Objavljeno 8. siječnja, 2018.
Dvije lijeve vlade, ona u Skopju i ona u Ateni, sada imaju priliku riješiti iracionalan problem koji koči Makedoniju na putu u EU
Europska komisija pozdravila je akciju vlade u Skopju kako bi okončala 25-godišnji spor oko imena s Grčkom i sada se nada da će vidjeti "konkretne rezultate", rekli su u glasnogovorništvu Komisije za Euractiv.com.
Održavanje dobrih odnosa između susjeda, uključujući pregovaračko i uzajamno prihvatljivo rješenje za pitanje imena, pod pokroviteljstvom UN-a, ostaje ključno, naglasio je službenik Komisije.
"U tom smislu pozdravljamo korake koje je vlada poduzela kako bi sudjelovala u raspravama sa svojim kolegama u Grčkoj na jačanju dobrosusjedskih odnosa i nadamo se da će se to pretvoriti u daljnje konkretne rezultate", dodao je glasnogovornik.
Ljevičarske vlade u Ateni i Skopju su optimistične oko rješavanja pitanja koje je spriječilo ulazak bivše Jugoslavenske Republike Makedonije u EU, kao i NATO.
"Ja sam optimističan da možemo učinkovito i odgovorno rješavati problem koji su nam prethodne vlade ostavile, a do te mjere da postoji prava želja s druge strane da poduzme korake [...], ali ih ipak moramo vidjeti”, Izjavio je grčki premijer Alexis Tsipras.
Premijer Makedonije Zoran Zaev izjavio je na konferenciji za novinare prošlog tjedna u Solunu kako je rješenje moguće i da bi se mogao odrediti datum za početak pristupnih pregovora s EU-om.
Međunarodno priznat naziv zemlje je Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM), no Skopje bi radije da se zemlja zove Makedonija, što je također naziv i sjeverne grčke pokrajine, što stvara konflikt već godinama.
Bugarska se 2012. godine priključila Grčkoj stavljajući veto na otvaranje pregovora o priključenju Makedonije s EU-om, unatoč pozitivnoj preporuci Europske komisije.
Posljednjih godina nekoliko je pokušaja da se riješi problem, ali obje vlade do sada nisu uspjele postići kompromis. No, ovaj put analitičari tvrde da postoji pozitivan politički zamah, budući da su dvije lijeve vlasti na vlasti koje su napustile pozadinske pozicije prošlosti.
Iracionalni problem
U intervjuu za EURACTIV u rujnu 2013., Radmila Šekerinska, socijalistička bivša zamjenica premijera Makedonije, odgovorna za europske poslove izjavila je kako “stvarno ne razumijem grčki položaj. No, međunarodna politika poput domaće politike ponekad mora riješiti problem koji se čini neracionalnim".
Grčka također smatra da Skopje krivo shvaća svoju drevnu povijest. Zračna luka u Skopju, na primjer, dobila je ime po Aleksandru Velikom kojega Grčka smatra herojom svoje antičke povijesti. Atena je također uznemirena projektom Gruevskog za Skopje 2014., kada je njegova vlada uložila stotine milijuna eura za izgradnju spomenika koji prikazuju povijesne figure iz regije Makedonije.
No, Socijaldemokrat (SDSM) Zaev je nedavno izrazio svoju namjeru da se prekine s tom praksom.
"Odričem da je Makedonija jedini nasljednik Aleksandra. Povijest pripada ne samo nama nego i Grčkoj i mnogim drugim zemljama", rekao je u prosincu.
“Poruka” iz Washingtona
Prema Davidu L. Phillipsu, ravnatelju programa izgradnje mira i prava na Institutu za istraživanje ljudskih prava Sveučilišta Columbia, rješenje o spornom imenu bilo bi korisno za Makedoniju, ali i za Grčku.
"Tsipras bi stekao prestiž i poštovanje kao jak vođa", rekao je on u članku objavljenom u medijima.
"Rješavanje problema s Makedonijom ojačalo bi grčku suverenost u vrijeme kada Turska traži da nadogradi Ugovor iz Lausanne koji je stvorio granice moderne Grčke", dodao je. Što se tiče FYROM-a, Philips je napomenuo kako bi rješenje otvorilo vrata euroatlantskim institucijama koje će konsolidirati demokraciju, reformirati slobodno tržište i pomoći u borbi protiv korupcije. Prema riječima Phillipsa, koji je radio kao viši savjetnik u State Departmentu tijekom administracija Clintona, Busha i Obame, SAD želi produbiti suradnju s obje zemlje kako bi zaustavila plimu radikalizacije i ekstremizma na zapadnom Balkanu.
"Washington želi proširiti vojnu nazočnost u Grčkoj i postaviti nove baze u zemlji. Poboljšana suradnja također može pomoći u upravljanju mogućnošću izbjeglica i krize migranata", kazao je, dodajući kako EU, dok se bavi Brexitom, mora pokazati da je još uvijek održiva kao zagovornik mira u jugoistočnoj Europi i šire.
Vuk TEŠIJA
Makedonija u raljama grčke političke desnice
U međuvremenu pitanje je izazvalo intenzivnu raspravu između vlasti i oporbe u Ateni. Međunarodno priznato ime Makedonije postalo je tako pitanje oko kojeg će se vrtjeti i borba za vlast u samoj Grčkoj. Primjerice, tako Panos Kammenos, čelnik Nezavisnih Grka, desno centrističke stranke, podrazumijeva da neće prihvatiti rješenje koje sadrži pojam "Makedonija". Ovakvi stavovi unutar Grčke umnogome otežavaju rješenje problema koje nije samo pitanje imena, već i pitanje pristupanja Makedonije Europskoj uniji i NATO-u.