Učionica
KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET U ĐAKOVU

Posebnu važnost posvećuju odgoju i formiranju studenata kao osoba
Objavljeno 20. srpnja, 2018.

Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu nalazi se u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 2005 godine. Tada je u skladu s odlukama i odobrenjem kongregacije za katolički odgoj u Rimu i Senata Sveučilišta u Osijeku Područni studij Teologija u Đakovu postao Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (KBF).
U skladu s posebnošću poslanja KBF-a, osim kvaliteti obrazovanja, posebna se važnost daje odgoju i formiranju studenata kroz široku ponudu obveznih i izbornih izvannastavnih aktivnosti. Organizacijom mentorskoga sustava potpore studentima mentori redovitim susretima podučavaju studente o njihovim osnovnim pravima i obvezama, načinu i pravilima studija i studiranja, potičući ih na uključivanje u izvannastavne aktivnosti u sklopu biblijske, dramske, pjevačke, filmske, karitativne i kreativne skupine, volonterski angažman te uredništvo studentskog časopisa „Teofil“. Aktivnosti mentorskih susreta obuhvaćaju i tri zajednička susreta svih mentorskih skupina: studijsko putovanje, hodočašće u Vukovar i hodočašće u Dragotin. Na KBF-u se trenutačno provodi nekoliko važnih znanstvenih projekata.

Digitalizacija „Glasnika“/„Vjesnika“
Jedan je od tih projekata digitalizacija „Glasnika Đakovačke i/li Bosanske i Srijemske biskupije“/ “Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije“. Sporazumom o suradnji između Nadbiskupskoga ordinarijata Đakovačko-osječke nadbiskupije i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu, koji je potpisan 20. travnja 2018., započeo je projekt digitalizacije svih brojeva „Glasnika Đakovačke i/li Bosanske i Srijemske biskupije“, odnosno današnjega „Vjesnika Đakovačko-osječke nadbiskupije i Srijemske biskupije“, ovisno o naslovima pod kojima je neprekidno izlazio od 1873. godine.
Glavni je nositelj projekta Nadbiskupski ordinarijat Đakovačko-osječke nadbiskupije, a sunositelj Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu. Sporazum o suradnji na projektu digitalizacije potpisali su đakovačko-osječki nadbiskup mons. dr. Đuro Hranić i dekan KBF-a prof. dr. Ivica Raguž. Voditeljem projekta digitalizacije imenovan je doc. dr. Boris Vulić, glavni i odgovorni urednik „Vjesnika“, a administratoricom projektnoga tima Ankica Landeka, dipl. theol. i dipl. knjižničarka, voditeljica Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice. Cilj je suradnje potpisnika sporazuma kreiranje digitalnoga časopisa „Glasnika/Vjesnika“ kako bi se zaštitili vrijedni izvornici jednoga od najstarijih časopisa s kontinuitetom izlaženja u Hrvatskoj, ali i učinili dostupnijima omogućavanjem pretraživanja i uporabe svih njegovih sadržaja što je važan preduvjet za nova polja istraživanja crkvenoga, društvenoga i povijesnoga konteksta na ovome području. Projekt digitalizacije časopisa odvijat će se u trima fazama. Prva faza obuhvaća skeniranje „Glasnika/Vjesnika“, u drugoj će se instalirati digitalni portal koji će se u trećoj fazi učiniti trajno dostupnim javnosti, uz redovito ažuriranje i zaštitu digitalnog repozitorija. Plan dovršetka digitalizacije „Glasnika/Vjesnika“ predviđen je za 2022. godinu, kada će se obilježiti 150. godina izlaženja toga časopisa.

„Strossmayerana u engleskim izvorima“
U svrhu realizacije toga projekta bit će analizirana korespondencija biskupa Josipa Jurja Strossmayera s tadašnjim britanskim premijerom Williamom Ewartom Gladstoneom (poglavito u razdoblju do 1876. do 1892.) kao i njegovo prijateljstvo s barunom Johnom Emerichom Edwardom Dalberg-Actonom, poznatim britanskim katoličkim književnikom, političarom i povjesnikom. Nastavno bi, s angloameričkog motrišta te uz kritičku interpretaciju, cilj istraživanja bilo rasvjetljivanje novih spoznaja o Strossmayerovoj ulozi u preporodu hrvatske kulture, njegov stav prema južnoslavenskome pitanju i panslavizmu kao i novopovijesna analiza dosega njegova istupa na Prvom vatikanskom saboru.
Projektni bi prijedlog uzeo u obzir činjenicu da dva stoljeća nakon preminuća biskupa Strossmayera sam spomen njegova imena, zbog nemalih postignuća u 90 godina više nego sadržajna života, izaziva divljenje i zahvalnost upućene hrvatske i europske javnosti, no sve više i one svjetske. Ipak, sudionici projekta osvrnuli bi se i na to da još uvijek ima i neupućenijih, kod kojih Strossmayerovi čvrsti stavovi, a napose njegovo „sveslavenstvo“, i dalje izazivaju podozrivost. Zato i danas, u okvirima Europske unije kao zajednice kojoj, kao nekoć habsburškoj Carevini, ponovno pripada većina europskih država, voditelji i sudionici projekta ocjenjuju da su i novija istraživanja itekako vrijedna tumačenja njegove potpore jednakopravnosti i višenarodni suodnosi koje je, lakoćom vlastitih prijateljstava, sklapao s Česima (František Palacký, František Ladislav Rieger), Slovacima (Ján Kollár) i s mnogima drugima radi jačanja općega slavenskog utjecaja, zagovora saveznoga državnog uređenja, razumijevanja za sjedinjenje kraljevina Dalmacije i Hrvatske te jamčenja da materinski mu hrvatski jezik bude uveden u onodobnu službenu javnu uporabu u domovini. Voditelj je projekta doc. dr. sc. Tihomir Živić (tadašnji Odjel za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku), a suradnici su na projektu: mr. sc. Tadija Crnjak i doc. dr. sc. Šimo Šokčević.

