Vezani članci
REAGIRALA SVJETSKA TRŽIŠTA
REAKCIJE NA IZLAZAK VELIKE BRITANIJE
IZLAZAK BRITANACA IZ EU
LONDON (Hina/Reuters) – Velika Britanija glasovala je na referendumu u
četvrtak s 51,9 posto glasova za izlazak iz Europske unije, krenuvši nepoznatim
putem i nanijevši do sada najveći udarac ujedinjenju Europe.
Po konačnim rezultatima referenduma, za izlazak iz EU-a glasovalo je 51,9
posto Britanaca, a 48,1 posto bilo je za ostanak.
Funta je pala više od 9 posto u odnosu na dolar, na najnižu razinu u tri
desetljeća, zbog straha tržišta da će se ta odluka odraziti na ulaganja u 5.
svjetsko gospodarstvo.
Ovakav rezultat znači da slijede barem dvije godine kompliciranog
razdruživanja od EU-a, dovedena je u pitanje uloga Londona kao globalne
financijske prijestolnice, a premijer David Cameron pod pritiskom je da podnese
ostavku, iako je tijekom kampanje obećao da će ostati na čelu vlade neovisno o
rezultatu.
Euro je pao oko 3,5 posto u odnosu na dolar zbog zabrinutosti da će Brexit
nanijeti širu gospodarsku i političku štetu 27-članoj Uniji. Ulagači su imovinu
povukli u sigurne oaze uključujući zlato, dok je jen skočio.
Među britanskim euroskepticima zavladala je euforija. Ističu da je njihova
pobjeda prosvjed protiv britanskih političkih lidera, velikih kompanija i
stranih čelnika, uključujući američkog predsjednika Baracka Obamu koji je pozvao
Veliku Britaniju da ostane u EU-u.
„Sada se usuđujem sanjati zoru koja se rađa nad neovisnim Ujedinjenim
Kraljevstvom", rekao je predsjednik UKIP-a Nigel Farage.
"Ako se predviđanja potvrde, bit će to pobjeda pravih ljudi, običnih ljudi",
dodao je uoči objave konačnih rezultata Farage, suosnivač Stranke za neovisnost
Ujedinjenog Kraljevstva (UKIP) 1993. koja se od početka zauzima za Brexit.
"Učinili smo to za čitavu Europu. Nadam se da će ova pobjeda srušiti ovaj
neuspjeli projekt i odvesti nas u Europu suverenih država", dodao je.
"Odbacimo (europsku) zastavu, Bruxelles i sve što je propalo. Neka 23. lipnja
bude naš dan neovisnosti", zaključio je pred oduševljenim mnoštvom.
Farage je pozvao Camerona da odmah podnese ostavku.
Sada je ugrožen i sam opstanak Ujedinjenog Kraljevstva budući da je Škotska
glasovala za ostanak u EU-u i vjerojatno će tražiti novi referendum o
neovisnosti koju je 2014. odbacila. Za ostanak je glasovala i Sjeverna
Irska.
Škotska premijerka Nicola Sturgeon kazala je da rezultat glasovanja „jasno
pokazuje da škotski narod vidi svoju budućnost kao dio Europske unije.“
Izlazak iz EU-a mogao bi stajati Veliku Britaniju pristupa zajedničkom
europskom tržištu i znači da će morati sklopiti nove trgovinske sporazume sa
zemljama širom svijeta. Američki predsjednik Barack Obama rekao je da će biti
„na začelju“ za sklapanje sporazuma sa SAD-om.
Europska unija će zbog ovoga biti gospodarski i politički slabija, jer gubi
ne samo najglasnijeg pobornika slobodnog tržišta nego i članicu koja ima pravo
veta u Vijeću sigurnosti UN-a i snažnu vojsku. EU će odjednom izgubiti gotovo
šestinu BDP-a, piše Reuters.
Cameron bi u roku nekoliko dana trebao formalno obavijestiti europske
partnere o rezultatu referenduma i pripremiti se za pregovore o prvom izlasku
neke članice iz EU-a, za koji je već upozorio da će biti nepovratan.
Cameron je referendum sazvao 2013. ne bi li smanjio pritisak euroskeptika,
uključujući u svojoj vlastitoj stranci.
Ovakav rezultat sada je doveo u pitanje njegovu političku budućnost.
Očekuje se da će se Boris Johnson, bivši gradonačelnik Londona koji je postao
najprepoznatljivije lice kampanje za izlazak iz EU-a, sada pokušati domoći
njegove pozicije.
