Na studijima sestrinstva u Hrvatskoj godišnje diplomira između 250 i 300 magistara sestrinstva, a radnih mjesta za taj kadar u zdravstvenom sustavu nema dovoljno. Ministrica zdravstva Irena Hrstić priznala je da trenutačno ne postoje dovoljno jasno definirana radna mjesta za sav visokoobrazovani kadar koji izlazi iz sustava, a najavila je i mogućnost reduciranja upisnih kvota za studije sestrinstva u nadolazećim godinama.

- Magistre sestrinstva sa svojim obrazovanjem i kompetencijama zasigurno imaju mjesto u zdravstvenom sustavu, ali za toliki broj školovanog kadra nema dovoljno pozicija ni u bolnicama ni u primarnoj zdravstvenoj zaštiti - izjavila je ministrica.

Iskoristiti kadar

Kako se posljednjih godina na sveučilištima i veleučilištima producira kadar koji nije zapošljiv u sustavu zdravstva, ministrica je poručila da u budućnosti broj upisnih mjesta na sestrinskim studijima mora pratiti potrebe zdravstvenog sustava. Najavila je da će u okviru izrade plana ljudskih resursa u zdravstvu za razdoblje od pet do deset godina precizno definirati potrebe za pojedinim zdravstvenim zanimanjima i specijalizacijama. Takav će se plan, dodala je, donijeti do kraja godine, a odredit će buduće odluke o upisnim kvotama za zanimanja u zdravstvu.

Predstavnici strukovnih organizacija slažu se s potrebom planiranja, ali pozivaju i na preispitivanje upisnih kvota u srednjim školama, jer su postojeće, tvrde, apsolutno premalene za potrebe zdravstva. Harolt Placento, predsjednik Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara, kaže da bi zdravstveni sustav mogao pronaći mjesto za visokoobrazovane medicinske sestre kroz specijalizacije, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, specijaliziranim sestrinskim ambulantama, patronaži, palijativnoj skrbi, kućnoj njezi, kroz rad na fakultetima, u ambulantama i drugim segmentima zdravstvene i socijalne skrbi.

FREEPIK

- Bez konkretnih brojki i strategije razvoja sestrinstva teško je govoriti o tome postoji li doista previše magistara sestrinstva u Hrvatskoj. Prirodno je da se sestrinstvo razvija i napreduje te da viša razina obrazovanja medicinskih sestara pridonosi većoj stručnosti i sigurnosti pacijenata - ističe.

U Hrvatskoj komori medicinskih sestara kažu kako država mora odlučiti koliko je visokoobrazovanog kadra potrebno, ali i postojeći kadar dobro iskoristiti unutar zdravstvenog sustava.

- Ljudi ulažu trud kako bi stekli nova znanja i kompetencije te se ne može jednostavno reći da takav kadar nije potreban. Treba pronaći model kako ga iskoristiti u zdravstvenom sustavu - poručuje Mario Gazić, predsjednik HKMS-a.

Začarani krug

Najveći problem je, poručuju obojica, u nedostatku medicinskih sestara srednje stručne spreme, koje rade neposredno s pacijentima. Rješenje vide u povećanju upisnih kvota u srednje škole i do 50 posto, ali je pritom ključno i podizanje njihovih plaća, bolji uvjeti rada i veće vrednovanje odgovornosti i kompetencija.

- Mnoge medicinske sestre nastavljaju školovanje i upisuju magisterije kako bi ostvarile bolje plaće i profesionalni status, jer trenutačni uvjeti rada i primanja često nisu dovoljno motivirajući za ostanak u sustavu. To treba mijenjati - poručuje Placento.

Prema podatcima HKMS-a, u idućih pet godina između 5000 i 7000 medicinskih sestara otići će u mirovinu, a iz srednjih škola godišnje izlazi oko 1100 učenika, od kojih se samo oko 600 prijavi u registar za rad u sustavu. Gazić upozorava da prirodni odljev kadra neće biti nadoknađen postojećim brojem sestara koje završavaju srednju školu, te traži povećanje upisnih kvota u srednje medicinske škole i do 50 posto, kako bi postojeće medicinske sestre u zdravstvu bile manje opterećene i kako bismo ih zadržali u sustavu.

- Danas smo u minusu, znači da ih moramo producirati više. Medicinske sestre sve manje odlaze u inozemstvo, ali istodobno imamo medicinske sestre koje su konobarice ili rade u butiku radije nego u bolnici. Važno je privući ih u sustav, da bi i sestrama koje su danas zaposlene u bolnicama bilo lakše. Jer one su iscrpljene, idu na bolovanje, zbog čega se zdravstveni sustav vrti u začaranom krugu. Moramo danas razmišljati o onome što nas čeka za pet godina - zaključuje Gazić.