radnik, travanj 2023., zavarivač
PIXABAY
ZAOKRET PREMA STRUKOVNIM ŠKOLAMA

Mladi se vraćaju zanatima, ali majstora i dalje nema dovoljno: Gotovo sva obrtnička zanimanja su deficitarna

Unatoč povećanom upisu, potrebe gospodarstva rastu brže od broja novih majstora

Interes mladih za obrtnička zanimanja u Hrvatskoj bilježi značajan i kontinuiran porast, no potražnja na tržištu rada i dalje višestruko nadmašuje broj učenika koji završavaju te škole, zbog čega se gotovo sva trogodišnja obrtnička zanimanja smatraju deficitarnima.

U javnosti i među mladima došlo je do korjenitih promjena u percepciji obrtništva. Nekada podcijenjena, trogodišnja strukovna zanimanja danas su postala iznimno popularna. Nekoliko je razloga tomu: brza zarada i visoke cijene usluga (cijene majstorskih usluga drastično su porasle, pa mladi uviđaju da se vlastitim rukama može osigurati dobra egzistencija), državni i lokalni poticaji (Ministarstvo gospodarstva, brojne županije i gradovi imaju programe potpore), modernizacija programa (uvođenje novih kurikula i suvremenih usmjerenja, poput automehatronike, privuklo je novu generaciju učenika).

Unatoč povećanom upisu (koji u pojedinim županijama bilježi rast veći od 35 posto), i dalje postoji kronični nedostatak radne snage jer potrebe gospodarstva rastu brže od broja novih majstora.

Prema službenim Preporukama za obrazovnu upisnu politiku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), na području svih pet slavonskih županija bilježi se izrazit nedostatak radne snage u strukovnim i obrtničkim zanimanjima.

Kao najveće gospodarsko središte regije, Osječko-baranjska županija ima najširi spektar potreba, s posebnim naglaskom na metalsku struku, građevinu i preradu hrane: građevinarstvo (zidar, tesar, keramičar oblagač, fasader, soboslikar ličilac, monter suhe gradnje), strojarstvo i elektrotehnika (zavarivač, bravar, instalater kućnih instalacija, elektroinstalater, CNC operater), ugostiteljstvo i prehrana (kuhar, konobar, mesar, pekar), ostale usluge (automehatroničar, stolar, vozač motornog vozila.

Brodsko-posavska županija tradicionalno je orijentirana na metaloprerađivačku industriju i strojarstvo, pa su tu potrebe za majstorima iznimno velike: strojarstvo (zavarivač, bravar, strojobravar, CNC operater, obrađivač odvajanjem materijala), građevinarstvo (zidar, tesar, krovopokrivač, fasader, izolater, monter suhe gradnje, keramičar), instalacije (vodoinstalater, plinoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, elektroinstalater), transport i logistika (vozač motornog vozila), ostalo (kuhar, slastičar, mesar, stolar, automehatroničar.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji uz građevinu i strojarstvo ističe se i drvoprerađivački sektor. Potrebe su u drvnoj industriji (stolar, tapetar), građevinarstvu (zidar, tesar, fasader, keramičar, soboslikar), strojarstvu (bravar, zavarivač, automehaničar/automehatroničar), prehrani i tekstilu (mesar, pekar, krojač).

U Požeško-slavonskoj županiji naglasak je na građevinskim usmjerenjima, poljoprivredi i preradi te uslužnim djelatnostima. Deficitarna su zanimanja: tesar, zidar, krovopokrivač, keramičar oblagač, soboslikar; vodoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije, elektroinstalater, bravar, zavarivač; kuhar, konobar, mesar, pekar.

I Virovitičko-podravska županija pati od nedostatka proizvodnih i obrtničkih zanimanja vezanih uz drvo i poljoprivredu te uslužni sektor. Nedostaju joj stolari, zidari, tesari, keramičari, elektroinstalateri, bravari, zavarivači; kuhari, konobari, mesari, krojači.

Država i HZZ za upis u prve razrede srednjih škola učenicima deficitarnih smjerova u potpunosti pokrivaju troškove obveznih liječničkih pregleda u medicini rada.

Državna stipendija

Ministarstvo gospodarstva dodjeljuje 2400 eura po učeniku za deficitarna zanimanja, i to jednokratno za cijelu školsku godinu. Javni poziv “Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima” redovito se otvara u rano proljeće (prijave obično traju tijekom ožujka i travnja za tekuću školsku godinu). Unatoč raspravama u javnosti, Ministarstvo je uvelo stroži selekcijski prag. Kako bi se prijava uopće bodovala, ključni je uvjet da učenik ima prosjek ocjena iz prethodne školske godine minimalno 4,50.