Ministarstvo demografije i useljeništva te hrvatska sveučilišta u sastavu Rektorskoga zbora potpisali su u srijedu u Zagrebu Sporazum o suradnji kojim se akademska zajednica uključuje u izradu javnih politika usmjerenih na demografsku obnovu.

Ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić ocijenio je potpisivanje sporazuma sa sveučilištima, veleučilištima i visokim učilištima važnim korakom u pripremi Zakona o demografskoj obnovi, istaknuvši da se prvi put na ovakav način povezuju ministarstvo i akademska zajednica oko pitanja koje je nazvao „ključnim za budućnost Hrvatske“.

„Mi danas potpisujemo sa znanstvenom zajednicom, s 14 fakulteta, sveučilišta i veleučilišta u Republici Hrvatskoj, jedan dokument koji nam omogućuje daljnju suradnju i produbljivanje ove teme još jače, još izazovnije i još stručnije“, rekao je Šipić.

Naglasio je kako je demografska obnova jedno od najvažnijih pitanja za hrvatsko društvo te da se bez uključivanja znanosti i stručnjaka ne može kvalitetno odgovoriti na izazove pada nataliteta, iseljavanja i migracija.

Dodao je kako sporazum predstavlja tek početak suradnje te najavio sklapanje dodatnih programskih sporazuma s pojedinim fakultetima tijekom godine.

Prve konture Zakona o demografskoj obnovi 19. lipnja

Najavio je i da će 19. lipnja biti „prezentacija mogućeg prijedloga nacrta Zakona, s konturama i modelima“ te da će u raspravu biti uključeni gradovi i općine jer, kako je kazao, „demografija počinje od lokalnih zajednica“.

Istaknuo je i da ministarstvo nije opterećeno rokovima donošenja zakona nego njegovom kvalitetom.

Ocijenio je kako je potpisivanje sporazuma potvrda da su „struka, znanost i sveučilišta“ prepoznali važnost demografskih izazova te spremni sudjelovati u kreiranju politika koje bi trebale odgovoriti na suvremene gospodarske, društvene i migracijske promjene.

Lakušić : Akademska zajednica svojim znanjem i iskustvom može pomoći

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić istaknuo je da su demografija i obrazovanje ključni čimbenici razvoja svakog društva te da upravo zato akademska zajednica treba biti uključena u izradu zakonskih rješenja.

Posebno je istaknuo mogućnost privlačenja mladih iz hrvatskog iseljeništva kroz studiranje u Hrvatskoj.

„Najbolja mjera je povratak mladih koji bi studirali u Republici Hrvatskoj, osigurati prostore na te studentske domove za njihov boravak jer upravo na takav način roditelji znaju gdje borave, gdje stanuju, koju zdravstvenu skrb imaju i studiraju na kvalitetnim fakultetima u bilo kojem dijelu Republike Hrvatske“, rekao je.

Dodao je da su sveučilišta raspoređena diljem Hrvatske te da svojim studijskim programima i podizanjem kompetencija mladih pridonose regionalnom razvoju i stvaranju uvjeta za ostanak stanovništva.

Govoreći o demografskim mjerama, upozorio je da nije dovoljno samo donositi nove programe, nego pratiti njihove učinke.

„Jedno je donijeti mjere i one jako lijepo izgledaju, nego kako će se ona razvijati i donijeti određeni boljitak za našu državu u budućnosti i gdje trebamo u pojedinom momentu intervenirati da bi mjera u punoj onoj snazi upravo zasjala“, poručio je Lakušić.

Ocijenio je da akademska zajednica svojim znanjem i iskustvom može pomoći da budući zakon postane kvalitetan dokument važan za budućnost Hrvatske te pridonese njezinoj „prosperitetnosti i konkurentnosti“.

Faričić: Demografsko pitanje je kompleksno i komplicirano

Predsjednik Rektorskog zbora Josip Faričić ocijenio je da je demografsko pitanje jedno od ključnih pitanja hrvatskog identiteta i opstanka te da akademska zajednica mora dati stručni doprinos njegovu rješavanju.

„Demografsko pitanje je prvo kompleksno i zbog toga je komplicirano, ali za to je onda i uloga akademijske zajednice da doista pomogne angažmanom kompetentnih stručnjaka, koji će pridonijeti kreiranju platforme“, rekao je Faričić.

Dodao je da Hrvatska mora stvarati uvjete za ostanak stanovništva, ali i za povratak potomaka hrvatskih iseljenika.

„Hrvatska je prelijepa domovina, ali našu domovinu ne čine samo prekrasni krajolici, nego ponajprije ljudi“, istaknuo je.

Jurić: Suradnja i mehanizmi provedbe kako ne bi sve ostao samo „popis lijepih želja“

Demograf Tado Jurić, poseban savjetnik ministra demografije i useljeništva, upozorio je da je Hrvatska u kratkom razdoblju od iseljeničke postala useljenička zemlja te da se, uz demografske, sve više suočava i s postmigracijskim izazovima.

„Mi smo vrlo brzo, u jednom desetljeću, od iseljeničke postali useljenička zemlja“, rekao je Jurić. Ocijenio je da je „pravo vrijeme da se spriječi getoizaciju i separaciju“ te upozorio da migracija bez integracije nije moguća.

Pozdravio je uključivanje akademske zajednice u raspravu o demografskoj politici, ocijenivši da je riječ o izazovu koji zahtijeva suradnju svih resora. „Demografsko pitanje se ne može riješiti bez povezivanja svih ministarstava“, poručio je.

Govoreći o budućem zakonskom okviru, rekao je da bi on trebao objediniti različite politike, od stambene politike do povratka hrvatskog iseljeništva, te imati mehanizme provedbe kako ne bi ostao samo „popis lijepih želja“.

Jurić je također istaknuo da je pri povratku iseljenika važno voditi računa o dobnoj strukturi povratnika.

„Nije isto jeste li vi vratili 10.000 osoba 65+ i jeste li vratili 10.000 osoba s obiteljima, mladima i u produktivnoj radnoj dobi“, rekao je, naglasivši da je prvi cilj demografske politike zadržati postojeće stanovništvo.