Nakon neuspjelog državnog udara u Crnoj Gori, britanski mediji počeli su izvještavati o tome kako iza pokušaja atentata na crnogorskog premijera Milu Đukanovića stoji Rusija. Britanski dužnosnici vjeruju da je Rusija planirala ubiti bivšeg crnogorskog premijera Mila Đukanovića i svrgnuti njegovu vladu u listopadu prošle godine, objavio je britanski list Sunday Telegraph pozivajući se na visoke izvore u britanskoj vladi.

List navodi da su tu akciju vodili ruski obavještajci "uz podršku i blagoslov Moskve kako bi sabotirali plan Crne Gore da se učlani u NATO." Plan je spriječen samo nekoliko sati prije nego što je trebao biti proveden u djelo, a njegov je cilj bio izazvati krvoproliće i nemire u zemlji uoči njezina ulaska u članstvo NATO-a. Rusija, naravno, sve te navode poriče, a ruski dužnosnici opovrgavaju takve teorije. Cijela situacija dovela je do toga da je Crna Gora sve više prozapadno raspoložena i sve aktivnije vodi politiku udaljavanja od Rusije i Srbije kako bi se što brže priključila NATO-u i, posljedično, Europskoj uniji. Crna Gora završit će ratifikacijsku proceduru pristupanja NATO-u u idućih nekoliko mjeseci.

Iako je javnost još uvijek podijeljena oko ulaska u Sjevernoatlantski vojni savez, male su šanse da će se oko toga “potezati” referendum, a trenutni omjer snaga u parlamentu garantira ulazak u Savez. Crna Gora ima 620.000 stanovnika i vojsku od 2000 ljudi što se ne smatra nekom vojnom silom, ali geopolitičko značenje crnogorskog pristupanja NATO-u neusporedivo je veći od vojne moći koju ima Podgorica. Dosad su 24 od 28 zemalja članica NATO-a ratificirale pristup Crne Gore u vojni savez. To još trebaju obaviti Kanada, Nizozemska, Španjolska i SAD. Od Crne Gore se očekuje da stavi svoj potpis na sporazum nakon što svih 28 zemalja članica ratificira pristup, a to bi se moglo dogoditi u svibnju.

Time bi Crna Gora trebala postati treća NATO članica na Balkanu, nakon Albanije i Hrvatske koje su postale članice 2008. Članstvo u NATO-u bilo je središnje pitanje u predizbornoj kampanji za izbore koji su se održali 16. listopada i na njemu se dijelila javnost na prozapadnu i prorusku. Kada je na dan izbora osujećen državni udar, koji se još uvijek istražuje, time je ujedno spriječen i atentat na Milu Đukanovića i to bi sigurno zemlju gurnulo u krvoproliće i nerede. Momčilo Radulović, predsjednik Europskog pokreta Crne Gore, izjavio je za Euractiv.com da unatoč tome što predsjednik SAD-a Donald Trump smatra kako NATO ima malo koristi od crnogorskog članstva, on će poslušati savjet svojih savjetnika za obranu koji žele vidjeti Crnu Goru u NATO-u. S druge strane, zapadni diplomati izražavaju zabrinutost da ako SAD ne ratificira sporazum, to će signalizirati Rusiji da “Trump ne mari” za zapadni Balkan i osnažiti ruski utjecaj u Srbiji, Makedoniji i Bosni i Hercegovini. No, također su zabrinuti i da bi SAD mogao izgubiti interes za Crnu Goru kao znak “većeg dogovora” s Rusijom.