Postoji više sorti jagoda, rane, srednje i kasne srednjorotke i mjesečarke. Nekima su najbolje mjesečarke jer daju plodove od ljeta pa čak do kasne jeseni. Sadnice jagoda mjesečarki dolaze u kontejnerima sa zemljom. Ako želite imati svoje jagode, a nemate vrt, moguće ih je uzgajati i na balkonu ili na terasi. Jagode se uz pomoć vriježa vegetativno razmnožavaju. Najpovoljniji položaji su oni koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte jagoda najbolji su južni položaji, bez kasno-proljetnih mrazeva. Jagoda je biljka plitkog korijena, pa joj odgovara rahlo plodno tlo slabo kisele do neutralne reakcije i dobro osvijetljeni položaj.

U jako glinenom tlu dolazi do stanja prekomjerne vlažnosti, a ne voli ni vlažno zemljište s visokom razinom podzemnih voda. Na takvim je terenima najbolje jagode uzgajati na visokim gredicama. Jagode ne vole biti na mjestu gdje je rasla paprika, rajčica, krumpir, patlidžan, repa, odnosno sve kulture koje dovode do akumulacije nematoda i drugih štetočina korijena i uzročnika obolijevanja korijena. Ne preporučuje se ni sadnja na mjesto gdje su već bile jagode zbog akumulacije uzročnika bolesti i štetočina te zbog toga što same jagode iscrpljuju tlo. Najbolji predusjevi za jagode su žitarice, mahunarke, dinja i lubenica. Jagode sadimo u razmacima 20-30 cm, osjetljive su na dubinu sadnje, pa pripazite da su posađene na dubinu na kojoj su rasle u rasadniku. Uzgoj jagoda u posudama ili sandučićima može pridonijeti i vizualnom dojmu vašeg vrta ili balkona. Sadnja jagoda u palete obavlja se tako da se jagode posade između rešetki paleta, baš kao kad se sade u rupe folije na gredicama. Osim redovnog zalijevanja za održavanje vlažnosti supstrata u posudi, dva puta godišnje treba gnojiti i mineralnim gnojivima. Jagode u posudi trebalo bi zamjenjivati novom zemljom i novim sadnicama svake druge godine jer su mladi bokori produktivniji od starijih.