Održavanje 2. milenijskog natjecanja iz kreativne industrije najavljeno je za 23. travnja. Organizator je Ekonomski fakultet u Osijeku, prepoznatljiv po populariziranju kreativne industrije, partnerska ustanova i ove je godine Filozofski fakultet. Profesorica Josipa Mijoč voditeljica je natjecanja, a koordinatorice su Ana Stanković i Vanessa Brnić. U okviru novonastalih okolnosti izazvanih trenutačnim epidemiološkim stanjem u Republici Hrvatskoj te obustavom nastave do 30. ožujka, od prof. Mijoč doznajemo o tijeku priprema.

Jeste li odgodili natjecanje?


- Prema naputku uprave EFOS-a, nastavnici su u obvezi osigurati kontinuitet nastavnog procesa, ali uporabom digitalne tehnologije i metoda učenja na daljinu. Organizatori su dostupni prijavljenim natjecateljima na adresama elektroničke pošte, a o pojedinostima izvještavamo na mrežnoj stranici milenijsko.efos.hr. U propozicijama smo predvidjeli digitalne obrasce za prijavljivanje i dostavljanje rješenja, a bude li potrebno, natjecatelji će prosudbenom povjerenstvu svoja rješenja moći predstaviti ‘na daljinu‘. Za svaku se kategoriju imenuje prosudbeno povjerenstvo koje čine nastavnici srednjoškolskih i visokoobrazovnih ustanova te predstavnici kreativne industrije. Nadamo se, ipak, da će se epidemiološka slika popraviti te da ćemo natjecanje moći održati i u prostorima EFOS-a.

Po čemu je ovo natjecanje posebno?


- Novi milenij obilježen je brojnim novinama, a jedna je od njih kreativna industrija koja se često poistovjećuje s industrijom znanja, karijera, ideja i receptura, odnosno prototipa. Premda je kreativna industrija ujedno i industrija novog milenija, ona u Hrvatskoj još uvijek nije institucionaliziran. S kolegama na EFOS-u zagovaram ustroj kreativne industrije, koji obuhvaća 12 sektora - arhitekturu, audiovizualne umjetnosti, baštinu (arhivu, knjižnice, muzeje), dizajn, glazbu, izvedbene umjetnosti, knjige/nakladništvo, medije, oglašavanje i tržišne komunikacije, primijenjene umjetnosti, računalne igre/novi mediji, vizualne umjetnosti. EFOS natjecanjem popularizira kreativnu industriju približavajući ju srednjoškolcima i studentima. Mlađe dobne skupine tako dobivaju priliku svoju budućnost usmjeriti na razvijanje sposobnosti, u kojima su ključna znanja, vještine i njegovane darovitosti. Naglašavamo i izvozni potencijal kreativne industrije jer se ova milenijska industrija temelji na projektima, razvoju kreativnih potencijala i talenata, idejnosti i znanju. Aktivnim propitivanjem kreativne industrije, koja je u formaliziranju osječke sveučilišne sastavnice, znanost stavljaju u službu unaprjeđenja gospodarstva temeljenog na vlastitim potencijalima.

Na navedenim postavkama nastala je i Kreativna riznica. Milenijskom natjecanju ove je godine tema OSvajanje glagoljicom. Kako je zamišljeno?


- Nacionalno i međunarodno natjecanje za srednjoškolce i studente iz Hrvatske i inozemstva oblikovano je prema pedagoškim i metodičkim standardima. Rok je još uvijek otvoren, rješenja je potrebno dostaviti tek u travnju pa natjecatelji imaju dovoljno vremena osmisliti i opisati rješenja. Najbolja će osvojiti prestižnu nagradu Vodik i povelju koja prati statuu. Članovi prosudbenog povjerenstva zasjedaju 23. travnja te, ovisno o epidemiološkom stanju, odluku donose na temelju obrazloženja natjecatelja. Ako uvjeti budu dopuštali, natjecatelji će svoja obrazloženja iznijeti uživo, a u suprotnom će se razgovor s natjecateljima provesti jednom od metoda ispitivanja na daljinu.

Jeste li istaknuli cilj, misiju i viziju natjecanja?


- Cilj je potaknuti na sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima korisnima za razvitak vještina, kritičko razmišljanje, kreativnost i unaprjeđivanje stečenih znanja. Očekuje se kako će natjecanje ojačati suradničko i društveno-odgovorno ponašanje svih obrazovnih skupina. Misija je osnažiti na kreativno djelovanje u području kreativne industrije i drugim područjima rada temeljenoga na znanju, izgradnja sklonosti za pronalaženje rješenja te stvaranje (poslovnih) prilika uporabom kulture kao resursa. Vizija kojoj težimo jest ostvarivanje društva temeljenoga na znanju i kreativnosti sposobnoga za izgradnju i izvoz vlastitih idejnih rješenja povezanih s povijesnim i kulturnim nasljeđem, a ostvarenih suvremenim tehnologijama.

Je li propisana forma rješenja?


- Natjecateljskim timovima dana je sloboda. Mogu odabrati predstavljanje preko prezentacije, plakata, videozapisa, plesa, pripremanjem predstava, igrokaza, glazbom, videoigricom ili bilo kojom drugom formom.

Kakva rješenja očekujete?



- Priželjkujemo neočekivana rješenja kojima bi se ostvarili kreativni proizvodi nadahnuti glagoljicom kao nematerijalnom kulturnom baštinom, a ostvareni u jednom ili više sektora kreativne industrije. Glagoljica je u svojoj uglatoj inačici jedna od temeljnih oznaka hrvatskoga kulturnog identiteta te time posjeduje kulturni, gospodarski, turistički i izvozni potencijal. Natjecatelje pozivamo da ponude rješenje i odgovore na pitanje Kako OSvajati glagoljicom u novom mileniju? Riječ osvajanje brižljivo smo izabrali jer njome asociramo na osvajanja bliskih, dragih osoba, ali i nepoznatih predjela, spoznaja i prijedloga. Poruka OSvajanja glagoljicom upoznati je, prepoznati i zavoljeti glagoljicu te ponuditi rješenje kojim glagoljica može osvojiti i one koji je do sada nisu upoznali.