Bit filozofiranja prema Johnu Henryju Newmanu
Treći aktualan projekt koji se provodi jest „'Cor ad cor loquitur'. Bit filozofiranja prema Johnu Henryju Newmanu“. Kako opisuju njegovi voditelji, uslijed rastućega scijentizma i pragmatizma te zatvaranja ljudskoga uma transcendenciji, svjedoci smo razdvajanja filozofije od teologije što dovodi u pitanje i znanstveno traganje za istinom. U sklopu ovoga projekta, uz pomoć britanskoga teologa i filozofa Johna Henryja Newmana (1801. – 1890.) želi se ući u srž toga epistemološkog i filozofsko-teološkog problema te se uhvatiti u koštac s radikalnom racionalističkom i empirističkom misli koja je zahvatila gotovo sve pore suvremenoga društva. Projektno istraživanje pokazalo je u čemu je bit filozofije i filozofiranja prema Newmanu te u kolikoj je mjeri filozofija važna za teologiju, religiju te društvo i kulturu u cjelini.
Interes za Newmanovom filozofijom intenzivirao se tijekom 20. stoljeća pa se može reći kako su istraživanja o njegovoj filozofiji relativno nova i svježa. Studije drugih autora uglavnom obuhvaćaju pojedinačne probleme s kojima se autor bavi. Dominiraju teme iz sfere njegove filozofijske teologije i filozofije religije. Na hrvatskom govornom području postoje tekstovi teološke tematike koji se bave tim misliocem, no tek su se dvojica autora (doduše usputno) bavila njegovom filozofijom (I. Macan, M. Kozelj) tako da je recepcija njegove filozofije na ovom govornom području vrlo oskudna. Tim se projektom, koji se upušta u analizu filozofske misli J. H. Newmana, očekuje približavanje snage duha te osobnosti koja je bitno doprinijela izgradnji zapadnoeuropskoga društva i koja je na osobit način branila čast i dostojanstvo humanističkih znanosti te upozoravanje da bi promišljanje obrazovanja trebalo biti prekretnica promjene sveučilišnoga institucijskog života. Stoga se u vremenu u kojem je ljudski duh marginaliziran očekuje da će taj projekt izlaganjima, prezentacijama, publikacijama i radom poboljšati područje istraživanja koje se tiče važnosti humanističkih znanosti za društvo u cjelini. Današnja civilizacija zanemaruje humanističku dimenziju kulture i zato se filozofiji nameće izazov, ali i zadaća humanističke kulturne reformacije. J. H. Newman bio je svjestan te važne zadaće, stoga njegova filozofija nudi konkretne smjernice i moduse koji mogu biti uzor mladim istraživačima jer njegovo zalaganje za zdravorazumsko i logičko promišljanje, otvorenost, kreativnost, njegovanje europskoga nasljeđa i identiteta put su u oblikovanje uključivoga, inovativnoga i zdravoga društva. Voditelj je projekta doc. dr. sc. Šimo Šokčević.
Ana DESPOTOVIĆ
Integrirani filozofsko-teološki studij

KBF, kao jedna od najmlađih sastavnica Sveučilišta u Osijeku, izvodi integrirani preddiplomski i diplomski filozofsko-teološki studij. Prve dvije godine studija posvećene su filozofskim predmetima, predmetima iz opće i crkvene povijesti kao i uvodnim kolegijima u Sveto pismo i kršćansku objavu, a treća, četvrta i peta godina studija posvećene su teološkim predmetima. Taj studijski program završava izradom i obranom završnoga rada te polaganjem završnoga ispita koji obuhvaća obranu teza ili traktata iz svih područja studija.

Možda ste propustili...

AKADEMIJA ORGANIZIRALA PRIGODNI DONATORSKI SAJAM KNJIGE

Aktivnošću „Knjiga za 5!“ prikupljali donacije za opremanje knjižnice

U TUZLI ODRŽAN OKRUGLI STOL S TEMOM „UČITELJSKI POZIV: REALNOST – OČEKIVANJA“

Upozorili na potplaćenost i loš položaj učitelja u društvu

ODJEL ZA BIOLOGIJU ČLAN UGLEDNE MEĐUNARODNE RECOOP HST ZNANSTVENE ORGANIZACIJE

Važna i prepoznatljiva institucija u međunarodnoj istraživačkoj mreži