Iz godine u godinu raste uvoz poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku, a istodobno se smanjuje poljoprivredna proizvodnja, i to gotovo u svim sektorima.

Rast uvoza najviše je povećan od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a kulminirao je nakon ruskog embarga na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz EU-a.

Naime, tada se na hrvatsko tržište počela u Hrvatsku slijevati velika količina proizvoda koje su neke članice EU-a inače izvozile na rusko tržište. Prema podatcima Eurostata od 30. rujna 2015., izvoz svih EU poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Rusiju iznosio je u razdoblju kolovoz 2013. – srpanj 2014. ukupno 11.005.898.000 eura, dok je u razdoblju kolovoz 2014. – srpanj 2015. iznosio 6.227.561.000 eura, što je smanjenje od 43 %.

Hrvatski pad izvoza u Rusiju, uspoređujući ta dva razdoblje, iznosi 8 %. Ukupni postotak hrvatskog izvoza u Rusiju prije zabrane iznosio je oko 1 % našeg ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Hrvatski izvoz svježeg i smrznutog mesa i živih životinja (svinjsko, goveđe i meso peradi) smanjen je za čak 95 % (s 478 tisuća eura u razdoblju kolovoz 2013. – srpanj 2014. na 22 tisuće eura u razdoblju kolovoz 2014. – srpanj 2015.) Vrijednost hrvatskog izvoza mliječnih proizvoda u Rusiju također je značajno pala uspoređujući dva prije spomenuta godišnja razdoblja, i to za čak 98 %. Što se tiče izvoza voća i povrća u Rusiju, vrijednost mu je također zabilježila snažan pad”, navela je naša europarlamentarka Marijana Petir.

Kad je riječ o uvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u Hrvatsku, prema podatcima Hrvatske gospodarske komore (HGK) u samo godinu dana (2015. u odnosu na 2014.) uvoz je povećan za oko 200 milijuna eura od 2012. godine, tj. prije nego što smo postali članica EU-a za oko pola milijarde eura.

Istina, prema podatcima koje smo dobili iz HGK-a (navedeno je u tablici) raste i izvoz, ali znatno sporijim tempom - u razdoblju od 2012. do 2015. izvoz je povećan za 300 milijuna eura.

Ono što posebice zabrinjava jest rapidan pad poljoprivredne proizvodnje, a da, kako kažu poljoprivrednici, država ništa ne čini glede zaštite svoje poljoprivrede.

Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivrede komore, kaže da Vlada RH pod hitno mora donijeti mjere koje će zaštititi hrvatsku poljoprivredu.

- Najveći problem s kojim se prvo treba uhvatiti u koštac su dampinške cijene mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda. Država može određenim mjerama intervenirati subvencijama, posebice u sektorima s kojima nismo samodostatni, a to su upravo ta dva sektora - kaže Brlošić te dodaje kako su za razliku od naše zemlje neke članice EU-a vrlo maštovite i efikasne u zaštititi od uvoza.

Jedan od takvih primjera iznio nam je Stjepan Zorić, predsjednik udruge Slavonska jabuka, navodeći primjer Poljske gdje se, kako kaže, u rješavanje plasmana poljoprivrednih proizvoda, posebice voća, uključila cijela država - vlada, veleposlanstva te niz različitih institucija.

- Kad je riječ o jabukama, Poljaci ih ukupno proizvedu godišnje oko 3 milijuna tona. Od ukupne proizvodnje čak je oko 2 milijuna tona završavalo na ruskom tržištu. Uvođenjem embarga od strane Rusije na uvoz iz EU članica, Poljaci su krenuli izvoziti gdje su stigli, pa i na naše tržište, ali i ostala. Kako bi zaštitila svoje voćare i njihovu proizvodnju, Italija je s Poljskom napravila kompromis - bez naknade dopustila im je korištenje luke u Trstu preko koje oni pak izvoze jabuke u Egipat.

Ernest Nad, voditelj Odjela za poljoprivredu pri Županijskoj komori Osijek, koji se netom vratio s našim poljoprivrednicima iz posjeta Češkoj, kaže da ta zemlja može poslužiti kao primjer kako se štiti domaća poljoprivredna proizvodnja.

- U sklopu posjeta Češkoj obišli smo jednu tvrtku u blizini Brna koja obrađuje 17.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, ima silose, tvornicu stočne hrane, 2500 tovnih svinja i više od 1000 grla - što muznih krava, što goveda u tovu. Inače, ovdje valja istaknuti da Česi nisu u cijelosti napustili zadružni sustav te je i ta tvrtka u vlasništvu 200-tinjak dioničara. Zanimljivo je i što ta tvrtka pomaže i okolnim ruralnim područjima jer u njoj radi tamošnje stanovništvo. Ono što nas je posebno fasciniralo jest pomoć svinjogojskom sektoru koji je kao kod nas u teškoj situaciji, odnosno otkupne cijene svinja su isto niske kao i kod nas. Potpora za svinjogojsku proizvodnju na razini EU-a nema (osim nešto sitno za izvoz u treće zemlje). Međutim, Česi, ali i druge zemlje EU-a, našli i su način kako pomoći svojom proizvođačima svinja. Jedan od modela koji smo čuli je vrlo simpatičan. Naime, tamošnji svinjogojci dobiju potpore za dezinfekciju svinjogojskih farmi, ali iz njihova nacionalnog proračuna. To se, nažalost, kod nas nitko nije sjetio, a hrvatsko svinjogojstvo je u još težoj situaciji, a Hrvatska je u EU-u najveći uvoznik svinjskog mesa - kaže Nad te također dodaje primjer i Austrije koja pomaže svojim farmerima, također skrivenim potporama - kroz pomoć u gorivu, dezinfekciju objekata i slično. Slična je situacija, kako nam kažu naši sugovornici, a možda čak i bolja, u Francuskoj i Španjolskoj gdje su farmeri vrlo agresivni kada traže svoja prava ili pomoć.