Nedostatak kadra, preopterećenost i administrativni pritisci, sve izraženiji odlazak medicinskih sestara i tehničara, ali i potreba za većim priznavanjem kompetencija i odgovornosti profesije, problemi su koji opterećuju hrvatsko sestrinstvo. Situacija je, tvrde medicinske sestre, goruća, sve su pogođenije “burnoutom”, a neke bolnice dnevno se suočavaju s izostankom s posla čak 30 % sestrinskog kadra.

U zdravstvu danas aktivno radi oko 32.000 medicinskih sestara i tehničara. Iako ih je u registar upisano 43.000, ta brojka nije realna, jer ih je 5000 svaki dan na bolovanju, oko 3000 radi u inozemstvu, a još 1500 je u mirovini, ali i dalje ima licencu, ilustrirao je stanje u sestrinstvu Mario Gazić, predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara (HKMS), na 4. kongresu hrvatskog sestrinstva.

Istodobno, na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje imali smo lani 134 medicinske sestre, a istodobno je raspisano više od 2000 natječaja za njihovo zapošljavanje. Nerazmjer ponude i potražnje za ovim kadrom dodatno pogoršava činjenica da dio mladih nakon završetka škole ne želi raditi u struci, već se odlučuje baviti turizmom ili nekim drugim poslom.

Mnogi potplaćeni

- Ako 30 posto medicinskih sestara i tehničara ima plaću do 1380 eura, onda moramo otvoreno reći da su mnogi među njima potplaćeni s obzirom na odgovornost, složenost i opterećenje posla koji obavljaju. Bez sustavnih mjera za zadržavanje medicinskih sestara u sustavu, boljih uvjeta rada i priznavanja njihovih kompetencija, ne možemo govoriti o sigurnom i održivom zdravstvenom sustavu - poručuje Gazić.

Glavne sestre bolnica svjedoče o tome da sustav u velikoj mjeri počiva na entuzijazmu sestara, bez prave podrške sustava. U KBC-u Zagreb radi 2300 medicinskih sestara, što je više od trećine zaposlenih, a od toga ih je 236 na dugotrajnom bolovanju, svjedoči glavna sestra bolnice, Ana Ljubas.

Medicinske sestre s nestrpljenjem iščekuju kraj školske godine, kada iz školskih klupa izlazi više od 1000 novih sestara. Dio njih nastavlja studirati, a analize govore da samo trećina doista želi raditi taj težak i potplaćen posao. Dodatan problem je činjenica da je interes za upis jednog od 20 studija sestrinstva u RH velik, a nakon što ga završe, prvostupnice i magistre sestrinstva nemaju status i plaću koja bi iz njihova obrazovanja trebala proizlaziti. Predstavnica Ministarstva zdravstva, Snježana Krpeta, kaže kako su resorno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih već upozorili na generiranje nepotrebnog kadra na visokim učilištima, jer zdravstvu, tvrdi, trebaju sestre koje će biti fokusirane na temeljnu skrb o pacijentu. Dok Hrvatska ima 20 fakulteta za medicinske sestre, europski je standard jedno sveučilište na milijun stanovnika, zaključila je.

Stižu promjene

Gazić, kao predstavnik Komore, sudjeluje u radnoj skupini Ministarstva za izradu Zakona o sestrinstvu te poručuje kako je ključna odluka hoće li hrvatsko sestrinstvo ići u anglosaksonskom smjeru, gdje sestre imaju autonomiju rada i priznate su kao profesionalci ili ćemo zadržati austrougarski model u kojem su sestre vječno u statusu pomoćnika.

- Vrijeme je da medicinska sestra više ne bude ta koja će nositi jednu epruvetu u laboratorij ili voziti pacijenta na pregled. Vrijeme je da i one dobiju pomoćno osoblje, a same rade odgovornije poslove - poručuje Gazić.

O detaljima novog Zakona o sestrinstvu koji je u pripremi zabranjeno mu je javno govoriti, iako je prema njegovim riječima dovršen draft prve verzije tog zakona. Riječ je, tvrdi Krpeta, o sustavnim, a ne parcijalnim promjenama, gdje će se donijeti i dugoročna strategija razvoja sestrinstva. Uz financijsko poboljšanje statusa važno je bolje organizirati postojeći kadar te osigurati da se njihova znanja i kompetencije koriste ondje gdje su najpotrebniji, a to je uz bolesnika, poručuje.