Magazin
TEMA TJEDNA: VIRTUALNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE (I)

Kriptovalute i koronakriza: Bitcoin se pokazao otporan na pandemiju i u Hrvatskoj
Objavljeno 20. veljače, 2021.

Vezani članci

TEMA TJEDNA: VIRTUALNO FINANCIJSKO TRŽIŠTE (II)

Ivan Voras: Velika prilika i za zaradu i za gubitak

RAZGOVOR: DOMAGOJ SAJTER

Sve upućuje na integraciju kriptovaluta u tradicionalne sustave

Mnogi su mu pretkazivali propast, no najpoznatija je kriptovaluta zabilježila ne samo veliki povratak nego je taj povratak i rekordan, profitirala je od velike koronakrize i pada dolara. Naime, bitcoin je od ožujka 2020. godine narastao više od 800 posto dosegnuvši početkom ove godine rekordnu vrijednost i do 44.000 dolara, a koja je na početku pandemije bila oko 5000. A raste i dalje. To pak znači da mu korona nije nimalo naštetila, naprotiv, dala je novi zamah takvom financijskom tržištu.

Naravno, slučaj najviše prate bankari i financijeri. Naročito nakon što je ovih dana i Elon Musk objavio kako je njegova tvrtka Tesla uložila 1,5 milijardi dolara svojih financijskih rezervi u bitcoin. S obzirom na to kako su iz Tesle najavili da će primati plaćanja i u kriptovalutama za svoje e-automobile, očigledno je kako su kriptovalute sada već ušle i u veliki biznis, dok su regulatori upozoravali na nesigurnost ulaganja u kriptovalute te razvlačili s razradom zakonskog okvira, upozoravaju ekonomski analitičari. Do sada su se kriptovalute zbog ekstremno visoke volatilnosti pokazale nepraktičnim u svakodnevnim plaćanjima. Poslovni mediji spekuliraju kako Musk pokušava pronaći način da prevlada taj ključni problem kako bi se približio velikom broju bogatih spekulanata koji su uložili u bitcoin i druge valute. Inače, Musk voli kriptovalute te znatno pridonosi njihovu spekulativnom rastu. Otkako je tweetom podržao i dogecoin prošli mjesec, ta kriptovaluta dobila je 11 puta na vrijednosti! No, to ne znači da je Musk usamljen među velikim igračima koji ulazi u teritorij ozbiljnih investicija vezanih uz kriptovalute. Na tom je teritoriju, recimo, već i jedan vrlo ozbiljni i veliki PayPal, popularna internetska novčarska platforma za plaćanja, prodaju i kupnju. Drugi veliki igrači ipak još važu jer riječ je o po mnogome i dalje neistraženim, po nekima i nesigurnim, vrirtualnim vrijednosnicama.

Osim toga, u posljednjih nekoliko godina i ucjene preko interneta sve su popularnije. Situacija koja je uvelike olakšala ucjene svakako je popularizacija kriptovaluta zbog olakšane infrastrukture za izvršitelje, upozorava i Hrvatski Bitcoin Portal. Bez kriptovaluta ucjenjivači bi bili prisiljeni otvarati račune u bankama te bi trag novca bilo puno lakše pratiti. Iako banke u određenim zemljama ne daju informacije o vlasnicima računa, u ovom slučaju bi bile prisiljene zbog potencijalnog financiranja terorizma od strane ucjenjivača. Većina trenutačnih "otkupnina" za internetske ucjene zatražuje se u bitcoinu zbog anonimnosti. Riječ je ozbiljnoj i rastućoj cyber prijetnji koja često pogađa pojedince i u posljednje vrijeme može se naći u naslovnicama novina zbog napada na velike kompanije, kao i početkom prošle godine na hrvatsku Inu.

Iako mnogi smatraju da je bitcoin potpuno anoniman, on to nije. Ako niste dovoljno oprezni pri izvođenju transakcije, vaš identitet se može saznati prilično lako. Stoga hakeri moraju imati razrađenu infrastrukturu preko koje će uspjeti "izvaditi" svoje bitcoine. Ipak, rastuće povjerenje financijskih institucija i ulagača u bitcoin, odnosno njihovo prihvaćanje bitcoina kao financijske imovine - raste. Sada se ponovo javljaju oni koji tvrde kako bitcoin može doista zamijeniti zlato na način da poput tog dragocjenog metala predstavlja trajnu imovinu. Bitcoina trenutačno ima 18 milijuna, platforma koju je osmislio netko pod pseudonimom Satoshi Nakamoto dopušta stvaranje 21 milijuna bitcoina.

