Nametanje tehničkih izmjena izbornog zakona visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta potpuno su poduprle Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, a reakcija Europske unije bila je nešto opreznija.

“SAD u cijelosti podupire visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta", potvrdio je pomoćnik američkog državnog tajnika James O‘Brien. U objavi na društvenoj mreži X taj je visoki dužnosnik State Departmenta istaknuo kako Washington također podupire pravo visokog predstavnika da iskoristi tzv. bonske ovlasti, koje mu daju pravo nametanja zakona i smjene izabranih dužnosnika. "Ove su tehničke izmjene donesene kako bi se unaprijedio integritet izbornog procesa, a to je ono što je potrebno za kvalitetno demokratsko vođenje države", izjavio je O‘Brien komentirajući izmjene izbornog zakona BiH.

Tim se izmjenama, o kojima su političke stranke u BiH godinama bez uspjeha pregovarale, sada uvode nove tehnologije nadzora nad regularnošću izbornog procesa poput skeniranja glasačkih listića i elektronske identifikacije birača, te se depolitiziraju lokalni birački odbori, čije su članove do sada imenovale političke stranke. Kandidiranje za izbore u BiH od sada će biti zabranjeno osobama koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine. Sve bi te izmjene trebale biti primijenjene već od lokalnih izbora, najavljenih za listopad.

Nametanje tih izmjena pozdravilo je i veleposlanstvo Velike Britanije u BiH, a Europska unija reagirala je izjavom u kojoj se navodi kako je izvršne ovlasti visokog predstavnika potrebno iskoristiti "isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji". "Visoki predstavnik ima našu punu potporu za djelovanje čiji je cilj osiguravanje snažnijeg (izbornog) integriteta, koji zahtijevaju građani i političke stranke", stoji u izjavi britanskog veleposlanika Juliana Reillyja. U znatno opreznije sročenom tekstu EU je također jasno podržao Schmidta jer je parlament BiH propustio pravodobno donijeti odgovarajuća zakonska rješenja koja bi trebala vrijediti već za izbore u listopadu. Pozvali su političare u BiH da konačno sami preuzmu odgovornost za provedbu reformi na koje su se obvezali, jer je izvjesno kako će se bez toga nastaviti "visok stupanj međunarodne supervizije", što je pak u opreci s europskom perspektivom BiH. Na kraju su iz EU-a političare u BiH pozvali da se ponašaju odgovorno i pokažu "suzdržanost", što je očita poruka čelniku bosanskih Srba Miloradu Dodiku i njegovim suradnicima, koji odbijaju prihvatiti Schmidtove odluke i prijete donošenjem zakona prema kojemu bi Republika Srpska samostalno provodila izbore.



Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je Schmidtovu odluku "potpuno nepotrebnom i neprihvatljivom". "Bez ikakve potrebe visoki predstavnik nameće 114 izmjena izbornog zakona, čime se poništavaju svi pozitivni učinci na našem europskom putu. Ovim nametanjem kompromitiraju se i svi dosadašnji pozitivni učinci parlamentarne većine i stavlja pod upitnik njihov budući zajednički rad. Posljedice ovakvih nametanja u ovom trenutku mogu biti neprocjenjive za integracijske perspektive i europsku budućnost BiH", ustvrdio je Čović. Pozvao je Ured visokog predstavnika i države članice Vijeća za provedbu mira (PIC) da preispitaju Schmidtovu odluku i "cjelovito sagledaju njezine posljedice".

Vladajuće stranke u Republici Srpskoj sazvale su za četvrtak izvanrednu sjednicu entitetskog parlamenta kako bi definirale svoj odgovor na Schmidtovu odluku. Dodikova suradnica, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, nametanje izmjena izbornog zakona opisala je kao "šamar demokratskim procesima". Oporba u RS-u skeptično komentira sazivanje posebne sjednice parlamenta sugerirajući kako je to samo još jedna predstava za javnost. Uz vladajuće političare iz reda bosanskih Srba stalo je samo veleposlanstvo Rusije u BiH. Oni su Schmidtove odluke označili nelegalnim i "izmišljenim u anglosaskim veleposlanstvima u Sarajevu".