Mladi su spremni volontirati, donirati i uključivati se u građanske inicijative, no iskazuju nisko povjerenje u političke stranke, Hrvatski sabor, Vladu i pravosuđe. Pokazali su to rezultati istraživanja "Politička kompetencija mladih na pragu odraslosti" Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ).

Cilj je istraživanja bio dobiti uvid u razinu i strukturu političke kompetencije učenika i učenica završnih razreda srednjih škola - njihovo političko znanje, politički angažman, vrijednosti i stavove te način informiranja i učenja o društvenim i političkim temama u školi.

Nepovjerenje u institucije

Istraživanje je provedeno među 1285 učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj. Riječ je o četvrtom valu istraživanja koje se provodi od školske godine 2009./2010., ovaj put u suradnji istraživača s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ), Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te Centra za studije mira i konflikata Sveučilišta u Rijeci. Projekt vodi dr. sc. Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Na ukupno 19 pitanja o temeljnim političkim pojmovima, ustavno-političkom ustrojstvu Hrvatske i aktualnoj političkoj informiranosti, učenici u prosjeku točno odgovaraju na osam pitanja, a samo sedam učenika u cijelom uzorku odgovorilo je na sva pitanja točno. Najmanji udio učenika je točno prepoznao da centri za socijalnu skrb ne pripadaju organizacijama civilnog društva (10,5 % točnih odgovora) te koji akteri mogu mijenjati Ustav (13,7 % točnih odgovora), a više od 90 posto učenika zna koja stranka trenutačno ima vladajuću većinu u Saboru.

Povjerenje u institucije ostaje nisko, a jedina institucija kojoj vjeruje većina učenika jest vojska. Na začelju ljestvice povjerenja nalaze se političke stranke, društvene mreže, Hrvatski sabor, pravosuđe i Vlada RH. Među političkim institucijama najviše se vjeruje predsjedniku Republike, a institucije Europske unije uživaju više povjerenja od nacionalne vlade i Sabora.

- Ukupno političko znanje učenika i dalje je razmjerno nisko - u prosjeku točno odgovaraju na manje od polovine od 19 pitanja. Više od samog znanja zabrinjava nizak interes za politiku i niska politička samoefikasnost, odnosno uvjerenje dijela mladih da njihovo djelovanje ništa ne mijenja. Istovremeno, mladi nisu distancirani od svoje okoline, spremni su volontirati, donirati i potpisivati peticije, a prema formalnim političkim kanalima, poput članstva u stranci, iskazuju izrazitu rezerviranost - pojasnio je Baketa.

Tradicionalni pogledi

Među trima aktualnim društvenim pitanjima najizrazitiji je stav učenika prema spuštanju dobi za glasanje: dvije trećine (66,4 %) protivi se pravu glasa sa 16 godina, a podržava ga tek 11,5 posto učenika - upravo generacije koju bi ta promjena izravno zahvatila. Uvođenje obveznog vojnog roka podržava 44,6 posto učenika, a protivi mu se njih 29 posto. Zabranu pristupa društvenim mrežama osobama mlađima od 15 godina podržava 42,5 posto sudionika, a protivi joj se 30 posto.

Kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti, stavovi učenika pretežno su egalitarni, no manjina zadržava tradicionalne poglede: petina učenika smatra da bi se žene trebale primarno posvetiti kućanstvu i djeci, a trećina da su žene biološki predodređene za poslove s ljudima, a ne za tehniku i informatiku.

Više od polovine učenika smatra da etnički Hrvati ne bi trebali imati veća prava od ostalih stanovnika Hrvatske, a više od tri četvrtine ih može zamisliti prijateljski odnos s osobom druge rase, vjere ili nacionalnosti. Među razmatranim sociopolitičkim stavovima, učenici su najkritičniji glede stava prema osobama homoseksualne orijentacije. Znatan postotak njih smatra da je homoseksualnost neka vrsta poremećaja ili bolesti te se protivi realizaciji nekih prava osoba homoseksualne orijentacije.