Ali nije bitcoin jedini, i druga najveća kriptovaluta - ethereum, narastao je za 465 posto tijekom prošle godine! No unatoč tome i dalje ima skeptika koji vjeruju da je sve i dalje manipulacija nekoliko krupnih mešetara bitcoinom te će se još jednom tržište razočarati, a balon ispuhati sve i da dolar i dalje nastavi gubiti na vrijednosti.

JOŠ UVIJEK NOVOST
Pitanje koje se također sve češće postavlja jest što su zapravo kriptovalute te kako one uopće funkcioniraju. Premda su kriptovalute aktualne već 12 godina (ovih dana slave rođendan), još uvijek su mnogima novost. Najveću prepreku razumijevanju cijelog ovog sustava čini nepoznavanje računalne tehnologije, ali i terminologija koja je gotovo isključivo na engleskom jeziku, poput samog naziva ove tehnologije - ICO (eng. initial coin offering), pojašnjava Hrvatski Bitcoin Portal. Sama riječ "kripto" dolazi od riječi "kriptiranje" ili šifriranje, što znači matematički pristup zaštite informacija. Kriptovalute su digitalni zapisi o određenim vrijednostima pohranjenim u digitalnim bazama. Ili, jednostavnije, kriptovaluta je virtualni novac, kreiran u digitalnom obliku kao sredstvo digitalne razmjene. Postoje samo na internetu i nije ih izdala, niti ih nadzire središnja banka ili država. Upravo zato što ih ne nadzire središnja banka formalno nisu novac. Kao što imate svoj novac na računu u banci, tako i svoje kriptovalute imate u svom "digitalnom novčaniku" na nekoj od internetskih stranica koje pružaju tu uslugu. Svaka transakcija koju napravite je vrlo uređeni digitalni zapis, odnosno datoteka koja se sastoji od količine prenesenih jedinica kriptovalute i određenih javnih i tajnih ključeva adresa "digitalnih novčanika" pošiljatelja i primatelja. "Ključevi" su zaporke koje su složenije od onih koje svakodnevno koristimo za ulazak u online račune, poput elektroničke pošte ili drugih aplikacija.

Svaku transakciju pošiljatelj potpisuje svojim privatnim ključem, a na kraju se transakcija potvrđuje i zapisuje u mreži. Nitko u mreži ne može vidjeti privatni ključ, ali može vidjeti da je onaj tko doista ima privatni ključ poslao transakciju. Pošiljateljev potpis osigurava da nitko ne može kompromitirati sadržaj transakcije. Zato je privatne ključeve važno držati offline, odnosno izvan internetske mreže.

Razlika između transakcije kripotovalutama i kreditnim/debitnim karticama jest kada svoju debitnu/kreditnu karticu dajete trgovcu, dajete mu pristup cijeloj kreditnoj liniji, čak i ako se transakcija radi za malu količinu novca. Kriptovalute omogućuju nositelju da šalje točno ono što želi trgovcu ili primatelju bez ikakvih dodatnih informacija jer kriptovalute ne zahtijevaju imena, nego samo digitalnu oznaku novčanika, odnosno ključ.

Tu je zatim i blockchain - glavna ili javna "knjiga", u koju se zapisuju sve ovakve transakcije i vrijednosne izmjene jedinica kriptovaluta. "Rudari" su pak osobe (ponekad i skup ljudi ili poslovni entiteti) koje dobrovoljno ustupaju svoja računala i računalnu obradu svojih podataka "digitalnog novčanika" kako bi se potvrdio skup transakcija provedenih u knjizi platnog prometa, odnosno blockchainu. Za nagradu dobivaju određenu količinu jedinica kriptovalute. Bez rudara blockchain sustav ne bi lako funkcionirao. "Rudarenje" je proces potvrđivanja i dodavanja novih transakcija u blockchain. Mnogi su ljudi stekli pravo bogatstvo "rudarenjem" kriptovaluta, no s vremenom je i vrijednost rudarenja sve manja. Svake se četiri godine nagrada za rudarenje upola smanjuje, stoga se predviđa da će se u nekom trenutku u budućnosti smisliti potpuno novi sustav, poput čipova ili procesora.

