djeca internet društvene mreže informatika
PIXABAY
ZABRANA DRUŠTVENIH MREŽA

Ramljak: Treba stvoriti generaciju koja će na internetu biti odgovorna i kritička

Djeca se koriste tehnologijama stvorenima bez razmišljanja o njihovoj dobrobiti, kaže von der Leyen

Europska unija sprema jedan od dosad najodlučnijih zahvata u način na koji djeca i mladi pristupaju društvenim mrežama i drugim digitalnim platformama. Naime, Europska komisija u četvrtak je donijela Akt o sigurnosti na internetu (EU KIDS ACT) kako bi se povećala sigurnost djece na internetu u cijeloj Uniji.

Tim se prijedlogom zabranjuje pristup društvenim mrežama djeci mlađoj od 13 godina, a 15 godina utvrđuje se kao minimalna dob na razini EU-a za otvaranje vlastitog računa te na taj način osigurava postupan pristup. Djeci u dobi od 13 do 15 godina bio bi omogućen samo ograničen pristup uz roditeljski ili skrbnički nadzor, a od 15 do 18 - obvezni sigurni dizajn. Takav zakonodavni prijedlog podnesen je Europskom parlamentu i Vijeću s ciljem pokretanja postupka za njegovo ispitivanje i donošenje. S obzirom na jasnu potrebu za hitnim i sveobuhvatnim djelovanjem na razini Unije, ključno je da se akt donese brzo. Treba naglasiti i kako EU KIDS ACT prebacuje i teret dokazivanja - sada pružatelji usluga moraju dokazati da su njihove usluge osmišljene tako da budu sigurne i primjerene dobi.

Sunčana Glavak

izvjestiteljica EPP-a za to pitanje

SIGURNOST DJECE MORA BITI ZADANA POSTAVKA MREŽA

Automatska reprodukcija, beskonačno pomicanje sadržaja i stalne obavijesti nisu neutralne funkcije – osmišljene su kako bi korisnika što dulje zadržale na platformi. Kada je riječ o maloljetnicima, sigurnost i privatnost moraju biti ugrađene u proizvod od samog početka, izjavila je zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak. Prema njezinim riječima, roditelji imaju važnu ulogu, ali zaštita djece ne može ovisiti samo o tome koliko dobro pojedina obitelj poznaje digitalne platforme. “Istodobno, djeci moramo dati znanje i vještine za razumijevanje digitalnog svijeta u kojem odrastaju. Zato su važni i medijska pismenost, škole i razvijanje zdravijih digitalnih navika”, naglasila je.

Alati za roditelje

Taj prijedlog predstavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, rekavši kako se naša djeca danas koriste najsofisticiranijim tehnologijama dosad stvorenima, tehnologijama pri čijem se stvaranju ni u kojem trenutku nije razmišljalo o njihovoj dobrobiti. “Naš zakon prebacuje teret dokazivanja - na platformama je da pokažu da su po dizajnu sigurne. Vratili smo roditelje opet na glavno, vozačko mjesto, dajući im potrebne alate kako bi svojoj djeci olakšali snalaženje u sigurnijem internetskom svijetu”, istaknula je.

Henna Virkkunen, izvršna potpredsjednica za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju, rekla je kako aktom EU KIDS osiguravaju da djeca mogu uživati svoja prava na internetu - kako bi učila, ostala povezana i istraživala. “Također dajemo roditeljima alate koji će pratiti njihovu djecu kako bi se snašli u sigurnom digitalnom svijetu. Sve to zadržavanjem visokog pritiska na platforme jer moraju dokazati da njihove usluge ne štete”, naglasila je.

Taj prijedlog temelji se na izvješću i preporukama dr. Marije Melchior i prof. dr. Jorga M Fegerta, supredsjedatelja Posebnog odbora za sigurnost djece na internetu. Von der Leyen je sazvala posebno povjerenstvo kako bi pružila stručni doprinos okviru EU-a za sigurnost djece na internetu. Panel, koji se sastojao od više od 60 stručnjaka, uključujući predstavnike organizacija civilnog društva, predstavnike mladih, roditelje, odgojitelje, dječje psihijatre, stručnjake za javno zdravstvo, neurologe i tehnološke stručnjake, prvi je put sazvan u ožujku 2026. i sastao se tri puta prije dostave izvješća u srpnju ove godine. Prijedlog inače odražava sve veće pozive Europljana na veću zaštitu djece na internetu, pri čemu 92 posto njih smatra da je potreba za daljnjim jačanjem zaštite djece i mladih na internetu glavni prioritet politike, bilo da je riječ o kibernetičkom zlostavljanju, izloženosti štetnom sadržaju, dizajnu koji stvara ovisnost ili drugim rizicima, prema posebnom istraživanju Eurobarometra o digitalnom desetljeću 2026. godine.

