Objavljeno 4. ožujka, 2017.
Federica Mogherini, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnost i potpredsjednica Europske komisije, mlada je (43) ali već vrlo iskusna diplomatkinja koja ovih dana leti po Zapadnom Balkanu i pokušava gasiti požare koje ovdašnji narodi pale već četvrt stoljeća.
Bez obzira na to što iza visoke povjerenice stoji cijela moćna europska adminstracija, ipak se stječe dojam da je njezin posjet Skopju u petak bio “samostalan” posao koji se zaputila obaviti osobno.
Kako se Mogherini našla na ovoj poziciji i što jedna europska birokratkinja uopće zna o “poslovima” koje među sobom imaju balkanska “plemena” koja svako malo prijete ratom, ali i posežu za oružjem? Mogherini zna o tome sve. Naime, za razliku od Hrvatske koja u EU šalje ljude koji nisu u stanji ni s papira pročitati nešto na engleskom da zvuči razumljivo, umirovljene prometnike i islužene političare da u bruxelleskoj hladovini dočekaju mirovinu, Italija je ipak ozbiljnija zemlja s dugom i ozbiljnom političkom tradicijom u kojoj postoje neka od najboljih sveučilišta na svijetu koja mogu pripremiti za posao političara. Mogherini je na rimskoj Sapienzi diplomirala i doktorirala političku filozofiju s disertacijom pod naslovom "Odnosi između religije i politke u islamu”. Već to ju kvalificira da se bavi odnosima na Kosovu, Makedoniji i u BiH.
Komunistica i ljevičarka
Mogherini je reputaciju stekla svojom zapaženom ulogom, neki kažu presudnom, u pregovorima s Iranom oko međunarodnog sporazuma o njihovu nuklearnom programu. Iranski nuklearni program bio je jedna od stvari koja je u tom trenutku mogla zapaliti Bliski istok, no to je spriječeno na vrijeme.
Kako je ključnu ulogu u osjetljivim pregovorima s tvrdim iranskim režimom odigrala jedna žena, pri tome ljevičarka, vjerojatno će ostati još neko vrijeme maglovito.Mogherini je od rane mladosti ljevičarka (dapače, komunistica), aktivistica koja se prilikom raskola u Talijanskoj komunističkoj partiji priklanja socijaldemokratima. Usprkos naizgled nespojivim stvarima, Mogherini jako dobro shvaća postkomunističke zemlje i politički islam, pa EU ima malo ljudi tog profila koji mogu uspješno moderirati između strana u konfliktu na Balkanu.
Posao joj neće biti nimalo lak jer ne postoji zajednička europska vanjska politika. Španjolska još odbija priznati Kosovo, iako ga je priznalo 120 zemalja Ujedinjenih naroda. Srbija živi u fikciji da je Kosovo još uvijek integralni dio zemlje, a Španjolska joj ne pomaže da se probudi. Grčka otežava posao Europskoj uniji svojim rigidnim nacionalističkim stavom oko imena makedonske države potajno se nadajući da će i sama država nestati u sukobu između Albanaca i Makedonaca.
Moskva se miješa
U isto vrijeme Bruxelles odbija ukinuti vize za Kosovare dok se ne sredi problem razgraničenja između Kosova i Crne Gore. Sama Crna Gora zamalo je potonula u građanskom ratu koji je trebao na dan izbora biti isprovociran vanjskim faktorom. Rusija uporno tvrdi da s tim nije imala veze, usprkos ruskim državljanima koji su uhićeni u Crnoj Gori.
Za to vrijeme se u Srbiji na mjesto predsjednika sprema doći Aleksandar Vučić. Srpski revanšizam snažno poduprt iz Moskve i srpski nacionalisti koji podupiru Srbe izvan Srbije, na Kosovu i u Bosni i Hercegovini destabiliziraju te dvije zemlje.
Vučić igra na snažnu “Srbi kao žrtve” kartu i potpiruje stanje na Kosovu i u BiH, iako je svjestan da Srbija nema šanse ući u EU dok ne prihvati činjenicu da Beograd može vladati Srbijom, ali ne i susjednim zemljama. No, ni jedan političar se u Srbiji to još ne usudi izgovoriti.
Mogherini bi to mogla dobro iskoristiti u svoju korist. Ona je svjesna kako su figure posložene i tko je na potezu, a ni tajming posjeta Podgorici i Skopju nije slučajan. U trenutku kada se bliže izbori u Srbiji, Makedonija kuha u postizbornom bezvlašću, a kriza u BiH se produbljuje.
Vuk TEŠIJA
Zatražila da Zaev dobije priliku
Mogherini je u pozvala makedonskog predsjednika Đorgea Ivanova da promijeni svoj stav i prihvati čelnika opozicije Zorana Zaeva kao novog makedonskog premijera. "Zatražila sam od predsjednika da promijeni svoju odluku", rekla je Mogherini u Skopju. Istaknula je da ustav zahtijeva od predsjednika da preda mandat za formiranje vlade onom kandidatu koji ima najveću podršku u parlamentu. Predsjednik Ivanov ranije je odbio povjeriti mandat za sastav nove vlade čelniku Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) Zoranu Zaevu uz obrazloženje da je njegova politička platforma navodna prijetnja suverenitetu zemlje. Na prijevremenim parlamentarnim izborima u prosincu dotad vladajući nacionalisti VMRO-DPMNE bivšeg premijera Nikole Gruevskog osvojili su relativno najviše mandata u parlamentu, 51 od 120, ali sa slabim koalicijskim potencijalom nisu uspjeli sastaviti većinu. SDSM Zorana Zaeva osvojio je 49 mandata i dogovorio koaliciju sa strankama etničkih Albanaca te tako osigurao 67 mandata u parlamentu. Albanske stranke koaliciju su uvjetovale zahtjevom da se omogući šira upotreba albanskog jezika. H
Srbija živi u fikciji da je Kosovo još uvijek integralni dio te zemlje
ŠEŠELJEVCI PREKIDALI GOVOR
Federica Mogherini, potpredsjednica EK i visoka predstavnica EU-a, održala je govor u Skupštini Srbije, kojeg su članovi Srpske radikalne stranke pokušavali prekinuti uzvicima "Srbija, Rusija, ne treba nam unija!". Unatoč tome, Mogherini je govor završila bez prekida, a tijekom njega se dvaput osvrnula na skandiranje. Jednom je rekla da je pripremila dugačak govor te da se nije umorila, a zastupnicima je poručila da bi trebali čuvati grla za obraćanje biračima.