Objavljeno 5. srpnja, 2021.
Hardver je postavljen u polje, a poljoprivrednik očitava podatke s uređaja
Još prije desetak godina, točnije 2012. godine, svijet je raspolagao s 0,28 hektara obradivih površina po glavi stanovnika, a procjenjuje se da ćemo do 2050. imati prepolovljenu tu ionako malu površinu, odnosno 0,14 hektara obradivih površina po glavi stanovnika. U isto vrijeme populacija će se povećati te ćemo imati zahtjev za većom proizvodnjom hrane, pa tako procjene govore kako ćemo do 2050. trebati 60 posto više hrane nego što trebamo danas. Sve to vodi do zaključka kako su nam nužne inovacije u poljoprivredi, a jednom od tih inovacija bavi se i projekt IoT polje Ekosustav umreženih uređaja i usluga za internet stvari s primjenom u poljoprivredi.
Zašto pametni sustavi u poljoprivredi i zašto pametna poljoprivreda? Odgovor na ta pitanja čuli su polaznici radionice "Novi pametni sustavi za praćenje stanja usjeva" u sklopu spomenutog projekta, a koja je održana na Poljoprivrednom institutu Osijek.
- Tajna pametne poljoprivrede je u prikupljanju što je više moguće relevantnih i manje relevantnih podataka, dok je ideja pametne poljoprivrede objektivizacija tih podataka. Naime, imamo biljku s jedne strane i niz podataka oko nje i o njoj s druge strane. Prikupljanjem različitih informacija možemo u realnom vremenu vidjeti kako se biljka osjeća te je li u stresu. Ideja je prikupiti sve te podatke, analizirati ih, procesuirati, umrežiti i interpretirati - pojasnio je moderator ove radionice, izv. prof. dr. sc. Domagoj Šimić s Poljoprivrednog instituta Osijek. Ravnatelj Instituta, prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, istaknuo je kako smo svi svjedoci klimatskih promjena koje stvaraju selekcijski pritisak na oplemenjivače i sjemenare, ali i one u komercijalnom poslovanju, jer je potreba stvoriti takve genotipove koji će odgovarati klimatskim promjenama tako što će unutar tih promjena imati stabilne ili čak rekordne prinose.
- Teško je stvoriti novi genotip koji će biti ranozreliji, imati kraću vegetaciju, davati veći prinos ili bar jednak prethodnima i u isto vrijeme imati nisku relativnu vlagu zrna kako bi troškovi skladištenja i sušenja sjemenskog materijala bili prihvatljivi - rekao je Zdunić. Kako je u svom predavanju "IoT ekosustav za poljoprivredu - svi podatci s polja na jednom mjestu" pojasnio doc. dr. sc. Pavle Skočir s Fakulteta elektronike i računarstva, podatci s polja primaju se sa senzora u stvarnom vremenu, dok su s druge strane dostupni podatci s otvorenog izvora. Drugim riječima, hardver je postavljen u polje, a poljoprivrednik očitava podatke s uređaja. - Podatci se primaju, spremaju u bazu podataka. Ideja sustava je da može primiti različite podatke neovisno o tome koji se komunikacijski protokol koristi i koji je format tih podataka. Glavna zadaća sustava koji razvijamo je implementirati sustav koji bi omogućio spajanje podataka, a krajnjim korisnicima omogućio da te podatke dohvate i koriste - rekao je Skočir. Josip Spišić, mag. ing. comp. s FERIT-a, prikazao je razvoj senzorskog čvora i na koji način se dolazi od ideje do gotovog proizvoda koji se može postaviti i koristiti.
Tihana Eršek Cicvarić
Proces praćenja fizikalnih svojstava
U završnom predavanju pod nazivom “Daljinska motrenja fiziološkog stanja usjeva” govorio je dr. sc. Vlatko Galić s osječkog Instituta, pojasnivši kako ovo daljinsko motrenje nije daljinsko u pravom smislu riječi, ali ni motrenje u doticaju s biljkom jer ni jedan senzor nije montiran na biljku, već se radi o procesu praćenja fizikalnih svojstava nekog područja mjerenjem komponenata njegova zračenja: reflektancije (radijacija odbijena od površinu objekta) i emitancije (radijacija koju objekt emitira), dok je fluorescencija specijalni oblik emitirane energije.
Uvođenjem novih tehnologija do moderne poljoprivrede
Jedan od polaznika radionice bio je i mladi poljoprivrednik iz Tovarnika Josip Salajić, koje se bavi ratarstvom. Kako je završio Poljoprivredni fakultet, ova mu je radionica bila posebno zanimljiva i poučna. - Ovo sve o čemu je bilo riječi na radionici jako mi je zanimljivo i zato sam došao vidjeti kako sve funkcionira. Svakako planiram, ako bude prilike, i na svom gospodarstvu koristiti jedan takav sustav. Nastojim neprestano uvoditi nove tehnologije, stoga sam se prijavio i na neke natječaje preko EU fondova. Pozitivno je, naravno, što sam i prošao na nekoliko njih te svakako planiram modernizaciju svog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva - rekao je Salajić. Inače, kako je rekao, unatrag nekoliko godina na svom OPG-u prelazi na ekološku proizvodnju, pa tako trenutno ima pir u ekološkoj proizvodnji, suncokret soju i kukuruz. - Htio bih još modernizirati cijeli sustav na svom gospodarstvu jer poljoprivredu vidim kao modernu uvođenjem novih tehnologija - zaključio je sugovornik.
Multidisciplinarni projekt IoT polje
Više o projektu na radionici govorila je prof. dr. sc. Ivana Podnar Žarko s Fakulteta elektronike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. - Riječ je o projektu naziva IoT polje koji sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. Republike Hrvatske u okviru poziva Ulaganje u znanost i inovacije. Radi se o istraživačkom projektu na kojemu surađuje Fakultet elektronike i računalstva iz Zagreba kao koordinator projekta te partneri Fakultet elektronike i računarstva i informacijskih tehnologija Osijek i Poljoprivredni institut Osijek. Inače, projekt je započeo u ožujku 2020. godine i traje tri godine - rekla je Podnar Žarko te dodala: - Cilj je ovog projekta realizirati konkretna rješenja za poljoprivrednike koja će im omogućiti senzorirati polja te u stvarnom vremenu pratiti stanje na samom polju vezano uz okolišne parametre, ali i parametre same biljke. Na taj način poljoprivrednici mogu pravovremeno reagirati i primijeniti agrotehničke mjere u pravom trenutku.