HRVATSKO TRŽIŠTE
Jedno od pitanja jest i koliko je nestabilno kriptotržište. Posjedovati jedinicu neke kriptovalute otprilike je kao posjedovati neku količinu zlata. Zlato može imati veću ili manju vrijednost, ovisno o mijenjanju vrijednosti na tržištu. Povećanom potrebom za kriptovalutama potiče se i potreba izmjene zakona u državama. Postojeći financijski propisi nisu osmišljeni s obzirom na kriptoimovinu, pa treba ocijeniti njihov pravni i regulatorni status. Porezne vlasti i zakonski regulatori diljem svijeta pokušavaju razumjeti koncept kriptovalute i blockchaina i smjestiti ih u pravne okvire. Stoga je posjedovanje kriptovaluta u nekim zemljama čak zakonom zabranjeno. Blockchain Europske unije ima pak za cilj ubrzati blockchain inovaciju i razvoj ekosustava blockchain unutar EU-a i tako pomoći u učvršćivanju europske pozicije kao globalnog lidera u ovoj transformativnoj novoj tehnologiji te njezine kontrole. Plan će pomoći financijskoj industriji da iskoristi brz napredak u tehnologiji kao što su blockchain i druge IT aplikacije te ojača digitalnu sigurnost. Što će svakako koristiti potrošačima, investitorima, bankama i novim tržišnim igračima. Kao što u Americi, Francuskoj ili Japanu već postoje, tako je i kod nas omogućena fizička kriptomjenjačnica. U Splitu i Zagrebu je 2018. godine otvorena fizička mjenjačnica u kojoj možete kupiti ili prodati kriptovalute uz stručnu asistenciju. Također, u bliskoj budućnosti, u nekim trgovinama diljem Hrvatske, najavljuje se uvođenje mogućnosti plaćanja upravo kriptovalutama. Iako fizički ne postoje, oko 1700 virtualnih valuta sve su češće sredstvo plaćanja u svijetu. Njima se možemo koristiti i u Hrvatskoj, gdje se na lokalnim burzama svaki mjesec bilježe transakcije.

Sve u svemu, nakon što je nastao početkom 2009., bitcoin je većinom smatran lažnim internetskim novcem koji će, kao i mnogi drugi prije njega, propasti u kratkom roku. No posljednjih tjedana je ta najstarija i najveća kriptovaluta na svijetu ponovo snažno ojačala. Jer cijela ta tehnologija, posebice tehnologija blockchaina, otvara vrata različitim mogućnostima koje će se u budućnosti tek razvijati. Možemo samo optimistično pretpostaviti kako bi prelazak na blockchain način poslovanja potencijalno smanjilo cijene različitih vrsta troškova i rizika vezanih uz zaštitu podataka, što je u posljednje vrijeme naročito aktualno.

Piše: Damir GREGOROVIĆ
Najnoviji rekord
Bitcoin je u utorak dosegnuo novi rekord, prekoračivši prvi put razinu višu od 50.000 dolara, potaknut naznakama da ga prihvaća sve više etabliranih ulagača. Naime, uz potporu krupnih ulaganja bitcoin se vinuo s margina financija prema bilancama kompanija i Wall Streetu, budući da su ga naveliko počele kupovati američke tvrtke i tradicionalni menadžeri novca, napominje Reuters. Skok bitcoina “omogućile su prilike na tržištu u posljednje vrijeme i zbivanja u kriptosvijetu i financijskom svijetu općenito”, objašnjava Jacob Skaaning iz kripto hedge fonda ARK36. “Želio bih ipak pozvati na oprez: iako su moje dugoročne procjene optimistične, treba u međuvremenu očekivati i velike oscilacije cijena”, naglašava Skaaning te upozorava: “Bitcoin je i dalje izuzetno nestabilan!”

VLAHO HRDALO

BITCOIN NIJE POGODAN ZA NEZAKONITE AKTIVNOSTI

 

Bez obzira na globalne razmjere pandemije i s tim u vezi ekonomsku krizu i recesiju u mnogim zemljama pogođenim lockdownima i kriznim mjerama, kriptuvalute i kriptotržište i dalje su financijske top-teme kojima svjetski mediji posvećuje veliku pozornost.

