Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti kontinuirano ističe važnost međunarodne prepoznatljivosti i identiteta ulažući napore uz pomoć kojih Fakultet ide ukorak sa svjetskim trendovima. O tome svjedoče i brojne međunarodne i znanstvene konferencije koje neprekidno organiziraju djelatnici Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti.
Međunarodna je prepoznatljivost posebno vidljiva u dijelu okupljanja znanstvenika i stručnjaka iz svih zemalja svijeta kojima doprinose međunarodne konferencije koje se održavaju u organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Među njima ističemo one koje su se do danas održale, a to su: međunarodni znanstveni skup Dijete i jezik danas, međunarodni znanstveni kolokvij Matematika i dijete, međunarodna znanstvena i stručna konferencija Obrazovanje za interkulturalizam, međunarodna znanstvena konferencija Didaktički izazovi, međunarodni znanstveni skup Tadijino stoljeće: povijest, kultura, identitet, simpozij s međunarodnim sudjelovanjem „Kopački rit jučer, danas, sutra“, Osječki dani bioetike, međunarodna znanstvena konferencija o obrazovanju darovitih i kreativnosti, međunarodna konferencija Education and training as basis for future employment te 1. – 4. međunarodne studentske konferencije.
Međunarodne konferencije mjesto su stjecanja novih kompetencija, razmjene iskustava putem izlaganja radova, teorijskih analiza, rezultata znanstvenih istraživanja i primjera dobre prakse što pridonosi stvaranju uspješnih suradnji i partnerstava među sveučilištima, fakultetima, odgojno-obrazovnim ustanovama, nastavnicima, praktičarima i studentima kako bi se upoznavale i približavale kulture i poticalo međukulturno ozračje.
Međunarodni znanstveni skup Dijete i jezik danas zaživio je davne 2001., a zamisao se rodila iz potrebe za okupljanjem znanstvenika koji se usko bave proučavanjem usvajanja, učenja i podučavanja hrvatskoga i stranoga jezika u mlađoj (školskoj) dobi radi međusobnoga plenarnoga razmjenjivanja znanstvenih spoznaja, otkrića i iskustava. U hrvatskoj znanstvenoj zajednici do tada nije postojao znanstveni skup koji bi se u cijelosti posvetio kritičkom promišljanju o navedenom istraživačkom diskursu. Dijete i jezik danas bio je i poticajem za pokretanje novih skupova u Republici Hrvatskoj koji su potom nastavili promicati istraživanje problematike ranoga učenja materinskoga i stranoga jezika.
Dosadašnji međunarodni znanstveni skupovi Dijete i jezik danas kritički su propitivali sljedeće teme o jeziku u obrazovanju djece mlađe školske dobi: dijete i učenje hrvatskoga i stranoga jezika (2001.), učitelj hrvatskoga i stranoga jezika (2002.), višejezičnost (2003.), vrjednovanje i samovrjednovanje u nastavi hrvatskoga i stranoga jezika (2004.), zavičajnost u nastavi hrvatskoga jezika i međukulturnost u nastavi stranih jezika (2005.) te dijete i tekst (2007.), dijete i mediji (2011.), razvoj pismenosti u hrvatskom i inom jeziku (2017.) te dijete i jezični identitet (2019.). Zbornici s navedenih znanstvenih skupova imaju važan odjek u znanstvenoj i pedagoškoj javnosti.
Međunarodni znanstveni kolokvij Matematika i dijete u organizaciji je Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti i Odjela za matematiku u Osijeku. Od 2007. godine održava se svake druge godine te okuplja sve više istaknutih profesora iz zemlje i inozemstva čije područje znanstvenoga interesa uključuje istraživanja u području nastave matematike. Tijekom godina održavanja pozvani su predavači na skupu bili istaknuti profesori iz inozemstva. Sudionici skupa iz Danske, Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Austrije, Slovenije, Rumunjske, Bosne i Hercegovine i Mađarske prezentirali su rezultate istraživanja provedenih u njihovim zemljama dajući bitne doprinose povećanju kvalitete podučavanja matematike na svim razinama obrazovanja. Posebna pozornost usmjerena je na podučavatelje matematike te na integraciju tehnologije u različita područja matematičkoga obrazovanja radi što učinkovitijega postizanja ciljeva učenja matematike te konstruktivnoga matematičkog podučavanja.
