Z a hrvatsku poljoprivredu, nakon 2012., i 2013. godina bit će druga uzastopna izgubljena godina kada je o zemlji riječ! Jer, iako najavljivan revolucionarno, u 2012. nije donesen novi zakon o njoj!

Poljoprivrednike i lokalnu samoupravu je, podsjetimo, prvo sredinom siječnja 2012. šokirala uredba Ministarstva poljoprivrede kojim su stopirane sve aktivnosti oko državnih tabli uz poruku da one neće biti prodavane već samo davane u dugogodišnji zakup te da će ključni, novi zakon o zemlji, biti donesen u ljeto. Prezentacija mu je ambiciozno održana u lipnju, a polovicom studenoga ministar Tihomir Jakovina najavio je da će novi zakon za tjedan dana na Vladu, a potom na Sabor. No to se nije dogodilo, a sve upućuje da je odgođen do proljeća 2013., čime će, opravdano strahuju poljoprivrednici, i ta godina biti izgubljena za domaći agrar! Jer zastupnici se u klupe vraćaju tek krajem siječnja 2013., što znači da zakon neće biti usvojen prije proljeća. Zaključak: ministar Jakovina potrošio je godinu dana, a ključni zakon na kojem počiva mnogo toga nije usvojen. Jer, do sredine svibnja 2013. poljoprivredna gospodarstva moraju prijaviti broj hektara koje obrađuju i na temelju toga dobivati potpore. Nadalje, oko 300.000 državnih hektara ne koristi se zakonito, a proračun za 2013. znatno je smanjen. Kada se sve zbroji i oduzme, ocjena je da je ministar možda namjerno odugovlačio s tim zakonom kako bi uštedio iznos koji za potpore i nije dobio u idućem proračunu.

Problem je višeznačan ako se zna da RH 1. srpnja 2013. postaje punopravan član EU, da obiteljska gospodarstva upozoravaju da se zemljom ide na ruku trgovačkim društvima, da se čeka uloga Agencije za zemlju… I predsjednik HPK, Matija Brlošić, slaže se da je novi zakon, koji treba ubrzati privođenje državnog, pa i privatnog zemljišta funkciji, odgođen tek za proljeće. I sam ocjenjuje da je time za poljoprivredu izgubljena dragocjena godina i to s dugoročnim posljedicama.

– Jer, zaživi li on tek na proljeće, ostaje nam samo tri mjeseca da operativno djelujemo, da se nove površine unesu u ARCOD, a sve iza lipnja što se bude obradilo neće imati potpore i to se stanje neće moći mijenjati sve do 2020. godine! Poljoprivredna gospodarstva neće moći ostvariti pravo na po 2.000 kn i malo tko će to zemljište moći privesti kulturi. Sve to za sobom vuče nekonkurentnost našeg poljoprivrednika na tržištu EU, upozorava Brlošić. Podsjeća, ministarstvo je najavljivalo kako je zakon trebao biti donesen prije ljetnog raspusta te da se nadležno povjerenstvo, čiji je i on član, od tada nijednom nije sastalo.

– Uspio sam tek nekoliko puta telefonski kontaktirati s predsjednicom i pitao zašto još nije sve gotovo. Nisu bile dobivene suglasnosti nadležnih ministarstava i negdje je 'zakočilo'. Vlada je prijedlog zakona nedavno odbila i vjerojatno će ga prihvatiti u siječnju, no Sabor nastavlja rad tek sredinom mjeseca. Ide u dva čitanja i realno je očekivati da će on biti donesen krajem veljače, a dok se sve to napiše i raspiše, nije realno očekivati ga prije ožujka. Mislim da je i ministarstvo svjesno da ne ide po njihovome pa su i oni zadnjih mjeseci počeli raspisivati natječaje po starom zakonu i to govori da nešto nije u redu s prijedlogom izmjena zakona. Mi nismo zadovoljni; raspisuju se samo natječaji za višegodišnje zakupe, za koncesije, gdje prioritet imaju trgovačka društva, a gdje se izostavljaju obiteljska gospodarstva, onemogućuje im se raspolaganje državnom zemljom i to nije dobra praksa - kaže Brlošić.

Upozorava na činjenicu da je mnoštvo natječaja za zemlju odrađeno, da godinu dana leže u ladicama ministarstva i ne dobivaju suglasnost. Takav je primjer s natječajem za Grad Đakovo; peti mu je to natječaj za zemlju i još nije riješio ni jedan hektar. Iako su Đakovčani apelirali da 'čiste' čestice dobiju suglasnost, a da se one s opravdanim prigovorima vrate na doradu, ministarstvo šuti.

– Imamo različitih informacija gdje pojedini natječaji prolaze po starom zakonu, ali i slučajeva gdje se, upravo što je tražilo Đakovo, neosporni dijelovi natječaja puštaju, a preostali vraćaju na doradu pa se postavlja pitanje zašto za jednu lokalnu samoupravu vrijede jedni, a za drugu drugi zakoni. Zaključno, Ministarstvo poljoprivrede nije odradilo svoj posao za 2012. i odgoda zakona do proljeća mu je veliki minus - sublimira Brlošić.

Među brojnim nepoznanicama na terenu su i one o radu Agencije za poljoprivredno zemljište, osnovane još 2009. Njenim stupanjem na scenu, županije su razvlaštene u postupanju sa zemljom, novac od zakupnine s Agencijom će popola dijeliti općine i gradovi, i ta sredstva plasirati u poljoprivredu.

- Agencija će raspisivati natječaje i voditi kontrolu raspolaganja zemljištem. U novom zakonu definirano je da će sva obiteljska gospodarstva morati svake godine podnositi izvješće kako raspolažu zemljištem i morat će biti usklađena s gospodarskim programom pa će se moći dogoditi da dođe do raskida ugovora. Agencija će voditi evidenciju zemljišta da može kontrolirati njegovu namjemu, da vrši kontrolu naplate i kontrolu na terenu - kaže Brlošić u očekivanju da Agencija za rad bude osposobljena do donošenja novoga zakona.