ZANIMLJIVO POSLOVANJE

Koliko je koronakriza naštetila kriptovalutama i tržištu koje s njima posluje, pitali smo Vlahu Hrdala, predsjednika Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK)?

- Čini se da je nastup koronakrize djelovao povoljno na mnoge digitalne biznise i proizvode, pa tako i kriptovalute. Trenutni rast cijene bitcoina i ostalih kriptovaluta ne može se objasniti samo time, već i činjenicom da se blockchain tehnologija marljivo razvijala i posljednjih godina kad je tržište kriptovaluta bilježilo stagnaciju ili pad, tako da su i neki veliki investitori odlučili uložiti. Dio uzroka svakako je i u činjenici da središnje banke na krizu odgovaraju tiskanjem novca, što neki ulagači doživljavaju kao prjeteću inflaciju, na koju su neke kriptovalute imune. Tržište kriptovaluta jest volatilno, ali pogrešno bi bilo okarakterizirati ga nestabilnim.

Zašto se dopušta poslovanje valutom kojoj se ne može pratiti trag? Kako stoji sa zakonskom regulativom...?

- Ne vidim zašto se ne bi dopustilo poslovanje nekom valutom samo zato što je se ne može pratiti? Gotovinu se ne može pratiti pa i dalje čini više od 80 % svih platnih transakcija u Hrvatskoj. Ucjenjivači iz nekog razloga misle da je bitcoin anoniman, što nije točno jer je on pseudoanoniman pa itekako omogućuje praćenje transakcija, što je uostalom i jedna od njegovih osnovnih značajki. Bitcoin zapravo nije pogodno sredstvo za nezakonite aktivnosti, što potvrđuje i Europol u svojem izvješću u kojemu navodi da je preferirano sredstvo kriminalaca i dalje ipak gotovina. Što se tiče regulative, ona kao i u nekim drugim primjerima kaska za tehnologijom, ali to je i normalno jer se tehnologija razvija rapidno, a donošenje propisa ipak zahtijeva određene procedure. Europska unija je u prvim godinama razvoja kriptovaluta zauzela razuman stav - pustila je da se tehnologija razvija bez previše regulatornog upletanja. Kasnije se to ponešto promijenilo jer se svim silama pokušalo uvesti kriptovalute u sustav sprječavanja pranja novca, a potom se nedavno izišlo i s prijedlogom širokog obuhvata pod nazivom Markets in Cryptoassets (MiCA) koji je, međutim, po mnogočemu već zastario, a nije ni stupio na snagu.

Kako je zapravo poslovati kriptovalutama...?

- Poslovati kriptovalutama je zapravo vrlo zanimljivo i omogućava jednostavno eksperimentiranje tehnologijom. Nije potrebno kupiti ni cijeli bitcoin ni cijeli ether. Možete uložiti 50 kuna da testirate funkcionalnosti i vidite koje mogućnosti blockchain pruža. Jednako tako, ako ste poduzetnik, omogućiti primanje kriptovaluta vrlo je jednostavno i potpuno je zakonito, a otvarate se jednoj dodatnoj skupini potrošača. Valja očekivati da će tradicionalne financije i moderne (tzv. fintech) konvergirati, pa ćemo u doglednoj budućnosti možda imati jedinstvenu aplikaciju koja će omogućavati i bankarsko poslovanje i kriptoplaćanja, ali i neke druge usluge koje su danas tek u početnim fazama.

NEOGRANIČENE MOGUĆNOSTI

Imaju li kriptovalute budućnost ili su njihova uloga, raširenost, platežna moć... ograničenih dosega?

- Prvi dojam koji steknete prateći kriptovalute je da su mogućnosti neograničene. Jedan od primjena koji je u posljednje vrijeme dobio snažan zamah su decentralizirane financije (DeFi). Iako je prije nekoliko godina djelovalo kao znanstvena fantastika, sada postoje automatski servisi koji na blockchainu omogućavaju kredite, štednju ili financijske proizvode za koje nije potreban posrednik. Ti su protokoli u vrlo ranoj fazi razvoja i s njima treba biti oprezan čak i ako raspolažete naprednim tehničkim znanjima, ali sama činjenica da bez brokera ili banke možete sudjelovati na financijskom tržištu daje pravo vjerovati da nas čeka decentralizirana budućnost. (D.J.)