Radovi izloženi na održanim skupovima objavljeni su u sedam znanstvenih monografija (objavljenih na engleskome jeziku). U objavljenim se monografijama sustavno govori o rezultatima međunarodnih znanstvenih istraživanja iz područja matematičkoga obrazovanja od predškolske razine preko osnovnoškolske i srednjoškolske pa sve do sveučilišne razine.
Međunarodna znanstvena i stručna konferencija Obrazovanje za interkulturalizam održava se od 2009. godine na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a u rujnu 2020. godine održat će se prvi put virtualno. Prve dvije konferencije Obrazovanje za interkulturalizam održane su 2009. i 2010. godine u suorganizaciji s Nansen Dijalog centrom Osijek, a 3. je međunarodna znanstvena i stručna konferencija Obrazovanje za interkulturalizam – Položaj Roma u odgoju i obrazovanju bila dio projektnih aktivnosti Europskog IPA projekta Integracija skupina u nepovoljnome položaju u redoviti obrazovni sustav RO-ufos-luna-MI. Četvrta je konferencija Obrazovanje za interkulturalizam u suorganizaciji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, Akademijom za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofskim fakultetom Univerziteta u Tuzli (Bosna i Hercegovina) i Burdur Mehmet Akif Ersoy University (Republika Turska). Na svim dosadašnjim konferencijama sudjelovalo je više od 300 aktivnih sudionika iz različitih zemalja svijeta. Zbornici radova tiskani su na engleskom i hrvatskom jeziku te su uvršteni u referiranu i otvorenu bazu ERIC. Zbornici radova na engleskom i hrvatskom jeziku ostaju budućim znanstvenicima i stručnjacima kao vrijedan doprinos znanosti, odgoju i obrazovanju. Kako je osnovna zadaća interkulturalizma u odgoju i obrazovanju učiniti mladi naraštaj svjesnim svoje nacionalne samobitnosti, ali i tolerantnima prema različitostima, međunarodnim znanstvenim i stručnim konferencijama Obrazovanje za interkulturalizam nastojimo pomoći u sukreiranju višekulturnog društva na načelima kulturnoga pluralizma. Promičemo dijalog, konstruktivan suživot među subjektima koji pripadaju različitim kulturama, razmjenjuju se iskustva i predstavljaju rezultati znanstvenih istraživanja, programi škola, fakulteta i nevladinih udruga u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu koji promiču interkulturalizam.
Međunarodna znanstvena konferencija Didaktički izazovi održava se svake druge godine u organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti pružajući mogućnost znanstvenicima i stručnjacima iz različitih područja propitivati nezaobilazne probleme odgoja i obrazovanja dijeleći s ostalim sudionicima teorijsko znanje, rezultate istraživanja i primjere iz prakse. Od 2012. godine, kada je održana prva konferencija, uočen je porast stranih sudionika (Velika Britanija, Francuska, Sjeverna Makedonija, Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Njemačka, Mađarska), ali i sve veći broj studenata i praktičara – iz čega zaključujemo da najnovije spoznaje o nastavi na svim razinama obrazovanja pravovremeno dolaze u praksu.
Osim navedenoga, ciljevi su konferencije potaknuti nove pristupe glavnim didaktičkim izazovima te prijedloge novih rješenja problema kroz raspravu i znanstvena istraživanja. Namjera je podržati napredak i inovacije problematiziranjem tema koje proizlaze iz današnjeg odgoja i obrazovanja. Radi što veće međunarodne prepoznatljivosti, ali prvenstveno i zbog samih sudionika, zbornici radova koji proizlaze iz ove konferencije pisani su na engleskom i hrvatskom jeziku uz međunarodno uredništvo i inozemne recenzente pojedinačnih radova, ali i cijeloga zbornika.
