DONESENA ODLUKA O DOBITNICIMA DRŽAVNIH NAGRADA ZA ZNANOST ZA 2016. GODINU
Znanstvenicima Sveučilišta u Osijeku dodijeljene četiri Državne nagrade za znanost
Objavljeno 12. studenog, 2017.
Državne nagrade za znanost dodjeljuje Republika Hrvatska za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada, koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci.
Zakonom o hrvatskim državnim nagradama za znanost predviđena je dodjela četiriju vrsta državnih nagrada za znanost. To su nagrada za životno djelo, godišnja nagrada za znanost, godišnja nagrada za popularizaciju i promidžbu znanosti i godišnja nagrada za znanstvene novake. Na sjednici Odbora za podjelu državnih nagrada za znanost Hrvatskog sabora, održanoj 9. listopada 2017. godine, donesena je Odluka o dodjeli državnih nagrada za znanost za 2016. godinu. Od ukupno 34 nagrade, njih četiri dodijeljene su znanstvenicima Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Za životno djelo u području biotehničkih znanosti dobila ju je akademkinja Vlasta Piližota (Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek), a godišnje nagrade za znanost dobili su: u području biomedicinskih znanosti – prof. dr. sc. Ines Drenjančević (Medicinski fakultet Osijek); u području biotehničkih znanosti – prof. dr. sc. Darko Kiš (Poljoprivredni fakultet u Osijeku). Godišnju nagradu za popularizaciju i promidžbu znanosti dobili su: u području društvenih znanosti – grupa znanstvenika (prof. dr. sc. Vladimir Cini, prof. dr. sc. Jasna Horvat, doc. dr. sc. Josipa Mijoč, Ana Zrnić, mag. oec. - Ekonomski fakultet u Osijeku). Nagrade će dobitnicima biti uručene tijekom prosinca na svečanosti u Hrvatskom saboru.
Akademkinja Vlasta Piližota
Redovita profesorica Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek znanstvenica je koja je brojnim aktivnostima značajno pridonijela razvoju prehrambene tehnologije i prehrambenog inženjerstva, kako na nacionalnoj, tako i na međunarodnoj razini. Znanstveni i razvojni rezultati su iz područja sprječavanja enzimskih reakcija u proizvodima voća i povrća; sinteze organskih spojeva i njihovoj primjeni u modelnim i realnim sustavima; stabilnosti boje hrane tijekom prerade i čuvanja; zadržavanja aromatičnih sastojaka u različitim prehrambenim proizvodima biljnog podrijetla; poboljšanja reoloških, fizičkih i termofizičkih svojstava hrane; sprječavanja mikrobiološkog kvarenja hrane; primjene novijih metoda konzerviranja hrane i drugo. Vodila je brojna istraživanja u sklopu projekata na kojima je bila kao voditeljica ili suradnica, što je i rezultiralo objavljivanjem više od 120 znanstvenih i stručnih radova te pozvanim predavanjima. Autorica, odnosno koaturica je knjige i više poglavlja u knjigama. Članica je istaknutih nacionalnih i međunarodnih asocijacija. Obnašala je niz odgovornih funkcija, a za svoj rad dobila je niz nagrada i priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je i ugledne državne nagrade za znanost za 2013. godinu.
Prof. dr. sc. Ines Drenjančević
Redovita je profesorica i pročelnica Katedre za fiziologiju i imunologiju na Medicinskome fakultetu Osijek. Do sada je objavila ukupno 40 radova u međunarodnim časopisima, koji su postigli više od 300 citata. Uz navedene znanstvene rezultate, treba istaknuti i njezinu ulogu u vođenju znanstvenih projekata, kao i doprinos u edukaciji mladih istraživača. Tijekom 2016. godine, prof. Ines Drenjančević je kao glavni istraživač objavila devet znanstvenih radova u časopisima s jakom međunarodnom recenzijom. U većini tih radova opisani su rezultati eksperimentalnih istraživanja funkcije malih krvnih žila na podražaj različitih čimbenika koji utječu na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Rezultati upućuju na oksidacijski stres i nisku razinu kronične upale kao zajednički nazivnik u krvožilnom odgovoru na razne fiziološke i nefiziološke podražaje. Za ove znanstvene rezultate u području biomedicine i zdravstva u prethodnoj godini, prof. Ines Drenjančević dodjeljuje se godišnja nagrada za značajno znanstveno dostignuće u istraživanju uloge oksidacijskoga stresa u poremećaju funkcije malih krvnih žila pod utjecajem različitih faktora rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Prof. dr. sc. Darko Kiš
Redoviti je profesor Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. Baveći se problemom saniranja priona, koji izazivaju bolest poznatu pod nazivom kravlje ludilo, objavio je u 2016. godini kao koautor dva originalna znanstvena rada iz skupine Al citiranih u referentnoj bazi podataka Web of Science (WOS). U istom razdoblju, baveći se obnovljivim izvorima energije u poljoprivredi, prof. Darko Kiš objavio je i jedan Al originalni znanstveni rad (WOS) te jedan A2 rad (WOS), kao i dva A3 znanstvena rada. Kao član organizacijskih odbora Simpozija agronoma te moderator sekcije u 2016. godini, aktivno je sudjelovao u razvoju aplikacije obnovljivih izvora energije u području poljoprivredne tehnike i tehnologije. U navedenim objavljenim znanstvenim radovima citiranim u referentnoj svjetskoj bazi (WOS) značajno je utjecao na razvoj i razumijevanje svoga znanstvenog područja. Time je u 2016. godini ostvario bitan doprinos ne samo shvaćanju brojnih problema koji nastaju paralelno s pojavom bolesti pod nazivom kravlje ludilo nego je ostvario zapaženi angažman u cjelokupnome poljoprivrednom sektoru.
(Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH)
Prof. dr. sc. Vladimir Cini, prof. dr. sc. Jasna Horvat, doc. dr. sc. Josipa Mijoč, Ana Zrnić, mag. oec.
Nagrada se dodjeljuje za popularizacijski simpozij kulturne i kreativne industrije "Kreativna riznica: Društveno odgovorna kreativnost". Kreativna riznica prepoznata je kao inkubator znanja, ideja i praksi koje ostavljaju djelatan trag u znanstvenome, kulturnome i gospodarskom životu. Riječ je o događaju koji vraća smisao zajedničkoga prebivanja znanosti i umjetnosti te struke i gospodarske prakse združenih u jednoj sintagmi, a objedinjenih prirodnim izdancima kulturne i kreativne industrije te gospodarstva. Također, riječ je o za sada jedinom simpoziju te vrste (popularizacijskom) u nacionalnim okvirima koje je postalo mjestom za predstavljanje projekata najšire lokalne zajednice u prostorima javne znanstveno-obrazovne ustanove s pozivom za udruživanja i zajedničko djelovanje svih zainteresiranih dionika. Iz godine u godinu Kreativna riznica privlači sve veći broj zainteresiranih posjetitelja pa je tako 2015. broj sudionika bio 1300, zatim ju je 2016. posjetilo više od 3000 posjetitelja, dok je 2017. privukla gotovo 5000 posjetitelja. Značenje i uspjeh ovog oblika popularizacije i promidžbe znanosti razvidan je u gotovo 50 tisuća posjetitelja mrežnog mjesta i više od 309 tisuća pregleda na 118 objava Kreativne riznice. (Josipa Mijoč)