Javno mnijenje naginjalo je tijekom četveromjesečne burne kampanje malo na
jednu, malo na drugu stranu. Pobornici ostanka prošli su tjedan izbili u vodstvo
nakon okrutnog ubojstva laburističke zastupnice Jo Cox. No na kraju ipak nisu
uspjeli zaustaviti val protuestablišmentskih osjećaja i razočaranja Europom koju
mnogi Britanci smatraju dalekom, birokratiziranom i opterećenom stalnim
krizama.
Velika Britanija, koja je ušla u tadašnju Europsku ekonomsku zajednicu (EEZ)
1973., oduvijek je bila podvojena članica.
Veliki pobornik slobodne trgovine, rušenja internih ekonomskih barijera i
širenja EU-a na bivše komunističke zemlje istočne Europe, odlučila je da neće
uvesti euro niti ući u Schengen.
Cameronovi vladajući konzervativci posebno su riskirali raskol postupnim
jačanjem euroskepticizma otkako su razlike oko Europe dovele do pada bivše
premijerke Margaret Thatcher 1990.
Svjetski čelnici uključujući Obamu, kineskog predsjednika Xi Jinpinga,
njemačku kancelarku Angelu Merkel, NATO i vlade Commonwealtha pozivali su
Britance da glasuju za ostanak u EU-u, ističući da bi zemlja bila snažnija i
utjecajnija u EU-u nego vani.
No četveromjesečna kampanja duboko je podijelila zemlju. Obje strane
optuživale su se da lažu i straše ljude, a svađe oko imigracije ponekad su
prerastale u otvoreni rasizam.
Otkrila je također dublje podjele u britanskom društvu. Pobornici Brexita
privukli su potporu milijuna birača koje je globalizacija ostavila na margini i
koji ne vide nikakve koristi od britanske etničke raznolikosti i slobodnog
tržišnog gospodarstva.
Strahovi od nekontrolirane imigracije, gubitka suvereniteta, vladavine iz
dalekog Bruxellesa i protestni glas radničke klase sa sjevera čini se da su
prevladali nad gotovo jednoglasnim upozorenjima na gospodarske nedaće koje ih
očekuju ako se odluče za samostalnost.
„Ljudi su zabrinuti zbog toga kako su prošli s politikom štednje i zbog toga
što su im plaće zamrznute već gotovo sedam godina“, rekao je John McDonnell,
glasnogovornik za financije oporbene Laburističke stranke, koja je podržavala
ostanak u EU-u. „Na površinu su izbila mnoga nezadovoljstva i moramo ih početi
slušati.“
Ispitivanja javnog mnijenja širom EU-a pokazuju već godinama jačanje
razočaranja europskom integracijom, projektom koji je započeo 1950-ih kao
zajedničko tržište za ugljen i čelnik, ali je s godinama ponudio članicama
priliku da uvedu zajedničku valutu i ukinu stare nacionalne granice.
No iako je postao dio svakodnevnog života, vidljiv od studentskih razmjena do
pravila o roamingu, EU je izgubio potporu javnosti zbog pristupa dužničkoj krizi
2009. kada je nametnuta bolna štednja većini južnih članica, a mnogi građani na
sjeveru ostali su ogorčeni što su morali financirati njihovo spašavanje.
Desni britanski euroskeptici iskoristili su krizu u eurozoni kao dokaz da je
Britanija „vezana uz leš“.
Osim danskog Grenlanda, koji je izišao iz EEZ-a 1985. nakon spora oko prava
na ribolov, Velika Britanija prva je zemlja koja izlazi iz EU-a i čak i europski
dužnosnici kažu da je Europa time krenula nepoznatim putem.
Ministri za europske poslove i veleposlanici država članica sastaju se jutros
u Luxembourgu radi rutinskih razgovora koji će biti prva prilika mnogima da
reagiraju. Redoviti summit EU-a održat će se idući utorak i srijedu, kada bi
Cameron mogao aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora, pravnu osnovu za izlazak
iz EU-a, što će biti znak za početak dvije godina pregovora o razdruživanju.
Još je veća nepoznanica kakve će odnose Velika Britanija dogovoriti s EU-om
jednom kada iziđe.
Da bi zadržala pristup zajedničkom tržištu, ključnom za njezin divovski
financijski sektor, morat će usvojiti sve europske zakone a neće imati pravo
glasa u njihovu oblikovanju i morat će uplaćivati značajan iznos u europsku
blagajnu kao i Norveška i Švicarska.