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti ravnopravan je organizator Simpozija s međunarodnim sudjelovanjem „Kopački rit jučer, danas, sutra“ od 2015. godine kada se u organizaciju skupa uključuje kao druga sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, uz tadašnji Poljoprivredni fakultet u Osijeku. Prvi je znanstveno-stručni skup „Kopački rit jučer, danas, sutra“ održan 2012. godine. Cilj organizacije skupa bio je okupiti istraživače iz različitih znanstvenih disciplina koji će prikazati ostvarena postignuća ili najaviti planirane istraživačke aktivnosti te uključiti i druge dionike i korisnike prostora u širem okruženju Parka prirode „Kopački rit“. Bila je to vrlo važna godina za Park prirode „Kopački rit“ s obzirom na to da je UNESCO 11. srpnja 2012. proglasio prekogranični Rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav između Republike Hrvatske i Republike Mađarske te ga tako priključio Svjetskoj mreži rezervata biosfere. Međunarodnu potporu organizaciji simpozija dali su mreža zaštićenih područja na rijeci Dunav (DANUBEPARKS) i međunarodna znanstvena udruga Balkan Environmental Association (B.EN.A.).
Do sada je održano ukupno osam simpozija s više od 240 izlaganja, a osim teme bioraznolikosti, ekologije i okoliša, promiče se i višedisciplinaran pristup u obradi tema iz područja poljoprivrede, obrazovanja, povijesti, jezikoslovlja, turizma i održivog razvoja. Održivost simpozija potvrđuje postojanje stalnog interesa znanstvene i stručne zajednice, javnih ustanova koje djeluju u zaštiti prirode, okoliša i zdravstva, stručnih udruga i saveza kao i šire javnosti za sudjelovanjem i predstavljanjem postignuća provedenih istraživanja i projektnih aktivnosti. Sudjelovanje stranih predavača (Mađarska, Austrija, Češka, Srbija, Norveška, Njemačka, Indija) doprinijelo je podizanju Simpozija i Parka prirode Kopački rit na višu razinu te se njegova važnost proširila i izvan granica Republike Hrvatske.
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku u suradnji sa Sveučilištem Adama Mickiewicza u Poznanju, Fakultetom za poljsku i klasičnu filologiju, organizira svake godine (naizmjence) u spomen na Dragutina Tadijanovića međunarodni znanstveni skup Tadijino stoljeće: povijest, kultura, identitet.
U sklopu dvodnevnog programa sudionici toga događaja imali su priliku poslušati predavanja nekoliko istaknutih plenarnih izlagača, a svoje radove predstavili su gosti iz Hrvatske, Poljske, Austrije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovačke i Srbije. Prošle godine održan je međunarodni znanstveni kolokvij „Tadijine jeseni – Dogodine opet”.
Osječki dani bioetike tradicionalna su znanstvena manifestacija koja se održava svake godine u studenom u prostorima Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti. Do sada su održani tri puta te je svaki put bila druga središnja tema skupa. Na prvoj je konferenciji tematski naglasak bio na problematici okoliša, poljoprivrede, genetički modificiranih organizama i sporazuma CETA. Na drugoj se propitivala problematika odgoja, a na trećoj središnja je tema skupa bio odnos bioetike i športa. Osječki dani bioetike, kao najvažnija bioetička manifestacija u istočnoj Hrvatskoj, od samih početaka nastoje povezati znanstvenike i znanstvene institucije iz jugoistočne Europe. Ta institucijska suradnja vidljiva je i u činjenici da je jedan od suorganizatora Osječkih dana bioetike i Centar za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta sv. Ćirila i Metoda u Skopju. Osim toga, u organizaciju četvrtih Osječkih dana bioetike kao suorganizatori bit će uključeni i Centar za bioetiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i The National and Kapodistrian University of Athens Applied Philosophy Research Laboratory iz Atene. Osim institucijske suradnje, Osječki dani bioetike velik naglasak stavljaju na uspostavljanje suradnje među znanstvenicima različitih država svijeta, od Kanade, Indije, Velike Britanije, Češke do Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Grčke. Zaključno, Osječki dani bioetike u svojoj su se kratkoj povijesti uspjeli etablirati kao mjesto okupljanja znanstvenika iz različitih područja i grana znanosti i različitih država u cilju raspravljanja o bioetičkim temama.
U organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Sveučilišta u Wakayami (Japan), godine 2017. održana je međunarodna znanstvena konferencija Education and training as basis for future employment.