JOSIP ARNERIĆ

KLJUČNO JE POVJERENJE

 

Kad biste pisali nastavak (dodatak) rada iz 2019. "Analiza međuovisnosti tržišta kapitala i tržišta kriptovaluta", koji potpisujete s kolegom Mateljanom, što biste obuhvatili, kakva saznanja... pitamo dr. sc. Josipa Arnerića, izvanrednog profesora na Katedri za statistiku Ekonomskog fakulteta u Zagrebu?

NEMA INFLACIJE

- U spomenutom radu empirijski je dokazano da je kriptotržište sigurno utočište, tj. otporno je na vanjske šokove u kriznim razdobljima. To je ujedno i razlog nastanka tržišta kriptovaluta, odnosno digitalnih valuta čiji se sustav plaćanja temelji na peer-to-peer tehnologiji (bez posrednika). I sami možemo svjedočiti o otpornosti kriptotržišta na globalni faktor rizika izazvan trenutačnom pandemijom svjetskih razmjera. Unatoč koronakrizi vrijednost kripotovaluta intenzivno je rasla zbog povećane potražnje. Jedan od razloga je što se zbog pandemije akumulirao višak štednje, ne zbog povećanja dohotka nego zbog smanjene potrošnje, i taj je višak dijelom usmjeren na alternativna sredstva investiranja koja nude sigurno utočište, kao što su kriptovalute. Istovremeno se stvorilo povjerenje u kriptotržišta, budući da su otpornija od tradicionalnih financijskih tržišta te imaju znatno više prinose.

Kada bih pisao dodatak radu iz 2019. godine "Analiza međuovisnosti tržišta kapitala i tržišta kriptovaluta" metodološki pristup ostao bi nepromijenjen, ali sigurno bi vrijedilo izolirati utjecaj Tesline kupnje bitcoina u vrijednosti od 1,5 milijardi dolara. Time bi se nešto preciznije odredilo koliko je zapravo bitcoin otporan, iako je Teslina kupnja bitcoina 8. veljače bila samo 0,18 % tržišne kapitalizacije svih kriptovaluta zajedno.

Činjenica je da su tržišta kriptovaluta segmentirana, tj. odvojena od ostalih uređenih financijskih tržišta te djeluju suprotno od tržišta vlasničkih vrijednosnih papira, odnosno dionica. Tesla je iskoristio otpornost bitcoina te ulažući u bitcoin povećao je vrijednost svojih dionica, jer je time povratio povjerenje investitora u autoindustriju koja je jako pogođena koronakrizom. Drugi i važniji razlog ove kupnje jest i mogućnost upotrebe bitcoina kao valute plaćanja, što je izvršni direktor Tesle Elon Musk i najavio, tako da će se u budućnosti moći kupiti automobil digitalnim novcem.

Uz sve probleme prouzročene pandemijom, postavlja se i pitanje utjecaja koronakrize na tržište kriptovaluta. Koje su štete, i je li ih uopće bilo?

- Koronakriza nije naštetila kripotovalutama, iako se ne može reći da je kriptotržište stabilno. Ono je nestabilno s obzirom na to da je jako volatilno, međutim, otporno je i sve je veći broj dionika na tom tržištu, a broj dnevnih transakcija svih kripotovaluta zajedno premašuje deset milijuna. Upravo to ide u prilog podizanju svijesti o prednostima potpuno decetraliziranog tržišta koje nije kontrolirano od strane regulatornih tijela. Zagovornici i kriptoentuzijasti uvjereni su da je kriptotržište čuvar vrijednosti. Najjednostavniji je primjer inflacija koja ne može naštetiti kriptovalutama, ali može naštetiti fizičkom novcu. Još jedna atraktivna značajka je ta što je ponuda, primjerice bitcoina (ukupan broj jedinica u optjecaju) ograničena na maksimalnih 21 milijun. Ovakvo ograničenje ponude, za razliku od prakse središnjih banaka koje kontinuirano povećavaju novčanu masu, ima za cilj usidriti dugoročnu vrijednost digitalne valute i time potaknuti njezinu ulogu čuvara vrijednosti i njezinu uporabu u razmjeni. S druge strane, pojavile su se sumnje u vezi sa sigurnošću digitalnog novca, jer su do danas glavne platforme za trgovanje i upravljanje kriptovalutama postale žrtvom hakerskih napada. Trenutačno se vode rasprave o reguliraju kriptotržišta sa svrhom sprječavanje pranja novca, ili pak financiranja terorizma. U svakom slučaju, za sada ne postoje jedinstvena pravila za pružanje pravne zaštite korisnika, odnosno dionika na kriptotržištu.

