Osječko-baranjska županija zbog svojih je prirodnih potencijala značajan izvor sirovina za prehrambenu industriju. Međutim, bogatstvo prirodnih potencijala ne prati i adekvatan razvoj prerađivačke industrije.
Jedan je to od zaključaka nedavno iznesenih podataka o stanju prehrambeno prerađivačke industrije na području Osječko-baranjske županije.
Prema podacima kojima raspolaže Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Osijek, tijekom 2014. godine proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića na području Osječko-baranjske županije bavilo se 88 poduzeća s 3374 zaposlena.
Ostvareni ukupni prihod iznosio je 2,57, a ukupni rashod 2,49 milijardi kuna. Tijekom 2014. godine u proizvodnji prehrambenih proizvoda i pića ostvareno je negativno poslovanje u iznosu od 52,66 milijuna kuna, koliko je ukupno ostvarena dobit bila manja od gubitaka.
Raste uvoz brašna
U izvješću koje je pripremila Županijska komora Osijek obuhvaćene su sve djelatnosti prehrambeno prerađivačke djelatnosti na području na području Osječko-baranjske županije. Tako, između ostaloga, stoji da na području naše županije radi sedam velikih mlinova dioničkih društava kapaciteta 720 tona/24 sata i godišnjeg kapaciteta 200.500 tona prerade proizvoda od žitarica.
“Mlinovi manjih tvrtki i obiteljskih gospodarstava nestali su u nelojalnoj konkurenciji na tržištu, a i neki veći sustavi prestali su s meljavom, jer očekuju promjenu vlasničkih odnosa. Sve ovo stvorilo je mogućnost većeg uvoza brašna i ostalih mlinsko-pekarskih proizvoda iz susjednih država. Cijenu pšenice roda 2015. godine odredilo je tržište i iznosila je od 1,05 do 1,15 kn/kg. U proizvodnji kruha i tjestenine sve više se otvaraju mali proizvodni kapaciteti s boljom produktivnošću i većom lepezom proizvoda te velikim uvozom tjestenina poznatih talijanskih proizvođača. Na prostorima Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije prestala su s radom dva velika mlina u Belom Manastiru i Vinkovcima, a daljnju opskrbu mlinsko-pekarskim proizvodima preuzela je tvrtka Granolio d.o.o.”, navodi se u izvješću.
Što se tiče industrije šećera navedeno je kako je Tvornica šećera Osijek u 2015. godini ugovorila proizvodnju šećerne repe na gotovo 6500 ha, od kojih 5300 ha u Hrvatskoj, a ostatak u Mađarskoj i u Srbiji. S obzirom na očekivani prinos i digestiju, plan je bio preraditi 400.000 tona šećerne repe i od nje proizvesti 55.000 tona bijelog šećera. Plan je, kako smo nedavno objavili, premašen te je iz repe proizvedeno 75.000 tona šećera. Kao i prethodne godine i ove kampanje su bile miješane, jer se uz šećernu repu prerađuje sirovi šećer. Tako je opet u tijeku tzv. žuta kampanja – prerada sirovog šećera, što znači da će ukupna proizvodnja bijelog kristal šećera u 2015. godini biti na razini od oko 135.000 tona.
Zasijano manje repe
U Republici Hrvatskoj zasijano je šećerne repe na oko 13.500 ha, što je smanjenje od 25 posto u odnosu na prošlu godinu.
“Ukidanjem kvota za proizvodnju šećera u EU od 2015. godine, sve europske šećerane imaju priliku povećati broj ugovorenih hektara pod šećernom repom i proizvesti više šećera za tržište EU-a, ali i za svjetsko tržište, što je donijelo sniženje proizvodne cijene šećera”, navode iz Županijske komore Osijek.
U izvješću se Županijska komora osvrnula i na proizvodnju uljarica.
“Žetva suncokreta počela je početkom rujna, zasijano je nešto manje površina nego lani, približno 35.000 ha. Uz prosječan prinos od tri tone po hektaru očekivala se u Hrvatskoj proizvodnja od 100.000 tona, što je količina koju Tvornica ulja Čepin može preraditi u cijelosti. Tvornica ulja Čepin trenutačno je veliko gradilište, gdje se povećavaju proizvodni kapaciteti, a investicijske aktivnosti trebale bi biti gotove do kraja godine”, navode iz Županijske komore Osijek.
Pad prihoda
Područje Osječko-baranjske županije inače posjeduje vrlo raznoliku prerađivačku industriju, tako da osim navedenih većih industrija, značajno mjesto po rezultatima i opsegu poslovanja zauzimaju klaonička industrija, industrija prerade mlijeka, proizvodnja vina i piva, prerada voća i povrća te konditorska industrija.
Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo OBŽ-a, prema financijskim podacima za 2014. godinu, ostvarili su bolje poslovne rezultate nego prethodne godine. Ukupan prihod ostvaren je u iznosu 5,8 milijardi kuna i veći je za 2,7 posto nego 2013. godine. Proizvodnja hrane zabilježila je pad prihoda za 0,6 posto i oni su u 2014. iznosili 2,3 milijarde kuna, dok su prihodi kod proizvodnje pića smanjeni za 24,1 posto i u 2014. iznose 182 milijuna.
