Studentski se centar u Osijeku može pohvaliti dugogodišnjom tradicijom zapošljavanja studenata posredovanjem Studentskoga servisa koja traje od studenoga 1963. godine, ali slobodno možemo reći kako aktualan odnos ponude i potražnje studentskih poslova nikada do sada nije bio takav.

Opće stanje na tržištu rada i nedostatak radne snage, posebice sezonske, odrazilo se i na tržište studentskoga rada. Uzmemo li u obzir naše dugogodišnje iskustvo, ali i pokazatelje koje svakodnevno pratimo, sa sigurnošću možemo utvrditi da su studentski rad te ponuda i potražnja radne snage minipreslik stanja na tržištu rada u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Dovoljno je posjetiti Facebookovu ili internetsku stranicu Studentskoga servisa i uočiti da se svakodnevno, uz praćenje dosadašnje ponude, osim velikoga broja oglasa kojima otvaramo/pozivamo studente na posao, sve više pojavljuju i poslovi koji po svojem opisu nisu uobičajeni za studentsku populaciju i prvi se put traže studenti za/na neka „nova“ radna mjesta. Naši poslovni partneri najčešće traže studente za rad u području usluga, ugostiteljstva, trgovine i telekomunikacija jer je to najčešće i njihova osnovna djelatnost. Razloge takvom općem stanju u gospodarstvu i nedostatku radne snage možemo tražiti u odlasku velikoga broja radno sposobnoga stanovništva iz Hrvatske, ali i sve više prisutan svjetski trend zapošljavanja na nepuno radno vrijeme.

Ako naše poslovne aktivnosti promatramo kroz ekonomski model zakona ponude i potražnje pri određivanju cijene na tržištu, u ovome slučaju cijene za odrađeni posao, možemo reći da je došlo do velikoga poremećaja. Iznimno je porasla potražnja, a ponuda je ostala nepromijenjena, što se u konačnici odrazilo na, sasvim logično, veću cijenu rada, odnosno bolju mogućnost zarade studenata. Unazad dvije godine, a posebice unazad godinu dana, to je povećanje najbolje vidljivo kroz odrađeni/plaćeni sat kao najbolju osnovu određivanja cijene i mogućnosti zarade studenata. Osnovna je satnica kod najvećega broja poslova iz oblasti usluga, ugostiteljstva, trgovine povećana i do 40 %. Poslodavci su prisiljeni, podizanjem iznosa moguće zarade, pojaviti se na našim stranicama te u velikoj konkurenciji svojom ponudom pokušati doći do željene radne snage. Poslodavci često nude i određene dodatke, odnosno poboljšanje uvjeta rada.

Uz standardan način objavljivanja potrebe za zapošljavanjem studenata putem elektroničkih medija, kao i putem plakatiranja prostora u kojem se kreće veći broj studenata, sve su češći dolasci poslodavaca u naše prostore, a osobito u naše objekte prehrane kroz koje svakodnevno prođe velik broj studenata. Upravo tako, izravnim pristupom ciljanoj populaciji mogućih zaposlenika te predstavljanjem svojih aktivnosti i animiranjem studenata, pokušavaju prenijeti sve pogodnosti, uvjete, opis posla i sve drugo što studenti, osim zarade, mogu dobiti radeći za njih.

Dakle, sve su bolji uvjeti rada za studente. Po prvi nam se put pojavljuju oglasi u kojima poslodavci, uz izuzetno dobru satnicu, studentima nude besplatan smještaj, besplatan prijevoz, a često i besplatan obrok za vrijeme rada. Takve su ponude do sada bile uobičajene za poslove koji se obavljaju tijekom turističke sezone na nekim od odredišta na Jadranu, ali je već spomenuta situacija prisilila poslodavce da na sve moguće načine pokušaju animirati i pridobiti studente da rade za njih. Često se poslodavci radnim vremenom prilagode studentima što u konačnici znači da se mnogo poslova obavlja kada studenti imaju više slobodnog vremena, a to je krajem tjedna, početkom vikenda, u kasnovečernjim i noćnim satima.

„Jedno radno mjesto – dva ili više studenata“ način je rada koji smo prije nekoliko godina uveli u Studentskom servisu Osijek, kao jedan od načina prilagodbe potreba poslodavaca i mogućnosti studenata. Prije svega ovdje se misli na poslove gdje poslodavac treba radnu snagu neprekidno, osmosatno, tijekom cijeloga mjeseca. Naime, riječ je o slanju dvaju studenata na jedno radno mjesto kako bi u slučaju potrebe popunili satnicu. Dogodilo se da je poslodavac tražio dva, a dobio četiri studenta koji su naučili sve o traženom poslu. Poslodavcu je ionako svejedno tko koga mijenja u slučaju potrebe, a za studente je to dobro jer međusobnim dogovorom mogu popuniti satnicu kako to poslodavac želi, a da ne trpe obveze na fakultetu.

U javnosti se često kritizira kako studenti i mlada populacija nemaju radne navike i ne rade više kao prije te kako nisu zainteresirani za posao. No prema svim našim brojčanim pokazateljima, broj studenata koji rade našim posredovanjem nije se smanjio, a taj je privid nezainteresiranosti, odnosno nejavljanja na velik broj oglasa, posljedica već spomenutog poremećaja ponude i potražnje. Mnogo je više otvorenih radnih mjesta, a broj studenata koji rade nije se povećao, odnosno isti je kao i prethodnih godina.

„Svaki posao nađe svojega studenta – svaki student nađe svoj posao“ bila je krilatica kojom smo se godinama koristili u svojem radu. Na taj smo način izražavali stanje ponude i potražnje te davali odgovore na upite udovoljavamo li zahtjevima naručitelja, ali i izvršitelja posla - studenta. Bilo je to vrijeme kada je taj odnos bio izjednačen i kada smo mogli udovoljiti potrebi svakoga poslodavca, ali je i svaki zainteresirani student mogao pronaći, dogovoriti i odraditi posao po svojim financijskim potrebama, sklonostima, znanjima i slobodnom vremenu. Ostaje za nadati se da će se ponovno uspostaviti takva harmonija jer teško je sustav održati bez izjednačenosti tih dvaju sudionika radnoga odnosa.