NISKI TROŠKOVI I BRZINA

Što je potrebno za uspješno poslovanje s kriptovalutama? Neke su banke i dalje sumnjičave...

- Za poslovanje s kriptovalutama potrebno je da obje strane imaju račune koji se nazivaju digitalnim novčanicima - digital wallets. Da bi prenio valutu prodavatelj mora kupcu dati lozinku, a kupac putem softverske ili mobilne aplikacije prodavatelju šalje tokene - žetone "coins". Ipak, da bi se transakcija uspješno potvrdila, mora biti postavljena u blok koji mora biti u skladu s pravilima šifriranja. Provjera je li prodavatelj legitimni vlasnik prenesenih tokena i potvrda da je transakcija uspješna proces je koji uključuje rješenje složenog matematičkog problema i može trajati do jednog sata za vrlo velike transakcije. Zato svi dionici imaju mogućnost biti uključeni u rješavanje ovog problema te budu nagrađivani novim tokenima, što se naziva rudarenjem - mining.

Za razliku od tradicionalnih financijskih tržišta, sustav plaćanja na tržištu kriptovaluta potpuno je decentraliziran na temelju kriptografskih protokola koji osiguravaju anonimnost, niske transakcijske troškova i brzinu transakcija. Upravo su te osobine privukle velik interes javnosti. Međutim, središnje banke i dalje su sumnjičave prema digitalnim valutama te smatraju da kriptovalute ne mogu biti čuvar vrijednosti, jer fizički ne postoje. Također, uspjeh bitcoina izazvao je novi strah od balona, odnosno špekulativnih mjehurića - speculative bubbles, međutim previđa se da će sve veća zastupljenost kriptovaluta u stvarnom svijetu pokazati da digitalni novac može biti čuvar vrijednosti u dugom roku. Tradicionalni financijski sustavi nisu ugroženi, budući da kripotovalute neće u potpunosti zamijeniti fizički novac, ali su alternativno sredstvo ulaganja s velikim potencijalom.

POVJERENJE KORISNIKA

Uzimajući sve u obzir, ima li virtualni digitalni novac budućnost...?

- Digitalni novac ima veliki potencijal biti novac budućnosti, jer se njegov uspjeh isključivo temelji na povjerenju njegovih korisnika. Možda će dosadašnji uspjeh kriptotržišta potaknuti financijske posrednike na snižavanje transakcijskih troškova, ili pak na osnivanje investicijskih fondova koji će ulagati u kriptovalute. Primjer jednog takvog alternativnog investicijskog fonda je Griffon Asset Management iz Osijeka. Osim toga, pružatelj internetskih plaćanja PayPal najavio je u listopadu prošle godine da će kupcima omogućiti upotrebu kriptovaluta kod 26 milijuna trgovaca na njegovoj mreži.

Mastercard je 10. veljače ove godine najavio da će početi prihvaćati i podržavati neke kriptovalute kao sredstvo plaćanja. Velike kompanije za investicijsko bankarstvo s Wall Streeta također planiraju ulagati u bitcoin i druge kriptovalute. Sve to najavljuje daljnji uspjeh kriptovaluta i njihovo prihvaćanje kao alternativnog sredstva plaćanja. (D.J.)

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NACIONALNI PLAN OPORAVKA I OTPORNOSTI (I)

Novac je na pladnju, pametno ga iskoristimo

2

PAKLENA OSOVINA

Njemačka učinila sve kako bi Ukrajinu izručila Putinu

3

EUROPSKI STANDARDI: CENTRI IZVRSNOSTI U STRUKOVNOM OBRAZOVANJU

Mijenjati percepciju vrijednosti strukovnih zanimanja u društvu