Gospodarstvo Županije tijekom 2014. godine poslovalo je s minimalnim, ali ipak pozitivnim rezultatom od sedam milijuna kuna. Tvrtke čija je osnovna djelatnost poljoprivreda (216 tvrtki) ostvarile su negativan financijski rezultat i to u iznosu od 60 milijuna kuna, što je ipak upola manje nego u 2013. godine.
Tvrtke čija je osnovna djelatnost proizvodnja hrane, a u 2014. je 70 takvih tvrtki predalo godišnji financijski izvještaj, ostvarile su također negativan financijski rezultat u iznosu od 39 milijuna kuna. Tvrtke čija je osnovna djelatnost proizvodnja pića (18 tvrtki) ostvarile su negativan financijski rezultat u iznosu od 13 milijuna kuna.
Zdenka RUPČIĆ
Na području Osječko-baranjske županije poslovalo je u 2014.:
l 216 tvrtki iz djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
l 70 tvrtki iz djelatnosti proizvodnje prehrambenih proizvoda
l 18 tvrtki iz djelatnosti proizvodnje pića
Nestabilno tržište stoke zbog uvoza jeftinijeg mesa
Na području Osječko-baranjske županije tijekom 2014. godine proizvodnjom industrijske stočne hrane bavilo se sedam tvornica i mješaonica stočne hrane s ukupnim kapacitetom godišnje proizvodnje od 344.000 tona. Unazad nekoliko godina proizvodnja stočne hrane pokazuje tendenciju pada izazvanu prije svega slabom kupovnom moći potrošača i nestabilnim tržištem stoke, zbog uvoza jeftinijeg mesa i stoke, što dovodi do smanjena brojnog stanja stoke u domaćem uzgoju. Privatizacijom velikih gospodarskih sustava na prostorima županije i istočne Hrvatske (Valpovo d.d., PP Orahovica, Vupik d.d.), te otvaranjem u Belju Tvornice stočne hrane Darda, godišnjeg kapaciteta od 200.000 tona, Tvornice stočne hrane Vitalka – Grupa Žito, kapaciteta 80.000 tona, određeni broj tvornica stočne hrane ugasio se, ili radi samo za vlastite potrebe, što ukazuje na smanjenje proizvodnje stočne hrane na ovim prostorima, smanjenje broja uposlenih djelatnika te danas-sutra i smanjene mogućnosti plasmana sirovina, odnosno žitarica i uljarica u industriji stočne hrane.
Otežan plasman i prodaja roba na domaćem tržištu
Iako se u poljoprivrednu proizvodnju ulažu značajna sredstva iz agrarnog proračuna, proces restrukturiranja, razvoja i povećanja poljoprivredne proizvodnje sporo teče, premda se mogu uočiti pomaci prema sjetvi profitabilnijih kultura, voća, povrća, ljekovitog bilja te organiziranoj ekoproizvodnji na većim površinama. I dalje prisutan težak plasman i prodaja roba na domaćem tržištu uz niske otkupne cijene osnovnih poljoprivrednih proizvoda izazvani su prije svega liberalizacijom tržišta i slabom kupovnom moći stanovništva. U rješavanju problematike plasmana poljoprivrednih proizvoda potrebno je povezivanje s trgovačkim društvima u području turizma, što bi omogućilo plasman poljoprivrednih proizvoda i prerađevina kroz turističku ponudu te traženje poslovnih partnera izvan okvira RH, koji daju povoljnije uvjete u trženju poljoprivrednih proizvoda. Nužno je intenzivirati stočarsku proizvodnju (mlijeko, meso), kao stratešku granu gospodarstva, koja je u ovom trenutku nedostatna za potrebe domaćeg tržišta, ali ujedno i stabilizirati tržište, jer oscilacije na njemu izazvane bilo uvozom ili visokim cijenama stočne hrane uvjetuju cikličku prozvodnju mlijeka i mesa, posebice svinjskog. Dozvola izvoza svinjskog mesa i mesnih prerađevina u zemlje Europske unije mogla bi potaknuti rast svinjogojske proizvodnje i preradu mesa u suhomesnate trajne proizvode, posebice slavonskog kulena i ostalih proizvoda s oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla, ili tradicionalnog ugleda.
POVEĆANE INVESTICIJE U DUGOTRAJNU IMOVINU ZA 30,5 %
U 2014. godini samo je proizvodnja hrane povećala investicije u dugotrajnu imovinu i to za 30,5 posto i iznosile su 144 miljuna kuna. Investicije poljoprivrednih tvrtki smanjene su u 2014. za 38,3 posto u odnosu na 2013. i iznosile su 304 milijuna, dok je kod proizvodnje pića investicija iznosila samo 1,9 milijuna kuna što je svega 17,2 posto investicije u 2013. Sve tri djelatnosti povećale su svoj izvoz u 2014. u odnosu na 2013., a pozitivan saldo razmjene je ostvarila poljoprivreda u iznosu od 219 milijuna kuna i proizvodnja hrane u iznosu 158 milijuna. Proizvodnja pića zabilježila je negativan saldo razmjene u iznosu od četiri milijuna kuna.