Klimatske promjene pogoršavaju sušu u Europi jer ekstremna toplina isparava zalihe vode, istaknuli su znanstvenici u istraživanju objavljenom ovog tjedna, a niske razine vode remete brodski promet, poljoprivredu i industriju u zemljama uključujući Rumunjsku i Grčku.

Brojne europske zemlje ovo ljeto pate zbog takvih sušnih uvjeta. Francuska strahuje da bi mogla imati najmanji urod kukuruza u posljednjih 50 godina, Rumunjska je ograničila poljoprivrednicima pristup vodi za navodnjavanje, Nizozemska je prošlog tjedna proglasila nestašicu vode, a sedam grčkih otoka proglasilo je izvanrednu situaciju suše radi očuvanja vode.

Klimatske promjene nisu bile uzrok nedostatka kiše od travnja do lipnja ove godine, prema analizi znanstvene mreže za analizu utjecaja klimatskih promjena na ekstremne vremenske prilike World Weather Attribution (WWA). Naprotiv, uloga klimatskih promjena u trenutačnoj suši je ta da je izravno pridonijela ekstremnoj vrućini koja ubrzava isparavanje vode iz tla. Potencijalni uvjeti isparavanja bili su 80 puta vjerojatniji u zapadnoj Europi i 40 puta vjerojatniji u istočnoj Europi u razdoblju od siječnja do lipnja u usporedbi s predindustrijskim vremenima - prije nego što su ljudi počeli spaljivati fosilna goriva na industrijskoj razini, tvrdi WWA.

“Izrazita toplina preuzima ulogu primarnog pokretača suše na našem kontinentu”, naglašava Sarah Kew, klimatologinja Kraljevskog nizozemskog meteorološkog zavoda. “Vidimo kako se zalihe vode isparavaju iz naših tla i rijeka brže nego što bi se to dogodilo u svijetu bez klimatskih promjena, pretvarajući ono što bi bili savladivi sušni periodi u ozbiljne suše”, također kaže.

Suše poljoprivrednog tla sada su pet puta vjerojatnije u zapadnoj Europi zbog klimatskih promjena, a 11 puta vjerojatnije u istočnoj Europi, prema analizi WWA-a.