Na konferenciji su istraživači iz Republike Hrvatske i Japana izlagali i raspravljali izvan svojih područja istraživanja. Ta međunarodna i interdisciplinarna suradnja urodila je bogatim plodom i rezultirala produbljivanjem međusobnog razumijevanja dvaju naroda i dviju kultura. Potaknuti dramatičnim promjenama u našem društvu, razvojem globalizacije i financijalizacije, poduzeća i javne institucije nailaze na žestoku konkurenciju, zahtijevajući od djelatnika da rade produktivnije i učinkovitije. Digitalizacija, koja uključuje popularizaciju umjetne inteligencije, IoT-a i robotike, mijenja bazu zapošljavanja i radikalno diverzificira radne stilove radnika. Radnici moraju razvijati svoje ljudske resurse i znanje mnogo sustavnije i brže nego ikada prije da bi postigli ravnotežu između posla i privatnog života. Također, može se primijetiti zahtjev za kreativnijim radom kako bi se stvorile nove vrijednosti. Stoga su obrazovanje i osposobljavanje ključni kao temelj za buduće zaposlenje. Upravo je to razlog zašto je ova tema izabrana za konferencije Hrvatska – Japan. Kako bi se zabilježila rasprava vođena na simpoziju, objavljen je zbornik.
Usporedno s međunarodnom znanstvenom konferencijom, Fakultet je organizirao i 4. susret mladih, delegata europskih centara darovitosti, pod naslovom 4th European Youth Summit of the Youth Platform of the European Talent Support Network. Susret je okupio oko 40 sudionika, a glavni je cilj bio učiti o kreativnosti i obrazovanju darovitih od svjetskih stručnjaka okupljenih na konferenciji te se koristiti znanjima, vještinama i stavovima o kreativnosti u budućem radu platforme mladih (više o platformi na: http://youthplatform.etsn.eu/). Plenarna su predavanja održala tri iznimno cijenjena psihologa, edukatora i istraživača kreativnosti, a svaki je od plenarnih izlagača tematski kroz svoje pozvano predavanje pokrio jedno od širokih tematskih područja konferencije, tj. društvenu, osobnu, i obrazovnu perspektivu kreativnosti u obrazovanju darovitih.
1. – 4. međunarodne studentske konferencije organizirala je Udruga studenata odgojnih i obrazovnih znanosti Futuri Magistri i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
U okviru međunarodnih studentskih konferencija, studenti Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti pokazali su sposobnost okupljanja mladih, studenata, polaznika doktorskih studija praktičara te sveučilišnih profesora iz Republike Hrvatske i inozemstva radi ostvarivanja međunarodnih kontakata, suradnji te razmjene znanja i iskustava. Svaka je konferencija prilika za raspravu o aktualnim problemima u sustavu odgoja i obrazovanja koji se postavljaju kao izazovi pred studente.
Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera bio je suorganizatorom Međunarodnoga znanstvenoga skupa The Slavic Tower of Babel (Slavenska babilonska kula) koji se održao u Poznanju na Sveučilištu Adama Mickiewicza 2016. godine. Organizator toga skupa bio je Fakultet poljske i klasične filologije Sveučilišta Adama Mickiewicza iz Poznanja, a suorganizatori su bili, uz Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti iz Osijeka, Kulturni centar ZAMEK te Poznanjsko društvo prijatelja znanosti. Međunarodna znanstvena konferencija The Slavic Tower of Babel (Slavenska babilonska kula) bavila za problematikom kulturnih, akademskih i političkih interakcija te je propitivala i ispitivala povijesnu i suvremenu pozadinu slavenskih i neslavenskih zemalja.
Cilj je konferencije bio raspraviti o ključnim kulturnim i povijesnim problemima srednje, južne i istočne Europe. Naziv konferencije sugerira pokušaj omogućavanja uvida u zajedničke i specifične probleme pojedinih slavenskih kultura. Međukulturni dijalog pružio je priliku istaknuti slavenske doprinose europske baštine i kulture. Konferencija je bila interdisciplinarnoga karaktera te je spojila različite perspektive iz književnosti, lingvistike, kulturnih studija, filmskih studija, političke povijesti, povijesti misli, filozofije i sociologije. Takvim pristupom dala je doprinos razvijanju europske humanistike.
Snježana DUBOVICKI