Ekonomija
POLJOPRIVREDNICI NAPOKON ZADOVOLJNI

Prvi put u sjetvu s poznatom cijenom i osiguranim otkupom
Objavljeno 20. ožujka, 2021.
Poticaji su stigli na vrijeme te novca za repromaterijal neće nedostajati

Poljoprivrednici na području Osječko-baranjske županije, a tako je uglavnom i na ostalim područjima Slavonije i Baranje, zadovoljni su jer je na njihovim oranicama sjetva jarog ječma i zobi gotovo završena, a počela je sjetva šećerne repe.


Sve je odrađeno u optimalnim agrotehničkim rokovima, većih problema nema s nabavom sjemena i mineralnih gnojiva, a država je isplatila 90 posto poticaja.


- Time možemo biti zadovoljni - kaže potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brošić - jer smo uvijek upozoravali da poticaju trebaju biti plaćeni prije nego što se krene u proljetnu sjetvu, i to je krajem veljače i učinjeno. To je, naime, dobro jer poljoprivrednici mogu nabaviti zaštitna sredstva i sjeme po nižim cijenama.


Sjemena, zaštitnih sredstava, mineralnog gnojiva i goriva neće nedostajati, eventualno će biti upitne cijene, no s obzirom na za sada ponuđene, situacija je dosta dobra. Na poljoprivrednicima je sada da ostvare računicu i više ulože kako bi imali bolje rezultate. Ove su godine neke tvrtke, otkupljivači, prvi put ratarima dale mogućnost ugovaranja određenih količina s istaknutom cijenom za prodaju.
Visoke cijene

- Nude otkup svih žitarica, od pšenice, ječma, soje do kukuruza, te suncokreta. Izišli su s otkupnim cijenama već sada, što je prvi put u našoj povijesti. Prvi se put poljoprivredniku daje mogućnost da krene u sjetvu kukuruza i da unaprijed zna kolika će mu biti cijena. Upozoravamo, međutim, poljoprivrednike koji planiraju ući u takve dogovorne odnose da se prije toga informiraju i vide kako će to sve izgledati. Ako je netko potpisao da će 10 ili 100 tona neke robe u tom vremenu proizvesti, on je mora i imati toliko. Neka povedu brigu o tome koliko prinosa pojedinih kultura na svojim površinama realno mogu ostvariti. To je jako dobar smjer, nešto novo, o čemu smo mi godinama govorili i što smo tražili od otkupljivača – tvrdi Brlošić, dodajući kako su cijene iznenađujuće visoke u usporedbi s prosječnim godinama.


U ovom trenutku cijena za pšenicu četvrte kategorije iznosi 1,20 kn/kg, 3 kn/kg za suncokret, soju i uljanu repicu, a ječam i kukuruz na bazi su 1,15 kn/kg.


O tome se govorilo i na skupu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek.


- Svakog tjedna nudimo mogućnost ugovaranja cijene. Svaki proizvođač koji žele doći ugovoriti određene količine sa svojih površina može to učiniti po cijeni koja se u tom trenutku nudi na svjetskim burzama. Dakle, na osnovi tih kotacija u svakom trenutku nudimo cijenu otkupa njihovih proizvoda – objasnio je tada Relja Kovačić, izvršni direktor Sektora kooperacije i trgovanja Žito grupe.


Iako se mislilo kako će zbog niske cijene šećera i zatvaranja dviju šećerana, u Virovitici i Osijeku, pasti interes za sjetvu šećerne repe, to se nije dogodilo. Naime, površine pod tom kulturom i ove godine ostaju na razini prošlogodišnjih, što znači na oko 10.500 hektara.
Veće i potpore

O sjetvi šećerne repe Matija Brlošić kaže da je 2014. godina bila prijelomna, jer su ratari tada imali dogovorenu cijenu od 300 kn/t, a ona se, unatoč ugovorima, svela na 240 kn/t.