Europski dužnosnici kazali su da će banke i financijske institucije bazirane
u Velikoj Britaniji izgubiti automatsko pravo da prodaju usluge u Europi ako
Britanija ne bude poštivala temeljna europska načela slobodnog kretanja robe,
kapitala, usluga i ljudi.
Osim trgovine, ne zna se ni što će biti s milijunima Britanaca koji žive
drugdje u EU-u i uživaju pristup zdravstvenoj skrbi i drugim pogodnostima
članstva, kao ni s dva milijuna europskih građana koji žive i rade u
Britaniji.
Francuska i Njemačka neće biti sklone olakšati joj život da ne bi ohrabrile
euroskeptike u drugim državama članicama da i oni organiziraju referendume.
Francuski ministar gospodarstva Emmanuel Macron upozorio je prošli vikend da
„kada ste vani, vani ste“, ističući da Velika Britanija ne može očekivati
povlašteni tretman. Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble iznio je
slična upozorenja.
Obje zemlje, čija je bolna poslijeratna pomirba činila temelj buduće Europske
unije, imaju i vlastite živahne protueuropske stranke, Alternativu za Njemačku
(AfD) u Njemačkoj i Nacionalnu frontu u Francuskoj.
Corbyn: Pred Britanijom su vrlo teški dani
LONDON (Hina/dpa) - Šef britanskih laburista i vođa oporbe Jeremy Corbyn rekao je da su pred Britanijom teški dani pošto je na referendumu izglasan odlazak iz Europske unije.
Britanska vlada mora zaštititi i poticati domaću ekonomiju jer ulazi u fazu razvoda s Unijom i pregovaranja o novim trgovinskim sporazumima, rekao je Corbyn.
"Jasno je da su pred nama teški dani", naglasio je vođa laburista, ukazujući na potonuće funte nakon objave rezultata.
Corbyn je rekao da je rezultat ovakav jer su mnoge općine "site rezanja potrošnje i štednje".
U međuvremenu je britanski ministar vanjskih poslova Phillip Hammond rekao da je Ujedinjeno Kraljevstvo ovakvim ishodom izgubilo mnogo od svoje diplomatske moći.
"Naš glas u EU više neće imati istu težinu", rekao je Hammond.
Premijeri Češke, Mađarske i Poljske o Brexitu
PRAG (Hina/Reuters) - Europska unija mora se brzo promijeniti, ne samo zato što su Britanci glasali za izlazak iz EU-a nego i zbog toga da osnaži potporu koju ima od svojih građana, izjavio je u petak češki premijer, dok mađarski šef vlade smatra da britanska odluka pokazuje da Bruxelles mora slušati svoje građane.
Češki premijer Bohuslav Sobotka je rekao da izglasavanje Brexita ne znači kraj EU-a te da bi Unija trebala dogovoriti da izlazak Britanija bude "brz i racionalan".
"Europska unija mora se brzo promijeniti", napisao je on na svom Facebook profilu. "Ne zato što je Britanija otišla nego zato što europski projekt treba puno snažniju potporu svojih građana. Europa mora biti spremnija djelovati, biti fleksibilna, manje birokratska i puno osjetljivija na različitosti koje predstavljaju 27 zemalja članica."
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da odluka britanskih građana na referendumu pokazuje da Bruxelles mora slušati svoje građane i dati odgovarajuće odgovore na ključna pitanja poput imigracije, koja je imala važnu ulogu u britanskim raspravama uoči referenduma.
"Bruxelles mora čuti glas naroda, to je najveća lekcija ove odluke", rekao je Orban. Po njegovim riječima, britanski narod nije bio zadovoljan politikom EU-a glede migracijske krize.
"Zašto je Mađarska u EU-u? Mađarska je u EU-u jer mi vjerujemo u snažnu Europu", istaknuo je. "Međutim, Europa je snažna samo ako može dati odgovore na važna pitanja poput imigracije... EU nije uspjela dati te odgovore."
Poljska premijerka Beata Szydlo kaže da je Brexit loša vijest za njezinu zemlju i najava destabilizacije u samoj Velikoj Britaniji. Rekla je također da je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk predvidio da će Britanci izabrati izlazak iz EU-a.
