Objavljeno 8. srpnja, 2016.
O d 88 javnih visokih učilišta, koliko ih je 2014. bilo u Hrvatskoj, Državni ured za reviziju tijekom prošle, 2015. godine pregledao je poslovanje i financijske izvještaje njih 68, od kojih je u 34 utvrdio određene nepravilnosti, zbog čega im je dao uvjetno mišljenje, stajalo je u revizijskom izvješću koje je polovinom lipnja 2016. godine poslano Hrvatskome saboru.
Valja istaknuti da je revizija provedena samo u onim visokoškolskim ustanovama čiji su prihodi u 2014. godini bili veći od 20 milijuna kuna. Među ustanovama koje su dobile uvjetno mišljenje pet je sveučilišta: u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku, a niti jedne zamjerke nije bilo na poslovanje Sveučilišta u Osijeku i Puli, što znači da najbolje posluju među hrvatskim sveučilištima. Uvjetno mišljenje dobilo je 27 fakulteta i akademija, među kojima i Ekonomski i Elektrotehnički (sada Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija – FERIT) fakultet u Osijeku, zatim Pravni, Arhitektonski, Građevinski, Prirodoslovno-matematički i Stomatološki fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER), i Muzička akademija, medicinski fakulteti u Osijeku i Rijeci i drugi. Na istom popisu našlo se i Tehničko veleučilište Zagreb te Veleučilište u Karlovcu.
Veći dio visokih učilišta nije u poslovnim knjigama evidentirao tražbine o školarinama za dodiplomske i diplomske studije, a neka ni tražbine za školarine za poslijediplomske i izvanredne studije. Učilišta imaju različit pristup pri evidentiranju prihoda od školarina, jedni ih evidentiraju u sklopu vlastitih prihoda, a drugi u sklopu namjenskih prihoda. Za istovrsne poslove neka zaključuju ugovore o djelu, a druga ugovore o autorskom djelu.
Ukupni prihodi i primitci 68 visokih učilišta koje je prekontrolirala revizija bili su 3,99 milijarda kuna, što je 2,1 %, ili 87,5 milijuna kuna manje nego 2013. godine. Pri tome je novac iz državnog proračuna bio najvažniji prihod (oko 70 % prihoda i primitaka). Ipak, taj se postotak znatno razlikuje od učilišta do učilišta - najmanji je u Veleučilištu u Požegi (24,9 %) i Ekonomskom fakultetu u Osijeku (35,8 %), a najviši u Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu (93,9 %) i Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu (91,9 %). Analiziranih 68 visokih učilišta potrošilo je 3,97 milijarda kuna ili 358 tisuća manje u odnosu prema godini prije. Višak prihoda i primitaka u 2014. imalo je 38 visokih učilišta, a manjak njih 28.
Rashodi za zaposlene
Glavninu rashoda visokih učilišta, 60,7 %, čine rashodi za zaposlene. U 2014. godini iznosili su 2,4 milijarde kuna i u odnosu prema godini prije bili su manji 1,6 %, dijelom zbog zaustavljenog povećanja vrijednosti koeficijenta složenosti radnog mjesta. Na pojedinim visokim učilištima, poput filozofskih fakulteta u Osijeku i Splitu, udjel za zaposlene prelazi 80 %, a vrlo blizu tome su Filozofski fakultet u Zagrebu te Umjetnička akademija, Pravni fakultet i Prirodoslovno-matematički fakultet u Splitu. S druge strane, na Sveučilištu u Zagrebu dio za zaposlene iznosio je 14,9 % ukupnih rashoda, a na Sveučilištu u Rijeci 27,9 %. Posljednjeg dana 2014. godine ukupna imovina visokih učilišta vrijedila je gotovo osam milijarda kuna.