- Nakon toga je velik broj proizvođača odustao od te proizvodnje. Potpore su se podigle za iznos razlike koja je poljoprivrednicima uskraćena, ali to nije bilo dovoljno. Šećernu repu siju veća poljoprivredna gospodarstva jer ona zahtijeva određeni stupanj mehanizacije, koji ne može imati baš svatko. Bilo je problema i zbog bolesti šećerne repe, proizvodnja je u odnosu prema nekim drugim kulturama komplicirana, ima dosta prskanja i dodatnog rada, što je bio razlog da su ljudi odustajali – smatra Brlošić. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, jesenas je u Hrvatskoj pšenica zasijana na 145.000 hektara, što je devet tisuća hektara više nego godinu prije.
- Podsjetit ću da smo prošle godine na 136.000 hektara imali odličnu žetvu, odnosno proizvodnju od oko milijun tona pšenice. Nešto više je posijano i ječma. Ove godine naši će ga proizvođači žeti sa 60.000 hektara, a lani smo pod tom kulturom imali 57.000 hektara. Nastavljen je trend smanjenja proizvodnje uljane repice te je tako lani proizvodnja organizirana na gotovo 40.000 hektara, a ove godine na 30.000 hektara, što praktično znači da su u tri godine površine pod uljanom repicom prepolovljene – tvrdi Igor Mikulić, viši stručni suradnik Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK-a Županijske komore Osijek.


Tomislav Prusina

Silva Wendling

pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu OBŽ-a

OSJEČKO- BARANJSKA ŽUPANIJA KREDITIRA PROLJETNU SJETVU S PET MILIJUNA KUNA

Osječko-baranjska županija je sa Zagrebačkom bankom d.d. ostvarila poslovnu suradnju u kreditiranju sjetve i stočarske proizvodnje i slijedom toga objavila javni poziv za prikupljanje zahtjeva za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje na području županije. Kredite će subvencionirati s dva posto kamate, a javni je poziv otvoren do iskorištenja kreditnog potencijala od pet milijuna kuna, rekla nam je Silva Wendling, pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu OBŽ-a. Ovisno o vrsti namjene, krediti mogu biti kratkoročni, namijenjeni za nabavu repromaterijala za sjetvu - sjeme, prijesadnice (za povrtlarske kulture), zaštitna sredstva i gnojivo za sjetvu; za vlastitu poljoprivrednu proizvodnju poslovnih subjekata i za nabavu grla za tov svinja, i dugoročni, namijenjeni za nabavu rasplodnih junica i grla za tov junadi. Tome su se priključile i pojedine jedinice lokalne samouprave, koje su u iznosu od 0,5 do 1,5 posto odlučile dodatno subvencionirati kamate poljoprivrednih proizvođača s područja županije.

RASTE INTERES ZA SUNCOKRET I KUKURUZ
Među proizvođačima raste zanimanje za sjetvu suncokreta, pa i kukuruza. Lani je u cijeloj Hrvatskoj suncokret bio zasijan na 38.000 hektara, a ove bi godine, prema procjenama, površine pod tom uljaricom mogle biti povećane na 45.000 hektara. Očekuje se sjetva kukuruza na 290.000 hektara i soje na 80 - 85 tisuća hektara. I na području Osječko-baranjske županije zabilježen je rast površina zasijanih pšenicom, pa je ove godine ima na 48 tisuća hektara (lani 45 tisuća hektara) a ječma na 18 tisuća hektara (lani 15 tisuća hektara). Procjena je da će suncokretom biti zasijano 25 tisuća hektara, 5 tisuća hektara više nego lani, kukuruza 60 tisuća hektara, 3 hektara više od lani, a sojom 18 tisuća, odnosno tisuću hektara više nego lani. Uljanom repicom je zasijano 3400 hektara manje nego lani, pa je ove godine ima na 10 tisuća hektara, a šećerne repe bit će posijano tisuću hektara manje.
90 %

poljoprivrednih potpora do sada je isplaćeno poljoprivrednicima
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana