U posljednjih godinu dana, koliko nemile pandemijske okolnosti haraju cijelim svijetom pa tako i našom zemljom, internetska je trgovina doživjela nezabilježen skok. Tko prije nije prodavao online, sad prodaje, a tko prije nije kupovao online, sad sve češće puni svoju virtualnu košaricu. Što se kupuje? Sve! Hrana, proizvodi za uljepšavanje, odjeća, obuća, nakit, tehnički uređaji, namještaj, posuđe, dekoracije za dom, sanitarije, alati, igračke, knjige, popis je beskonačan.

Često čujem: "Zamisli, Dunja, znaš onu prekrasnu, cvjetastu haljinu po 400 kuna koju sam vidjela u izlogu trgovačkog centra? E, gotovo identičnu sam pronašla na Aliju za samo 70 kuna! Ionako su obje od sintetike, a na Aliju dobijem pet različitih za cijenu jedne u Osijeku!" Ili: "Pretražili smo sve salone namještaja u potrazi za baroknom brončanom lampom kakvu smo zamislili, no nismo ju pronašli, da bismo ju na kraju naručili iz Velike Britanije, tamo ih imaju u svim nijansama i dimenzijama."Je li još uvijek u pitanju izbjegavanje klasičnih odlazaka u prodavaonice zbog straha od potencijalne zaraze, novostečena komocija koju nudi kupnja iz naslonjača ili možda baš primamljivost tog bogatijeg izbora i nižih cijena proizvoda kupljenih iz dalekih zemalja?

Upravo te niže cijene tema su današnje kolumne jer za određeni dio proizvoda naručenih preko interneta od ljeta više neće biti toliko niske. Točnije, bit će za 25 % više, i to upravo u odnosu na proizvode naručene iz tzv. trećih zemalja, odnosno zemalja izvan granica Europske unije, od kojih je među potrošačima najpopularnija Kina, a treba imati na umu da se ovdje odnedavno svrstava i Velika Britanija. Dosad su, naime, potrošači bili oslobođeni plaćanja PDV-a na komercijalne pošiljke vrijednosti do 160 kuna pristigle iz zemalja koje nisu članice Europske unije, ali od 1. srpnja ove godine i na njih će se naplaćivati 25 % poreza, neovisno o njihovoj vrijednosti. Ta je vijest, očekivano, naišla na neodobravanje potrošača revoltiranih činjenicom da se svako malo sve dublje poseže u njihov novčanik, no valja naglasiti kako ovaj put nije riječ o još jednoj u nizu fiksideja vladajućih, već o odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su usklađene s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 i Direktivom Vijeća (EU) 2019/1995.Osim Hrvatske, obveza je i drugih država članica Europske unije uskladiti svoja nacionalna zakonodavstva na području PDV-a s odredbama odnosnih direktiva čiji je cilj poticanje rasta trgovine unutar Europske unije i podrška europskim prodavateljima.

Prema nekim procjenama, samo će u Hrvatskoj, unutar jedne godine, naplati PDV-a podlijegati oko deset milijuna takvih pošiljaka male vrijednosti, što znači oko 250 milijuna kuna dodatnog prihoda u državni proračun.Loša je, dakle, vijest da se ukida dosadašnje oslobođenje od plaćanja PDV-a na komercijalne pošiljke male vrijednosti. Dobra je vijest da na snazi ipak ostaju odredbe o oslobođenju plaćanja carine za pošiljke zanemarive vrijednosti do 150 eura (osim izuzetaka poput alkoholnih proizvoda, parfema, toaletnih voda, duhana i duhanskih proizvoda). Loša je, pak, vijest da će PDV biti obračunan i na pošiljke koje potrošači zaprime nakon 1. srpnja 2021., a naručili su ih mnogo prije tog datuma, ne računajući na dodatni trošak. Dobra je vijest da će primjena novih europskih pravila potaknuti određeni broj trgovaca iz trećih zemalja da otvore svoja skladišta u Europi pa će proizvodi koje prodaju dobiti status robe Europske unije te će i dostava krajnjem kupcu biti brža, za razliku od dosadašnjeg čekanja i po nekoliko mjeseci na proizvode koji su nam trebali biti u poštanskom sandučiću još prošlog Božića. O kašnjenju pošiljki zbog pandemije da i ne govorim.Kako će sve to izgledati u praksi? Iznosi li, primjerice, vrijednost pošiljke maksimalnih 160 kuna (koliko je dosad podlijegalo oslobođenju od plaćanja PDV-a), potrošač treba računati da će za nju ubuduće morati izdvojiti dodatnih 40 kuna.

Iznosi li vrijednost neke sitnice, poput dječje igračke, 12 kuna, bit će naplaćene dodatne tri kune poreza. Savjetujem potrošačima da prilikom naručivanja obrate pozornost na to je li trgovac prethodno uračunao PDV u cijenu proizvoda ili ga kupac plaća prilikom preuzimanja paketa, premda je očekivano da se većina trgovaca ipak neće baviti obračunom i naplatom PDV-a, s obzirom na to da je u tom slučaju riječ o vrlo složenim obvezama koje bi imali prema poreznim tijelima.Uz propisane uvjete, trgovci imaju mogućnost da, u sklopu Posebnog postupka oporezivanja (IOSS), PDV bude unaprijed obračunan i uključen u cijenu koju kupac plaća, pa u tom slučaju kupac neće trebati predočiti račun prilikom preuzimanja pošiljke. No ako pošiljka nije u IOSS sustavu, kupac će PDV plaćati pri uručenju pošiljke, uz prilaganje računa na kojemu je vidljiv iznos koji je plaćen prodavatelju. Dakle, kad pošiljka na koju nije plaćen PDV bude zaprimljena u poštanskom uredu, naplatu PDV-a kupcu odradit će pošta prilikom preuzimanja pošiljke. Bilo da ju preuzima u poštanskom uredu ili na pragu svojega doma, dostava će svakako morati biti "na ruke" kupcu, kako bi se neposredno naplatio iznos PDV-a, a da poštar ne ostavlja pošiljku u sandučiću.

Kako god, građanima ostaje gorak okus u ustima jer protivno je duhu zaštite potrošača naknadno im obračunavati porez na zakasnjele pošiljke koje su naručili i mnogo prije 1. srpnja, a da prilikom narudžbe nisu bili obaviješteni da cijena koju plaćaju nije i konačna.