"Mogu samo uzdahnuti vidjevši da se to dogodilo. To je loša vijest za Poljsku prije svega. Prvenstveno je najava destabilizacije u samoj Velikoj Britaniji", kazala je. "Mi svi želimo zadržati EU, ali je pitanje u kojem obliku", rekla je poljska premijerka.
Poljski ministar vanjskih poslova kazao je da neće biti trenutnih posljedica na Poljake koji žive u Britaniji zbog odluke o izlasku iz EU-a jer će, smatra on, Londonu trebati 2 do 15 godina da ispregovara svoje nove odnose s Bruxellesom.
Witold Waszczykowski rekao je da bi europski projekt mogao završiti u "katastrofi" ako zemlje eurozone počnu s dubljom integracijom i počnu tretirati ostatak EU-a kao "fasadu".
Kovač nazvao Brexit udarcem jedinstvu EU-a, ali bez većih posljedica po RH
ZAGREB (Hina) - Rezultat britanskog referenduma predstavlja udarac jedinstvu Europske unije, ali i govori o nezadovoljstvu britanskih građana načinom funkcioniranja EU-a, izjavio je u petak ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač, ocjenjujući da taj potez neće imati neke ozbiljnije gospodarske ili političke posljedice po Hrvatsku.
"Ovo je udarac jedinstvu Europske unije, to treba jasno reći (...) ovu odluku treba respektirati, govori o tome da postoji nezadovoljstvo među ljudima u Velikoj Britaniji što se tiče funkcioniranja EU-a", kazao je ministar Kovač u izjavi za N1.
Kovač smatra da sada treba razmisliti kako dalje te kaže da se osobno zalaže za javnu raspravu među članicama EU-a. Treba vidjeti kako Uniju "efikasnije organizirati, kako je presložiti".
"Moramo razgovarati o ovlastima koje ima Bruxelles, koje imaju institucije", kazao je šef hrvatske diplomacije, ističući da se Unija mora mora približiti građanima, narodima.
"Čini mi se da su europske institucije previše udaljene od običnog čovjeka", dodao je Kovač.
Također ističe da Brexit dolazi u vrlo "nezgodnom trenutku kada smo još uvijek izloženi posljedicama migrantske i dužničke krize".
Ministar ocjenjuje da ishod britanskog referenduma ne bi trebao imati značajnije gospodarske ili političke posljedice po Hrvatsku.
"Hrvatska nije toliko gospodarski vezana za Britaniju. Trgovinska razmjena između dvije zemlje iznosi jednu desetinu trgovinske razmjene koju Hrvatska ima sa Slovenijom, Njemačkom ili Italijom. Nema tu nekih većih ekonomskih posljedica", tvrdi ministar Kovač.
Što se političkih posljedica tiče, Kovač podsjeća da će proces izlaska Britanije iz EU-a trajati oko dvije godine i da će se Hrvatska u tom razdoblju uspjeti prilagoditi.
Govoreći o mogućem utjecaju Brexita na proces europskog proširenja, Kovač kaže da je Hrvatska tu vrlo jasna, da će se nastaviti aktivno zalagati za nastavak procesa proširenja, podrazumijevajući poštivanje kriterija, no da je realno očekivati da će se taj proces usporiti.
"Mi želimo širiti stabilnost na području jugoistočne Europe i mi ćemo se zalagati da postupak izlaska Velike Britanije nema previše efekta na proces proširenja. No, moramo biti realni. Bojim se da će biti efekta na taj proces i možda će se malo usporiti", kazao je Kovač.
"Mi ćemo se zalagati za to da Europska unija kao takva opstane, ali da bude bliža građanima", poručio je ministar.
Kovač smatra da je nužno razgovarati o ovlastima koje imaju europske institucije i ovlastima koje imaju zemlje članice. Na sjednici Europskog vijeća sljedeći tjedan, gdje će, kako je najavio, Hrvatsku predstavljati premijer Tihomir Orešković, ne očekuje neke poteze jer smatra da će to prvi morati učiniti britanski premijer David Cameron aktiviranjem članka Ugovora o Europskoj uniji koji se odnosi na izlazak zemlje iz europskog članstva.
"Preuranjeno je govoriti o prvim potezima. Prvi potez će morati povući premijer Cameron, poštujući volju naroda morat će zatražiti aktiviranje članka 50. Ugovora o Europskoj uniji", kazao je Kovač.
Smatra da Unija mora biti učinkovitija i bliža ljudima jer će tako i hrvatski građanin bolje razumjeti što mu donosi Europska unija.