Kultura
IZABRANA NAJBOLJA NOVA HRVATSKA RIJEČ U 2015.

Posumnja li policajac da ste zavirili u čašicu, puhat ćete u ALKOMJER!
Objavljeno 11. ožujka, 2016.
Autor alkomjera Hrvoje Senješ naveo je i nekoliko tvorbenih uzora: toplomjer i tlakomjer

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 28. veljače 1997. donio je odluku o proglašenju spomen-tjedna Dani hrvatskoga jezika. Dani 11.-17. ožujka, svake godine, proglašeni se Danima hrvatskoga jezika, a u povodu obljetnice Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika koja se sastavljala i potpisivala 11.-17. ožujka 1967. Deklaracija je prekretnica u jezikoslovnoj misli u nas – hrvatski su jezikoslovci, književnici i hrvatske kulturne i znanstvene institucije odbili surađivati u izgradnji umjetnoga i politički nametnutoga hrvatskosrpskoga jezika.

- Poznato je da je Deklaracija bila hrvatski odgovor na unitaristički Novosadski dogovor iz 1954. Iz toga je dogovora izrastao Novosadski pravopis 1960. kojim se pokušalo u bitnome mijenjati hrvatsku pravopisnu normu, a taj je unitaristički dogovor poslužio za nametanje i širenje srpskoga jezika u javnom hrvatskom životu, ali i kao “saveznoga” jezika – srpski je postao jezik diplomacije i vojske. Deklaracija traži pravo hrvatskoga jezika na javnu upotrebu u Hrvatskoj. Budući da onodobnoj unitarističkoj politici nije odgovaralo što su se hrvatske glave uzdignule iznad jugoslavenske močvare, na sudionike deklaracijskih zbivanja podignuta je hajka ne bi li se deklaracijski zahtjevi silom ugušili - ističe prof. dr. sc. Sanda Ham, glavna urednica časopisa Jezik i prof. u trajnom zvanju na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku.

- Žrtva je jugoslavenskoga glavosijeka bio i dr. Ivan Šreter. Najprije je zbog upotrebe riječî umirovljeni časniksmijenjen s mjesta voditelja bolničkoga odjela u lipičkoj bolnici, potom je optužen da vrijeđao i omalovažavao “socijalističke patriotske i nacionalne osjećaje građana.” Osuđen je 20. siječnja 1987. na kaznu zatvora od pedeset dana. Zatvor očito nije zadovoljio velikosrpski apetit, Goran Babić koji je tada sebe nazivao hrvatskim književnikom (sic!), napisao je u Nedjeljnoj Dalmaciji “kako tom medicusu očito ne pomaže ništa, ni ožeg ni riječ, pa je jedini lijek crna zemlja i zeleni humak”. Tako je doista i bilo. Srbi su 18. kolovoza 1991. oteli dr. Šretera, zatočili ga, mučili i ubili. Tijelo još nije pronađeno - dodaje prof. Ham.

Šreterovi su prijatelji osnovu Zakladu “Dr. Ivan Šreter” i priklonili se Jezikovu natječaju, tako da nagrada za najbolju novu hrvatsku riječ nosi ime dr. Šretera, a pokrovitelj joj je Šreterova zaklada. Jezikov natječaj traje od 1993., ali od 2006. nagrada nosi Šreterovo ime, novčana je i svečano se javno dodjeljuje u Pakracu ili Lipiku uz sudjelovanje gradonačelnika obaju gradova, lipičke bolnice i brojnih gostiju iz Pakraca, Lipika, Zagreba i Osijeka. Pobjedničke se riječi javnosti priopćavaju u Danima hrvatskoga jezika kao prinos obilježavanju deklaracijskih dana.

- Posljednje tri godine nismo proglašavali riječi pobjednice, makar su mnoge riječi pristizale na natječaj, jednostavno, izbor nije bio zadovoljavajući, bilo prema tvorbenim ili uporabnim kriterijima. Ove smo godine izabrali pobjednicu, najbolju novu hrvatsku riječ u 2015. – to je riječ alkomjer kao zamjena za riječ kojom imenujemo napravu za mjerenje količine alkohola u krvi. Ili, recimo to riječima pobjednika našega natječaja, Hrvoja Senješa:

- Uređaj za mjerenje alkoholiziranosti u policiji naziva se po proizvođaču “Drager” (kažemo puhali smo u/na dreger), test alkoholiziranosti naziva se “alkotest”, budući da se uređaj naziva po proizvođaču i strana je riječ, prijedlog hrvatske riječi za naziv uređaja za mjerenje alkoholiziranosti je alkomjer.“

Autor alkomjera Hrvoje Senješ naveo je i nekoliko primjera, tvorbenih uzora: toplomjer i tlakomjer.

Riječi tvorene s -mjer znače napravu za mjerenje količine onoga pojma koji je imenovan u prvom dijelu tvorenice. Takva je tvorba u hrvatskom jeziku poznata još iz Stullijeva rječnika s početka 19. st., a potvrđena u prvom važnom ilirskom rječniku, Mažuranić-Užarevićevu iz 1842., gdje su upotrijebljene riječi: glasomjer, kutomjer, svjetlomjer, toplomjer, vodomjer. Poznati hrvatski leksikograf 19. st. Bogoslav Šulek proširio je krug riječ na -mjer: polumjer, ognjomjer, visomjer, vlagomjer, zrnomjer, staklomjer, suncomjer, brzinomjer, brazdomjer, mljekomjer, košnjomjer, iskromjer, kvasomjer. Sve su te riječi u svoje vrijeme smatrane bohemizmima (jer su tvorene prema češkom uzoru), ali su danas posve udomaćene i način je njihove tvorbe još uvijek plodan, a u prilog tomu govori i nova riječ – alkomjer.

Narcisa VEKIĆ

Tvorbeno dobre riječi: kavomat – aparat za kavu; munjobran – gromobran; označnik – hashtag; vlastopis – selfie

POBJEDNIKU 5 000 KUNA

Povjerenstvo - počasni predsjednik Stjepan Babić, predsjednica Sanda Ham, članovi: Jasna Horvat, Hrvoje Hitrec, Mile Mamić, Mario Grčević, Nataša Bašić, Zvonimir Jakobović i Igor Čatić izdvojili su još nekoliko tvorbeno dobrih riječi: kavomat – aparat za kavu; munjobran – gromobran; označnik – hashtag; vlastopis – selfie. Dodijeljena je samo jedna nagrada i to alkomjeru. Pobjedniku Hrvoju Senješu pripada 5 000 kn, a nagrada će mu biti svečano i javno uručena u Pakracu, mjestu rođenja i stradanja dr. Šretera.

Alkomjer i alkotest

Riječ alkotest ima dva značenja – naprava kojom se mjeri količina alkohola u krvi i postupak mjerenja. Prihvaćanjem riječi alkomjer ta bi se dva značenja razdvojila, pa bi alkotest značio postupak, a alkomjer napravu. Dakle, alkomjerom bismo bismo koga podvrgnuli alkotestu, umjesto alkotestom alkotestu.

Riječ alkoholometar sličnoga je značenja, ali znači napravu koja mjeri količinu alkohola u vinu ili rakiji. Taj se postupak naziva alkoholometrija. Česti su i alkometar i alkometrija u istom značenju.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana