Objavljeno 23. lipnja, 2022.
Za prijedlog da se i BiH dodijeli status kandidata nije bilo konsenzusa
Čelnici država članica EU-a donijeli su u četvrtak u Bruxellesu povijesnu odluku o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini i Moldaviji i obećali europsku perspektivu Gruziji.
“Europsko vijeće je upravo odlučilo dodijeliti kandidatski status Ukrajini i Moldaviji. Povijesni trenutak, današnji dan označava ključni korak na vašem putu prema EU-u”, poručio je preko Twittera predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.
Michel je također objavio da su čelnici “priznali europsku perspektivu Gruzije i spremnost da joj dodijele kandidatski status kada riješi preostale prioritete”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozdravio je odluku, nazvavši je "jedinstvenim i povijesnim trenutkom u bilateralnim odnosima".
Dvadesetsedmorica su odluku donijela na redovitom sastanku na vrhu, a ranije u četvrtak za tu su odluku glasali i zastupnici Europskog parlamenta.
Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvom 28. veljače, četvrtog dana ruske invazije, nakon čega su to 3. ožujka zatražile i Ukrajina i Gruzija.
Europska komisija je prošli tjedan objavila mišljenje o ta tri zahtjeva i preporučila Vijeću EU-a da potvrdi njihovu perspektivu. Ta odluka donosi se i uz suglasnost Europskog parlamenta. Time će te zemlje na putu prema EU-u preskočiti Bosnu i Hercegovinu i Kosovo, jedine dvije zemlje zapadnog Balkana koje još nemaju status kandidata za članstvo. EU je zapadnom Balkanu obećao europsku perspektivu još 2003. godine na samitu u Solunu.
Francusko predsjedništvo pokušavalo je ukloniti bugarsku blokadu Sjeverne Makedonije, koja zajedno s Albanijom čeka odobrenje za otvaranje pristupnih pregovora. Međutim, te nade ugasio je bugarski premijer Kiril Petkov, koji je prije početka samita sa zapadnim Balkanom rekao da nema izgleda da se na ovom samitu deblokira otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom, ali je dao naslutiti da bi se rješenje moglo postići sljedećih dana. Bilo je prijedloga da se i Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata, ali oko toga nema konsenzusa. U nacrtu zaključaka koje bi čelnici EU-a trebali usvojiti tijekom samita, ponovno se izražava "puna i nedvosmislena predanost" perspektivi članstva zemalja toga područja i pozvati na ubrzanje pristupnog procesa". U nacrt zaključaka, a na inzistiranje Hrvatske, naveden je poziv čelnicima BiH da hitno provedu svoje obećanje o dovršetku ustavnih i izbornih reformi.
U nacrtu zaključaka pozdravlja se dogovor koji su čelnici parlamentarnih stranaka iz BiH postigli na sastanku kod predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela 12. lipnja, u kojem su se, između ostaloga, obvezali da će provesti ograničene ustavne i izborne reforme. Europsko vijeće "poziva političke čelnike u Bosni i Hercegovini da brzo provedu obećanja iz toga dogovora i dovrše ustavnu i izbornu reformu koja će omogućiti zemlji da odlučno napreduje na svom europskom putu, u skladu s prioritetima koje je postavila Komisija, kako bi dobila status kandidata".
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović s konferencije za novinare u Zagrebu poručio je kako je "uvjetovati status kandidata BiH promjenom izbornog zakona kao da Ukrajina za to mora provesti mirnu reintegraciju Krima - cinizam". Komentirajući namjeru europskih čelnika o davanju statusa kandidata za članstvo u EU-u Ukrajini i Moldaviji podsjetio je da hrvatski politički vrh u pravilu smatra da takav status treba dobiti i BiH, a na to je prije tjedan dana pozvao i slovenski predsjednik Borut Pahor.
