Objavljeno 16. lipnja, 2018.
Europska komisija je predložila povećanje proračuna za vanjsko djelovanje u sljedećem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) na 123 milijarde eura, 30 posto više nego u sadašnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020. godine. Predstavljajući “Prijedlog za susjedstvo i svijet” novinarima visoka je predstavnica EU-a za vanjske poslove Federica Mogherini izjavila da je to “prije svega politička agenda u korist jače Europske unije u međunarodnim poslovima”. Izdvajanje 123 milijarde eura u prekomorsku potrošnju u sljedećem sedmogodišnjem proračunu EU-a između 2021. i 2027. godine, znači uključivanje u proračun i Europskog razvojnog fonda od 30 milijardi eura, koji su prethodno bili nadgledani od strane vlada. Naravno, vlade koje koriste razvojni proračun, uopće nisu sretne zbog toga.
Zastupnici u Europskom parlamentu već su se počeli žaliti na Europsku komisiju jer, prema mišljenju nekih, EU ide prema smanjivanju svojih razvojnih prioriteta u korist kontrole migracija. No, Mogherini je branila prijedlog Komisije prema kojemu će oko devet milijardi eura biti dodijeljeno troškovima vezanim uz migracije. "Ne želimo da se sljedeća komisija mora nositi s migracijskom krizom s kojom smo suočeni bez financijske i institucionalne sposobnosti", rekla je Mogherini. “Moramo se baviti zemljama podrijetla i tranzicije, a trebamo dugoročne programe za rješavanje korijena uzroka migracije”, rekla je.
“Nadam se da će države članice koje se ne slažu s ovim prijedlogom shvatiti da zaštita naših granica počinje izvan Europe”, dodao je povjerenik za proširenje Johannes Hahn.
Komentirajući fokus na migraciju, Emily Wigens, ravnateljica za ONE kampanju, rekla je kako “europski čelnici moraju priznati da se ne može doći do dugoročnog rješenja izbjegličke krize bez vizionarskog i ambicioznog novog partnerstva s Afrikom”.
“Potrebna su jasna pravila za transparentnost, upravljanje i predvidljivost. EU će biti u mogućnosti lakše preusmjeriti novac prema vlastitim interesima”, izjavio je Oxfamova savjetnica za politiku EU, Hanna Saarinen. “Ako ne znamo gdje treba razvojni novac, ne možemo biti sigurni da će doći do ljudi koji ga najviše trebaju”, dodala je.
Neki već optužuju Komisiju za preusmjeravanje pomoći u skladu s interesima zemalja EU. “Jasno, EU je izgubila iz vida izvornu svrhu pomoći. No, sada se razvojna pomoć smatra alatom koji će utjecati na suradnju zemalja partnera u pitanjima vezanim uz interese EU-a, kao što su sigurnost i migracija”, priopćeno je iz Global Health Advocates. “Preusmjeravanje pomoći najveći je rizik prijedloga Komisije. Iako se sredstva već instrumentaliziraju u korist interesa EU, ovaj bi prijedlog do kraja legitimirao ovu prijetnju”, rekao je Bruno Rivalan, član uprave CONCORD-a.
Takva tumačenja i strahove odmah su odbacili europski povjerenici. “Iskorištavanje siromaštva i dalje ima širok fokus ... politika ostaje ista”, istaknuo je povjerenik za razvoj, Neven Mimica. Dodao je kako će biti dodatnih izdataka EU-a u subsaharskoj Africi i zapadnom Balkanu, kao i na klimatske promjene, ljudska prava i demokraciju.
Vuk TEŠIJA
VIŠE NOVACA I ZA ZAPADNI BLAKAN
Potrošnja na subsaharsku Afriku bit će u najvećem porastu - od 26 do 32 milijarde eura tijekom sedam godina. “Bolje smo opremljeni politički, financijski i pravno”, rekao je Neven Mimica, dodavši kako se obveze razvoja EU-a neće žrtvovati kratkotrajnim pritiscima. S druge strane, povjerenik EU-a za humanitarnu pomoć Christos Stylianides izjavio je kako će proračun njegovog odjela povećati s 8,5 milijardi na 11 milijardi eura.
Nacionalni egoizmi i ksenofobija
Španjolski premijer, socijalist Pedro Sanchez, pozvao je u petak na suradnju “za novu Europu u kojoj neće prevladavati nacionalni egoizmi” dok su zemlje članice podijeljene u vezi s migracijskom politikom. Sanchez je na Twitteru odgovorio privremenom glavnom tajniku Talijanske demokratske stranke (lijevi centar) Mauriziju Martini, koji mu je čestitao na “plemenitoj odluci” da primi više od 600 migranata koje je spasio brod Aquarius. “Dragi Maurizio, spremni smo zajedno raditi za novu Europu u kojoj neće prevladavati nacionalni egoizmi”, objavio je Španjolac koji je 1. lipnja preuzeo vlast nakon izglasavanja nepovjerenja konzervativcu Marianu Rajoyju. Italija koju vodi vlada u kojoj sudjeluje Liga, stranka krajnje desnice, nije htjela primiti brod Aquarius, zbog čega su se podijelile zemlje EU-a među kojima su mnoge sučeljene s porastom ksenofobije.