Magazin
ROMANA LEKIĆ

Prolazimo kroz veliku promjenu, svi smo u strahu pred neznanim
Objavljeno 21. ožujka, 2020.

Bit će veliki gubitci u ekonomskom smislu jer je ugrožena egzistencija, a znamo da su turističke potrebe tek potrebe koje su višeg reda i dolaze na red kada se zadovolje osnovne potrebe. Imamo ograničavanje kretanja i zatvaranje granica i potpunu kontrolu na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Sve to upućuje da će doći do promjene paradigme na globalnoj razini - kaže prof. dr. sc. Romana Lekić, pročelnica Odjela za turizam na Edward Bernaysu.

Kad se sagleda šira slika stanja, kakve su globalne i lokalne posljedice moguće?

- Budući da je Europa među najpogođenijim dijelovima naše Majke Zemlje, dobro je zapitati se što cijela ova kriza znači i zašto je upravo pogođen segment putovanja i mobilnosti. Kao antropolog u turizmu ne mogu davati ekonomske prognoze, ali iz prošlosti možemo puno naučiti. Uvijek kada su bile velike krize i ratovi, nakon toga je uslijedila ekspanzija i promjena u vrijednosnom sustavu i na kolektivnoj razini svijesti, što je dovelo i do promjene u načinu života. Ne trebamo ići u daleku povijest, npr. nakon Prvog svjetskog rata odnosno između dva svjetska rata imamo velike promjene u ponašanju i načinu života. To je razdoblje kada se događa i promjena u modi - žene skraćuju suknje, novi plesovi i oslobađanje, pokretanje filmske industrije i masovne proizvodnje, pa tako i želja za putovanjima. Tada opet dolazi kriza u vrijeme Drugog svjetskog rata i nakon toga opet veliki zamah i početak tzv. masovnog turizma, tu su i nove generacije od kojih je i potekla i tzv. baby boom generacija koja je još uvijek aktualna. To su danas oni seniori koji u turističkoj segmentaciji putuju izvan sezone i ako su iz bogatih zemalja putuju često.

Velika kriza koja je pogodila turizam i industriju putovanja bila je i nakon 09./11., ali i nakon terorističkog napada u Londonu koji je ozbiljno prodrmao sektor turizma jer je djelovao na sigurnost, no kako vidimo i to se relativno brzo resetiralo jer nije bio toliko veliki geografski obuhvat kao danas.

Turizam će se opet pokrenuti, ali će u većoj mjeri krenuti u drugom smjeru i više poštovati održivi razvoj, partnerstvo s prirodom, a očekujem da će se i sama ponuda turističkih destinacija trebati transformirati jer će tržište tražiti drugačije proizvode. Turisti će postati putnici-istraživači koji traže drugačije vrijednosti i odmor gdje destinacija postaje mjesto razvoja i interkulturalne komunikacije. Prolazimo kroz veliku promjenu jer svi sada dršću pred neznanim. Strah je zapravo ujedinio ljude na jednoj drugačijoj razini kada je ego morao odstupiti. Nije više važno imati Gucci torbicu ili Chanellov kostim - sada je bitno imati svoj komad vrta i dobre susjede, obitelj i prijatelje koji se povezuju virtualno. Usudim se reći s jednog arhetipskog pogleda da je možda korona na neki način pokrenula puno više toga od onog što se na prvi pogled vidi. Kažu da se napokon vidi nebo nad industrijski zagađenim gradovima u Italiji, i u ovoj groznoj situaciji Talijani se druže, plešu i pjevaju na balkonima… snaga duha očito je jača od materije. Sada više nego ikada ona Frommova misao "imati ili biti" konačno postaje aktualna.

SPAŠAVANJE SEZONE
Ministar Cappelli najavio je da je za pomoć turizmu pripremljen velik broj mjera... Koliko je stanje ozbiljno?