"Moskovski interesi"
Kad je u ožujku status kandidata Ukrajine predložio poljski predsjednik Andrzej Duda, "cijela garnitura država" EU-a tome se usprotivila, govoreći da je to tehnički, a ne politički proces, rekao je hrvatski predsjednik, naglasivši da se taj stav očito sada promijenio, jer ni Kijev ni Kišinjev i dalje ne ispunjavaju potrebne kriterije. "Kad je happy hour svi piju jeftinije, ne može biti happy hour samo za vas", rekao je Milanović. "I sad imamo priliku BiH dati jedan palac gore", kazao je predsjednik, i zapitao se tko bi u europskoj politici i iz kojih razloga mogao biti protiv toga. Milanović je kritizirao i premijera Andreja Plenkovića i "kriminalno inertno" ministarstvo vanjskih i europskih poslova". "Do promjene izbornog zakona neće doći zahvaljujući prije svega Plenkoviću, ne HDZ-u, ne hrvatskoj Vladi, Plenkoviću", naglasio je Milanović, i dodao da je prekasno da prije izbora u listopadu dođe do dogovora "redovnim putem" te da bi u tome trebao intervenirati visoki predstavnik međunarodne zajednice Christian Schmidt kroz bonske ovlasti.
Premijer Plenković iz Bruxellesa je optužio Milanovića i bivšeg predsjednika Stjepana Mesića da rade za "moskovske", a ne za hrvatske interese. Odbacio je i Milanovićeve tvrdnje da ne radi ništa za Hrvate u BiH. "Čovjek apsolutno ne prati ništa, ništa ne zna, a bolje mu je da pogleda svoja postignuća. Što je on napravio? Vrijeđa Ameriku, vrijeđa predsjednicu Komisije, predsjednika Europskog vijeća, prijeti blokadom Finske i Švedske u NATO-u, koje apsolutno nikakve veze nemaju s pitanjem Hrvata u BiH. On radi goleme, krupne pogreške te radi štetu Hrvatskoj i ruši joj kredibilitet", rekao je Plenković.
Dijana Pavlović
Aleksandar Vučić
predsjednik Srbije
MAKEDONIJA I ALBANIJA ZASLUŽILE SU OTVARANJE PREGOVORA
"Vjerujem da naši prijatelji iz Skopja i Tirane zaslužuju otvaranje procesa pregovora", rekao je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, na zajedničkoj konferenciji s premijerima Albanije i Sjeverne Makedonije. Vučić je rekao da je on bio izložen pritisku zbog stajališta Srbije prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, no u Bruxelles nije došao opravdavati poziciju Srbije. Albanski premijer Edi Rama ocijenio je da EU treba imati razumijevanja za Srbiju i da nije dobro zahtijevati od Beograda da se pridruži svim sankcijama koje je uvela Rusiji. Vučić je rekao da podržava ideju "Europske političke zajednice" koju je u svibnju iznio francuski predsjednik Emmanuel Macron. "To je jedini način da se naš glas čuje", rekao je Vučić. Stvaranjem Europske političke zajednice Macron želi da se poveća suradnja EU-a s drugim europskim zemljama, budući da pristupanje tih zemalja EU-u nije realno u skorijoj budućnosti.
"TO ŠTO RADI MILANOVIĆ ŠTETNO JE"
Hrvatski premijer Plenković rekao je da je zagovarao kandidatski status za BiH ranije od svih drugih. "O tome govorim na svakom Europskom vijeću. Nisam primijetio da je on (Milanović, nap. ur.) to govorio dok je bio premijer", rekao je Plenković. Dodao je da je predsjednik Milanović napravio sve da ne dođe do dogovora između Bošnjaka i Hrvata, vrijeđajući one s kojima se Hrvati trebaju dogovoriti, da minira napore Vlade da visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nešto napravi što bi bilo korisno za Hrvate. "Vidim da je i njega izvrijeđao. Dobio sam obavijest da su oni čak prosvjedovali u hrvatskom veleposlanstvu u Sarajevu zbog njegovih izjava", kaže premijer. "To je sad ozbiljna šteta koju se mi trudimo popravljati, čak i ne opterećivati hrvatsku javnost previše, ali to sad već poprima razmjere koji su zastrašujući. To je štetno, sramotno i beskorisno, a sve radi iz ljubomore i pakosti", zaključio je Plenković.