Izložba koja govori o onome što je Vukovar izgubio i još snažnije o onome što nije dopustio da nestane
Postoje fotografije koje ne bilježe samo vrijeme i prostor nego i bol, gubitak, upornost i vjeru da se život može nastaviti. Upravo takve prizore donosi izložba “Vukovarska baština koju smo sačuvali”, otvorena u Galeriji Oranžerija, koja uoči Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. vraća posjetitelje u godine kada je grad još nosio duboke ožiljke razaranja.
Trideset i pet godina nakon Bitke za Vukovar, iz muzejskog fundusa izvučene su dosad rjeđe izlagane fotografije razorenog dvorca Eltz, Muzeja i samoga grada, nastale od 1992. do 1998. godine. Njihovi autori Vladimir Červenka, Josip Centner i vukovarski povratnici sačuvali su prizore koji danas svjedoče ne samo o razmjerima uništenja nego i o počecima jednog dugog povratka. Izložbu upotpunjuje deset plakata nastalih tijekom godina obilježavanja Dana sjećanja, među kojima je većinu oblikovao istaknuti hrvatski dizajner Boris Ljubičić, autor i plakata za ovogodišnju, 35. obljetnicu.
Ruža Marić, dugogodišnja ravnateljica vukovarskog Muzeja i danas savjetnica gradonačelnika za kulturu, podsjetila je kako je prikupljanje fotografske dokumentacije počelo još u progonstvu, kada su fotografije pribavljane iz novinskih i turističkih agencija. Nakon povratka u Vukovar započelo je sustavno bilježenje obnove.
- Zatekli smo srušeni dvorac, srušeni grad i bilo nam je važno da naši kolege i djelatnici fotografiraju cijeli proces povratka i obnove, ali isto tako da prikupljamo fotografije drugih autora koji su dokumentirali razoreni grad - istaknula je Marić.
Uspoređujući tadašnje prizore s današnjim Vukovarom, naglasila je koliko su ljudska solidarnost i zajedništvo bili važni u njegovu ponovnom podizanju. Obnovljeni dvorac Eltz i Gradski muzej, dobitnik nagrade za najbolji europski muzej 2016. godine, danas su simboli kulturnog oporavka i dokaz da baština može preživjeti i najteža stradanja.
Ravnateljica muzeja Ivana Nadovski pojasnila je kako je namjera izložbe predstaviti manje poznate fotografije jednog od najtežih razdoblja gradske povijesti, ali i ljude koji su, unatoč razaranju, sačuvali kulturno nasljeđe za buduće generacije. Muzejska pedagoginja Mateja Lovrić podsjetila je kako je izložba prvotno nastala u sklopu Dana europske baštine, posvećenih uništenju, obnovi i opstanku kulturnih institucija.
- Ova izložba nastala je kako bi se prikazalo koliko je uništenja ovaj muzej prošao, koliko je nisko pao u tom svom najtežem trenutku, a onda ovaj prostor stalnog postava i naših radnih prostora pokazuje koliko se visoko poslije uzdigao - rekla je Lovrić.
Ova izložba ne govori samo o onome što je Vukovar izgubio. Još snažnije govori o onome što nije dopustio da nestane - svojoj baštini, identitetu i uspomeni na ljude i vrijeme koje se ne smije zaboraviti.