- Stanje je jako ozbiljno i sveobuhvatno tako da zadire u sve segmente fenomena turizma a, naravno, i šire: turističke agencije, prijevoz, hoteli, ugostiteljstvo, privatni smještaj, uslužna djelatnost, kultura… svi su u velikoj krizi. Tu je na pomolu i problem koji je vezan za naše građane koji su otišli raditi u druge zemlje i sada su prvi na popisu za otkaze kao stranci i novodošli. Svi oni su u egzistencijalnim problemima i to još više pojačava napetost. I resorna ministarstva i Vlada čine velike napore i poduzimaju sve što mogu i pitanje je samo koliko će ovo stanje trajati. Od toga zavisi i koliko će se, pogotovo oni "mali", moći održati i izdržati. Kontaktirajući kolege s terena i iz strukovnih udruga u turizmu panika i strah su veliki. Uloga države kao socijalne države sada stupa na snagu i mjere koje su najavljene trebale bi bar malo pomoći. Ako se situacija smiri do lipnja, imamo šansu da se spasi dio glavne sezone i podsezona uz određene akcije, popuste i konačno domaći gost opet će biti dobrodošao. Ako se pokriju gubitci i ako se približimo pozitivnoj nuli, bit će već puno bolje.

Vratimo se još malo na turizam - tko će najviše stradati, Italija sigurno...?

- Tržišta koja su nam najvjernija su pogođena kao i mi svi. Kriza je globalna jer smo literarno rečeno svi sada u "istom brodu", a "kuda plovi ovaj brod", e to je nepoznanica! Sada se vode spekulacije tko će biti jače pogođen, ali cijeli Mediteran je sada istinski gubitnik jer se uglavnom stavljalo sve "na istu kartu" - na očekivane i zamišljene prihode iz turizma. Na račun toga dizali su se krediti, radili planovi i proračuni, ulazilo se u investicije, kupovali apartmani, i to ponekad vrlo brzopleto ne gledajući "širu sliku" i ne razmišljajući sistemski. Pojedinci i firme upuštali su se u velike rizike računajući na buduće prihode od turizma. Metoda satelitske bilance jasno pokazuje da je turizam fenomen i koliko je sveobuhvatan i u koje sve segmente prodire - evo, vidimo sada koliko je krhak! Korona je "skinula veo", možemo bolno uzviknuti - car je gol!

GEA UZVRAĆA
S polazišta vaše struke, kako objasniti sve što se događa, uzvraća li priroda udarac i s ovim virusom?

- Moj segment istraživanja i specijalizacije je i arhetipska psihologija i arhetipska mitologija pa iz tog konteksta mogu reći da se sada vidi najmračnija strana ženskog arhetipa - onog iskonskog arhetipa Majke Zemlje, naša Gea nam uzvraća udarac. Jer mnogi su potezi bili pogrešni i sada se vidi kako ponekad pohlepa i želja za stjecanjem materijalnih bogatstava može biti uznemirujuće razorna i narušiti ravnotežu biosfere. Najljepši dijelovi prirode i staništa životinja uništavali su se da bi se sagradile "brze ceste" i novi turistički resorti (ovo govorim globalno), zbog turizma mijenjala se kulturna tradicija, pa čak i izmišljala da bi se "zabavili" turisti, olako se žrtvovalo ono što je nekada našim predcima bilo "sveto".

Ono što je bilo posebno uznemirujuće u našoj zemlji, bila je neadekvatna skrb i poštovanje prema starijim osobama - postali su izopćenici, nepoželjni - za razliku od onih "primitivnih plemenskih" društava i zajednica gdje su stare osobe bile tretirane kao mudre i duboko uključene u razvoj zajednice. Eto, starija populacija nam je najugroženija i korona kao da govori: "Imate sada na djelu ono kako ste se ponašali prema njima, dopustili ste da kopaju po smeću i da žive na rubu egzistencije, pa je sada došlo vrijeme da se borite i trudite da oni prežive jer su najranjiviji!"

Poštovanje prema znanju sada također dolazi u fokus jer sada nam trebaju stručni liječnici i medicinsko osoblje, farmaceuti, biokemičari i s njima povezane struke. Oni sada "zlata vrijede", a to pokazuje koliko se treba mijenjati sustav vrijednosti i odnos prema znanju, profesionalnom ponašanju pa ulaganje u znanje i etičnost postaju imperativ.

