenutno ima oko 6000 jedinica inventarizirane građe i otprilike 3000 neinventarizirane, stručno i tehnički neobrađene građe, no kako je revizija još u tijeku, spomenute brojeve treba uzeti kao približne. Zbog ograničenog prostora, kad premještam građu, osjećam se kao da igram tetris (smijeh) - slikovito opisuje zapravo zahtjevan posao.

Muzej likovnih umjetnosti ima i vlastitu izdavačku djelatnost, a Valentina je posebno zahvalna kustosima i svim ravnateljima koji su se sve donedavno brinuli o knjižnoj građi mimo svog posla. Očekuje ju poslije i sređivanje dokumentacijskog fonda MLU-a, a onda i osnivanje zbirki. Kad se tomu doda digitalizacija, koja je nužna kako bi knjižnica bila ukorak s vremenom, čini se kako prva knjižničarka MLU-a neće nikada ljenčariti.

- Kad je o građi riječ, željela bih svakako spomenuti i dragocjeni arhiv Ota Švajcera, koji je viša kustosica Valentina Radoš doista odlično uredila, a dio čije smo građe već poslali na digitalizaciju u GISKO. Inače, najstarija građa potječe iz 18. stoljeća, tako da je ima i za restauraciju - otkriva.

Svestrana se Valentina svojedobno okušala i u novinarskom poslu u press-centru Osječkog ljeta kulture, pa je i Glas Slavonije objavio neka njezina izvješća. Od te je vrste pisanja odustala, no poeziju piše i dandanas. Sljedeće bi godine, ako sve bude teklo prema planu, trebala izdati svoju prvu pjesničku zbirku. Ponosna je na svoju volontersku knjižicu i mladima preporučuje da volontiraju.

- U nekim ustanovama, institucijama i tvrtkama volontiranje i volonteri uistinu su cijenjeni. Tako je i u Muzeju likovnih umjetnosti, gdje su volonteri uvijek dobrodošli, kao i studenti kojima je potrebna praksa. Držim da je pomoć volontera dragocjena, a samim volonterima, osim iskustva u nekim poslovima, volontiranje donosi benefite poput širenja vlastitih obzora i stvaranja novih prijateljstava. U mojem je slučaju volontiranje, vjerujem, pomoglo i u zapošljavanju, što u nas još nije često, no u mnogim je europskim zemljama volonterska knjižica u koju se upisuju volonterski sati itekako važan dokument, a podatak o volontiranju vrijedan segment životopisa. Osobno sam počela volontirati kao srednjoškolka, u vinkovačkoj knjižnici, a poslije sam volontirala u Centru za rehabilitaciju, na ReArtu, u MLU-u... Meni je volontiranje, kad sam iz Vinkovaca stigla na fakultet u Osijek, bilo svojevrsno pomagalo za upoznavanje novog grada i novih ljudi - iskrena je Valentina.

Ta se obožavateljica bicikliranja, čitanja, joge i prirode, priznaje, neizlječivo zaljubila u Osijek, a u njemu je našla i svoju srodnu dušu, pjesničku, kakva je i njezina.



Ivana Rab Guljaš
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PLATILI EKSKURZIJU, A OSTALI KOD KUĆE

U agenciji ne znaju kada će vratiti novac roditeljima

2

HODOČAŠĆE

Retfalčani u Svetištu Kraljice mira

3

UDRUGA ZA TERAPIJSKO I REKREACIJSKO JAHANJE 4 LISTA

Ranč snova i hrabrih srca