T reći popularizacijski simpozij kulturne i kreativne industrije, nazvan Kreativna riznica, održan je od 26. do 29. travnja 2017., ponovno na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Fakultet je, uz Institut Andizet te partnere - Trgovačku i komercijalnu školu “Davor Milas”, Odjel za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku i Filozofski fakultet u Osijeku - uspio iznjedriti prepoznatljivu platformu kojoj je cilj popularizacija kulturne i kreativne industrije, stvaranje dijaloga među dionicima tih industrija, prenošenje znanja i spoznaja na zainteresirane kreativce, umjetnike i kulturnjake, kao i na širi auditorij, koji je i ove godine posjećivao događaje pripremljene na Kreativnoj riznici. Krovnom se temom “Kemija kreativnih industrija” u ovogodišnjem izdanju bavilo više od 160 izlagača, a Uprava Kreativne riznice naglašava da je u četiri dana simpozij posjetilo oko 5000 građana. Porast broja posjetitelja može se tražiti ne samo u tome što su i ove godine organizatori sa svojim partnerima uspješno proveli četverodnevnu manifestaciju, na kojoj je održano više od 70 različitih događanja, te u zanimljivoj krovnoj temi, koja je upozorila na simbolični transfer i potencijal prožimanja znanosti, umjetnosti i kulture, nego i u brojnosti i značenju pokroviteljstava, sponzorstava i potpora koju je simpozij pridobio. Između ostaloga, visoka pokroviteljstva ove su godine rizničari dobili od predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture, Studentskog zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i drugih. Posljednji je pokrovitelj važan i zbog interakcije visokoobrazovnih institucija s civilnim sektorom, davanja svoje infrastrukture organizatorima na korištenje tijekom svih dana manifestacije, ali i jačanja studentskog angažmana u organizaciji velikih i besplatnih događaja. Ona su u prvome redu pokrenuta zbog popularizacije znanosti, spajanja znanosti i struke, kao i olakšavanja mladim i neafirmiranim kreativcima da svoje projekte i ideje predstave posjetiteljima i budućim korisnicima. Napokon, nagrada Volonterskog centra u Osijeku, koju je za Kreativnu riznicu prošle godine dobio Ekonomski fakultet u Osijeku, najbolji je pokazatelj organizatorima kako usmjeravati buduća izdanja simpozija.

Popularizacijski je simpozij svečano otvoren 26. travnja, uz pozdravne govore organizatora i pokrovitelja, a otvorenje je moderirala izvršna direktorica Kreativne riznice, doc. dr. sc. Josipa Mijoč. U svojim su pozdravima videosnimkama pokrovitelji i izaslanici čestitali organizatorima, a Osječane pozvali da se odazovu mnogobrojnim događajima. Ovogodišnja je novost nagrada “Vodik”, koju su dobili Ivan Kelić i Tin Horvatin, a koja pokazuje smjer budućeg razvijanja simpozija. Drugog i trećeg dana manifestacije, 27. i 28. travnja, održana su predavanja, okrugli stolovi, čitanja poezije, predstave, izložbe, videoprojekcije i drugo. U dva dana organizirano je više od 30 predavanja, a izložene teme pokrivale su širok spektar kreativnih industrija: uključivanje civilnoga sektora i upravljanja projektnim poslovima, osmišljavanje projekata s naglaskom na načine prijava i trikove na koje treba paziti, gdje se treba prijaviti, kako kvalitetno organizirati projekt i privesti ga kraju; zatim predstavljanje kreativnih projekata poput nacionalnog projekta “Hrvatska čita” ili zagrebačkog Adventa, mogućnosti i teškoće u organizaciji javnih manifestacija i slično. Predavanja su pokrivala i teme vezane uz jedno od najvećih sektora kreativnih industrija – nakladništvo, ali i uopće vezanih uz umjetnost i kulturu, poput predavanja o suvremenoj kineskoj književnosti, kineskoj kaligrafiji te alternativnom kazalištu Osijeka od 70-ih godina 20. stoljeća do danas. Dva okrugla stola privukla su veliku pozornost sudionika. Aktualna je i ove godine bila tema kretanja i rasta IT industrije u Osijeku, a, s druge strane, slušatelji su saznali i koja je važnost uloge knjižničara za razvoj dječjeg čitanja te čime se bave osječke dječje književnice čije je primarno zanimanje vezano uz posve drugo polje društvene djelatnosti. Studenti i erasmusovci čitali su poeziju, književna tribina bila je posvećena suvremenoj hipertekstualnoj prozi, srednjoškolci su odigrali predstavu “Gdje je nestao čovjek?”, a izveden je i performans “Glagoljaška večera” izv. prof. dr. sc. Milice Lukić i dr. sc. Vere Blažević Krezić, na kojoj su se posjetitelji častili jelima glagoljaša.

Četvrti i posljednji dan, 29. travnja, bio je posvećen radionicama te su sudionici, između ostaloga, birali žele li učiti manipulirati fotografijama, izraditi plastične ukrase ili pak čips od jabuke, a mogli su i pisati glagoljskim pismenima te izraditi vlastiti sapun.

(Ivana Buljubašić)