OTVARANJE UMA
Uz koronavirus, događa se i migrantska kriza, koja također prijeti eskalirati u širim razmjerima. Uzimajući sve u obzir, što iz svega čovjek treba i mora naučiti, gdje je rješenje ne samo ove već i svih budućih kriza? I kakva je uloga, da se tako izrazim, Hrvatske u cijelom tom kontekstu?

- Hrvatska je i u povijesti imala veliku ulogu. Podsjetimo se samo Hrvatsko-slavonske Vojna krajine koja je tvorila najzapadniji i najstariji dio veće, posve militarizirane regije, koja se protezala od Jadranskog mora do Karpata. U europskoj povijesti poznata je ne samo kao zaseban politički nego i kao vojnički, gospodarski i društveni fenomen. To područje štitilo je središnji dio Europe od prodora Osmanlija, ali je bilo ujedno i sanitarni koridor i sprječavalo bolesti, epidemije, pljačke i prodore "nepoželjnih" od ulaska u Europu. Samo treba pogledati unatrag i vidjeti dobre i loše strane. Sada zaista treba primijeniti odmak od egosustava k ekosustavu, od sustava upućenog isključivo na dobrobit pojedinca odnosno pojedine zemlje na sustav koji svjesno radi za dobrobit cjeline - jer svi smo međusobno povezani, što vidimo i iz ove pandemije.

Stoga upućujem poziv da gledamo svijet na nove načine i na taj način otkrijemo revolucionarni pristup vođenju koji održava inspirativne inovatore i zajednice lidera. Osnove "Teorije U" (autor dr. sc. Otto Scharmer, profesor na Massachusetts Institute of Technology - MIT i predavač programa Tisuću talenata na Sveučilištu Tsinghua u Pekingu) omogućuju liderima i organizacijama u svim industrijama i sektorima da prebace svijest iz ega u eko, da se povežu s najvećim mogućnostima u budućnosti i ojačaju sposobnost za realizaciju tih mogućnosti.

Rješenje na nacionalnoj, ali i globalnoj razini zahtijeva podešavanje triju instrumenata: otvorenog uma, otvorenog srca i otvorene volje. Moram naglasiti da ovaj proces otvaranja nije pasivan, već aktivan "osjećaj", koji se onda širi na globalnu zajednicu i sve nas koji smo dio te zajednice. Dok nam otvoreno srce dopušta vidjeti situaciju iz cjeline, otvorena volja omogućuje nam da počnemo djelovati iz nove cjeline. Sposobnost povezivanja s najdubljim izvorom sebe i volje omogućuje da se budućnost pojavi iz cjeline, a ne iz manjeg dijela ili posebne interesne skupine. To dovodi do kristalizacije - kada se mala skupina ključnih osoba obvezuje na svrhu i ishode rješavanja problema, moć njihove namjere stvara energetsko polje koje funkcionira kao sredstvo za manifestiranje cjeline. Jednostavno rečeno, to je prelazak s debatiranja na kokreiranje. (D.J.)

Darko Jerković
Planet Zemlja nam uzvraća udarac. Jer mnogi su potezi bili pogrešni i sada se vidi kako ponekad pohlepa i želja za stjecanjem materijalnih bogatstava može biti uznemirujuće razorna i narušiti ravnotežu biosfere...
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: HRVATSKA U EUROPSKOJ MONETARNOJ I BANKARSKOJ UNIJI (I)

S kunom dobro, s eurom još bolje

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TEMA TJEDNA: HRVATSKA U EUROPSKOJ MONETARNOJ I BANKARSKOJ UNIJI (I)

S kunom dobro, s eurom još bolje

2

INTERVJU: ZDENKO ADROVIĆ

U godini uvođenja eura efekti poskupljenja u pravilu su vrlo mali

3

MRTVA PROŠLOST POKAPA ŽIVE

Demokracija ili demonstracija: Beskrajni činovi američke drame