Učionica
ZNANSTVENI KUTAK

Utjecaj dobre poljoprivredne prakse na zaštitu okoliša u pograničnom području
Objavljeno 12. listopada, 2018.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 570.255,17 eura, od čega se 85 % iznosa financira sredstvima EU-a, a 15 % vlastitim sredstvima partnera

U sklopu programa INTERREG IPA CBC Croatia – Serbia 2014. – 2020. na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti (dosadašnjem Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku) provodi se projekt prekogranične suradnje „Utjecaj dobre poljoprivredne prakse na zaštitu okoliša u pograničnom području“ (IMPACT ENVI) – „Implementation of cross-border joint actions toward environment protection in agriculture“.


Partneri su na projektu Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet agrobiotehničkih znanosti (nositelj projekta), EDUCONS Univerzitet – Fakultet zaštite životne sredine (Srbija), Obrtničko-industrijska škola Županja i Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad (Srbija), a voditeljica je projekta prof. dr. sc. Marcela Šperanda. Ukupna vrijednost projekta iznosi 570.255,17 eura, od čega se 85 % iznosa financira sredstvima EU-a, a 15 % vlastitim sredstvima partnera. Ciljevi su projekta IMPACT ENVI podizanje svijesti o mogućim zagađenjima iz poljoprivredne proizvodnje, prijenos znanja i vještina o novim tehnologijama u proizvodnji hrane educiranjem poljoprivrednih proizvođača te prihvaćanje dobre poljoprivredne prakse u svrhu zaštite okoliša i biološke raznolikosti. U rujnu 2017. održana je početna konferencija na kojoj je projekt predstavljen široj javnosti. Analizama stanja onečišćenja tala i vode nitratima i pesticidima, provjeravanjem sastava i kakvoće stočne hrane te načina držanja stoke na farmama, procjenom dobrobiti i zdravstvenoga stanja životinja, provjerama i analizama gospodarenja stajskim gnojivom i načina korištenja gnojiva i organskih gnojiva na poljskim usjevima uspostavit će se sustav nadzora, praćenja i upravljanja s aspekta optimizacije proizvodnje i ostvarivanja dobrobiti za životinje, a jednako tako i ljude.

Okrugli stol i predavanja

Kako je u sklopu projekta predviđeno i održavanje okruglih stolova i radionica za glavne ciljne skupine (poljoprivredne proizvođače, studente i učenike poljoprivrednih struka, poljoprivredne savjetodavne službe, nastavnike i znanstvenike u poljoprivredi i povezanim granama), u veljači 2018. na osječkom je Fakultetu održan okrugli stol na temu „Dobra poljoprivredna praksa“ na kojem se okupilo više od stotinu sudionika. Predavanja su bila podijeljena u dva dijela. U prvome dijelu ponuđene su teme o zdravlju tla i važnosti ispravne vode, a govorile su: doc. dr. sc. Brigita Popović, FAZ („Plodnost tala i gospodarenje organskim otpadom“); dr. sc. Mira Pucarević, Univerzitet EDUCONS („Voda i njen značaj za kvalitetne poljoprivredne proizvode“); prof. dr. sc. Mirjana Brmež, FAZ („Nematode – pokazatelji zdravlja tla“) i prof. dr. sc. Suzana Kristek, FAZ („Mikrobiološki pripravci kao alternativa kemijskim pesticidima i mineralnoj gnojidbi“). Sve su predavačice istaknule trend smanjivanja plodnosti tala u pograničnom području zbog pretjerane uporabe mineralnih gnojiva i kemijske zaštite biljaka. Istodobno su pokazale primjere dobre proizvođačke prakse u gospodarstvima koja primjenjuju metode sideracije i rezultate analiza tala u ekološkoj proizvodnji. Upozorile su na mogućnost oporavka tla i konkretnim metodama povećanja humusa u tlu. Dr. sc. Mira Pucarević izvijestila je javnost o štetnim tvarima koje se nalaze u vodi, a nisu isključivo podrijetlom iz poljoprivredne proizvodnje, nego iz robe široke potrošnje. Uputila je na važnost kontrole kemijskih tvari u vodi, ali još više na metabolite koji se dulje zadržavaju u podzemnim i površinskim vodama. Drugi slijed predavanja obradio je stočarske teme, a predavači su bili dr. sc. Tomislav Šperanda, dr. med. vet. iz Veterinarske stanice Đakovo („Tehnološkim postupcima do zdravlja svinja“); prof. dr. sc. Matija Domaćinović, FAZ („Nepravilnosti u hranidbi krava“); doc. dr. sc. Ranko Gantner, FAZ („Napasivanje krava“) te dr. sc. Dragan Solić iz Hrvatske poljoprivredne agencije („Tumačenje rezultata kontrole mliječnosti“).
Dr. sc. Tomislav Šperanda uputio je na tehnološke pogreške u proizvodnji prasadi i hranidbi rasplodnih krmača i nazimica koje otvaraju vrata uvjetnim zaraznim bolestima i smanjuju reprodukcijske sposobnosti plotkinja. Prof. dr. sc. Matija Domaćinović naglasio je važnost pripreme kvalitetnoga osnovnog obroka za preživače, voluminoznoga obroka, jer je tijekom provedbe projekta utvrđeno kako je baš taj dio proizvodnoga procesa slaba točka u držanju mliječnih krava.
Doc. dr. sc. Ranko Gantner prikazao je dobrobiti napasivanja i potencijal uzgoja voluminozne krme na ovome području unatoč klimatskim promjenama. Dr. sc. Dragan Solić pojasnio je kako tumačiti rezultate kontrole mliječnosti koje svaki farmer dobiva jednom mjesečno, a podatci su važno dijagnostičko sredstvo ranoga otkrivanja pogrešaka. Nakon konstruktivne rasprave, kada su predstavnici struke i poljoprivredni proizvođači imali prigodu iznijeti uočene probleme, razmijeniti savjete i uputiti na primjere dobre prakse, zaključeno je kako je potrebno mnogo više sličnih događanja kako bi jačala suradnja struke i poljoprivrednih proizvođača, a u cilju postizanja bolje i održivije poljoprivrede.
Praktična radionica