Predloženi akt EU-a o KIDS-u strukturiran je na četiri stupa, a to su kašnjenje na društvenim mrežama, integrirana sigurnost, osiguravanje dobi za zaštitu privatnosti i djelotvorna provedba. Djeca u dobi od 3 do 13 godina tako neće moći pristupiti društvenim medijima, ali će moći posebno osmišljenim uslugama dijeljenja videozapisa prilagođenima djeci preko računa kojima upravlja njihov skrbnik.

Tomislav Ramljak

Centar za sigurniji internet

CILJ JE GENERACIJA KOJA SE ZNA INTERNETOM KORISTITI SIGURNO

Godinama govorimo roditeljima da postavljaju granice, razgovaraju s djecom i nadziru im korištenje interneta. No to nije dovoljno ako su platforme vrlo sofisticirano dizajnirane, tako da korisnika što dulje zadrže pred ekranom. Zato je dobro da EU govori i o odgovornosti platformi. Ako dijete do 13. godine samo udaljimo od toga, a ne naučimo ga prepoznati manipulaciju, nasilje, prijevaru, seksualno iznuđivanje ili neprimjeren kontakt, problem smo samo pomaknuli za nekoliko godina. Cilj nije stvoriti generaciju koja se ne zna koristiti internetom, nego se zna njime koristiti sigurno, odgovorno i kritički, kaže Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u sklopu kojeg je i Centar za sigurniji internet..

Spriječiti ovisnost

U tu svrhu platforme moraju roditeljima ili skrbnicima ponuditi jednostavan alat za ograničavanje upotrebe uređaja odrasle osobe na takve usluge prilagođene djeci kada se prenosi na djecu te ograničiti izloženost djeteta do najviše jednog sata dnevno. Time bi im se omogućio pristup društvenim medijima i platformama za razmjenu videozapisa prilagođenima dobi.

Aktom EU-a uvodi se niz obveza za sve internetske usluge koje korisnicima mlađima od 18 godina nude usluge društvenih medija, dijeljenje videozapisa, internetske videoigre, pratitelje u području umjetne inteligencije i chatbotove. Među njima su zabrana značajki koje stvaraju ovisnost i feedovi za preporučivanje koji se temelje na profiliranju, a koji maloljetnike vuku u “kućne rupe” štetnog sadržaja.

RODITELJI POZVALI NA ZAŠTITU DJECE

Prijedlog odražava sve veće pozive Europljana na veću zaštitu djece na internetu. Prema istraživanju Eurobarometra o digitalnom desetljeću 2026., 92 posto roditelja smatra da je potreba za daljnjim jačanjem zaštite djece i mladih na internetu glavni prioritet politike, bilo da je riječ o kiberzlostavljanju, izloženosti štetnom sadržaju, dizajnu koji stvara ovisnost ili drugim rizicima. Riječ je zasad o prijedlogu koji tek treba proći europski zakonodavni postupak, ali najava jasno pokazuje smjer u kojem Europska komisija želi razvijati zaštitu djece u digitalnom prostoru. Nova pravila trebala bi obuhvatiti i strože zahtjeve prema platformama kada je riječ o provjeri dobi, dizajnu usluga i zaštiti maloljetnika. Sve se temelji na izvješću i preporukama dr. Marije Melchior i prof. dr. Jorga M Fegerta, supredsjedatelja Posebnog odbora za sigurnost djece na internetu. Von der Leyen ga je sazvala kako bi pružila stručni doprinos okviru EU-a toj temi. Panel je činilo više od 60 stručnjaka, uključujući predstavnike organizacija civilnog društva, kao i mladih, roditelje, odgojitelje, dječje psihijatre, stručnjake za javno zdravstvo, neurologe i tehnološke stručnjake. Prvi je put sazvan u ožujku 2026. i sastao se tri puta prije dostave izvješća u srpnju.