Hrvatsko slatkovodno ribnjačarstvo, čijih je 14 tvrtki do Domovinskog rata godišnje proizvodilo i više od 16.000 tona ribe, ponajviše šarana, a posljednjih godina palo na proizvodnju manju od 5.000 tona, ponovno oživljava.

Prošle je godine ukupna proizvodnja povećana za približno 25 posto. Samo je PP Orahovica d.d. na svojih 922 hektara vodenih površina ribnjaka Grudnjak ostvarila proizvodnju 300 tona ribe, i ona će idućih godina rapidno rasti.

Njegove smo površine obišli prije nekoliko dana i doista se ugodno iznenadili obujmom građevinskih i montažerskih radova koji se na njima odvijaju, što najbolje govori da se ondje, poslije dugo godina, ponovno događa nešto što ohrabruje.

- Ulaskom 2010. godine M-SAN Grupe u većinsko vlasništvo PP Orahovice, odlučili smo da jedna od nosećih proizvodnih grana u razvoju tvrtke bude upravo ribnjačarstvo, te da u tome segmentu našeg poslovanja postanemo hrvatski lider, kaže Darko Dukarić, predsjednik Uprave PP Orahovica. Od tog trenutka u zatečene zapuštene ribnjake sa staromodnim načinom proizvodnje ribe već je uloženo 30-ak milijuna kuna. Obavljena je rekonstrukcija postojećih tabli, te njihovo izmuljivanje, postavljena je najsuvremenija elektronski upravljana oprema za automatsku hranidbu ribe, mjerači količine kisika i temperature vode, te aeratori za upuhivanje kisika u vodu koji ovih toplih dana rade bez prestanka. Sve je to, ističe Dukarić, učinjeno s ciljem proizvodnje dvije do tri tone šarana kao vodeće vrste ribe, te štuke, smuđa, soma, amura, tolstolobika i linjaka, po hektaru proizvodnih površina.

Prije mjesec dana Ministarstvo poljoprivrede raspisalo je natječaj za 50-godišnju koncesiju za poljoprivredno zemljište Ribnjaka Grudnjak PP Orahovice, Ribnjaka Donji Miholjac, Ribnjaka Podunavlje Bilje (bivši ribnjaci Belja) i Ribnjaka Lipovljani, ukupne površine 3.400 hektara, i na sva četiri PP Orahovica izabrana je kao najpovoljniji ponuđač, te će ugovori o koncesiji biti potpisani već uskoro.

- Sada nam predstoji, kao što to činimo na ribnjacima Grudnjak, rekonstrukcija i tehnološko opremanje i tih ribnjaka, uz ukupna ulaganja od približno 100 milijuna kuna. Nakon toga naša će ukupna godišnja proizvodnja narasti na šest do sedam tisuća tona ribe, čime ćemo i definitivno prerasti u hrvatskog lidera u proizvodnji slatkovodne ribe, kaže Dukarić. Pritom dodaje da će takva proizvodnja za sobom povući i planiranu gradnju tvornice za preradu ribe u Orahovici, a koja će nadograditi na Ribnjaku Grudnjak postojeći pogon za rasjek i pakiranje ribe u plitice i izravnu isporuku i prijevoz ribe kupcima iz kojega se sada opskrbljuju Konzum, KTC, InterSpar i neke druge velike trgovačke kuće. Nova tvornica proširit će proizvodni asortiman i na druge proizvode, poput ribljih pašteta, filetirane i sušene ribe i sl. Pritom je u planu i širenje vlastite mreže ribarnica, koje sada PP Orahovica ima za područje Orahovice, Osijeka, Dalja i Belog Manastira, tako da one pokriju čitavo područje istočne Hrvatske, uključujući i Zagreb.

- Dio naših ribnjačarskih površina prilagodit ćemo i angažirati i za potrebe ribičkog turizma, poglavito u Baranji, budući da se sada tamo ribnjaci nalaze uz sam Park prirode Kopački rit. Upravo na način kako smo tri table za sportski ribolov otvorili na Grudnjaku - jednu za klasično pecanje, drugu prema načelu "uhvati i pusti" i treću za atraktivno pecanje grabežljivaca, odnosno štuka i somova teških i do 50 kilograma, veli Dukarić, te dodaje da će dio vodenih površina za to angažirati i na Ribnjaku Lipovljani, budući da njemu teži i zagrebačko ribičko turističko tržište.

PP Orahovica s ciljem razvoja ribnjačarstva i povećanja prinosa na stručnom planu uspješno surađuje sa znanstvenicima i stručnjacima Zavoda za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku. U posljednje vrijeme primljeno je i osam visokoobrazovanih pripravnika, koji su se pridružili postojećem kadru koji, nažalost, u nedostatku financijskih sredstava, do sada nije mogao pokazati ono što zaista zna, veli Dukarić.

- Djelatnosti ribnjačarstva odgovara ulazak Hrvatske u Europsku uniju, kažei Darko Dukarić, i dodaje da PP Orahovica već ima izvozni broj za sve zemlje EU-a, a i procedura izvoza nakon toga bit će mnogo lakša. PP Orahovica i ostali njezini ribnjaci planiraju izvoziti 80 do 85 posto vlastite proizvodnje slatkovodne ribe. To i stoga jer je navika konzumiranja, a time i potrošnje slatkovodne ribe po glavi stanovnika u Hrvatskoj vrlo mala, uz to da se više od 90 posto te potrošnje odnosi na potrošače koji su na prostoru od Zagreba prema istoku Hrvatske.

- Naša glavna izvozna tržišta već su sada Češka, Poljska, Srbija, Njemačka i Italija i to su zemlje u koje bez teškoća možemo plasirati značajne količine slatkovodne ribe, veli Dukarić, te dodaje da se i odnos države prema ribnjačarskoj proizvodnji u zadnje vrijeme pozitivno mijenja.

- Koncesija dana na 50 godina velik je doprinos njegovu budućem razvitku. Uz to, osjetno su smanjeni nameti za vode, veli Dukarić, te dodaje da država sve više ribnjačarstvo, odnosno uzgoj slatkovode ribe, prepoznaje kao dobar proizvodni i izvozni program prema kojemu ona na neki način može biti prepoznata na svjetskom tržištu.