Osim okruglog stola, 18. travnja 2018. održana je praktična radionica za učenike Obrtničko-industrijske škole Županja. Na radionici je sudjelovalo tridesetak učenika, a radionicu su vodili nastavnici s osječkoga FAZ-a. Radionicu je otvorio dr. sc. Pavo Lucić koji je održao predavanje na temu „Inertna prašiva i botanički insekticidi u kontroli skladišnih kukaca“. Učenici su se mogli upoznati s najznačajnijim skladišnim štetnicima u RH, ali i u svijetu, te s prirodnim načinima njihove kontrole. Nakon spoznaje o biološkim i morfološkim obilježjima kukaca, učenici su vidjeli štete u različitim uzorcima, a nakon toga izdvajali su štetnike iz zaraženih uzoraka prosijavanjem sitima različitih promjera. Također, imali su priliku vidjeti kako izgledaju botanički insekticidi u obliku biljnih prašiva, biljnih ekstrakata i eteričnih ulja te kako se primjenjuju i koji su načini njihova djelovanja. Osim s botaničkim insekticidima, učenici su se susreli i s inertnim prašivima hrvatskoga podrijetla te dobili spoznaje kako djeluju, koje su prednosti, a koji su nedostatci njihove primjene. Prof. dr. sc. Karolina Vrandečić („Dijagnoza biljnih patogena“) govorila je o simptomima bolesti, načinima prepoznavanja i determinaciji fitopatogena na biljnim vrstama. Kako su učenici pokazali zadovoljavajuću razinu znanja o temi, na praktičnom dijelu radionice proučavali su zaražene biljne vrste i determinirali o kojoj se bolesti radi. Izv. prof. dr. sc. Brigita Popović („Analize tla za kontrolu plodnosti“) upoznala je učenike s metodama određivanja kvalitete tala pomoću brzih testova koji uključuju određivanje kiselosti, humusa te koncentracija dušika i fosfora. Učenici su mogli sami određivati pojedine pokazatelje, ponoviti važne odrednice osnovne analize tla i povezati s potrebama uzgoja različitih kultura koje se uzgajaju na području Vukovarsko-srijemske županije.

U sklopu projekta u tijeku je nabavka vrijedne laboratorijske opreme kojom će Fakultet agrobiotehničkih znanosti podići svoje istraživačke kompetencije i biti na raspolaganju gospodarstvu. Projektne aktivnosti provodit će se do 14. lipnja 2019. godine.
Marcela ŠPERANDA
Anketno istraživanje u više od 100 poljoprivrednih gospodarstava
Do sada su provedene aktivnosti anketnoga istraživanja u više od stotinu poljoprivrednih gospodarstava u području provedbe projekta kako bi se dobio okvirni pregled stanja. Za potrebe provedbe analiza uzimali su se uzorci tala, uzorci krmiva i fecesa, uzorci hrane za životinje, uzorci krvi životinja sa stočarskih farmi, uzorci biljne mase i uskladištenih proizvoda kao i uzorci ratarskih i povrtlarskih kultura.
Možda ste propustili...