Medicinske sestre potplaćene, sve više rade administraciju umjesto skrbi o pacijentima
Proglasom traže i smanjenje administrativnog opterećenja te veći fokus na rad s pacijentima
U povodu Međunarodnog dana sestrinstva, 12. svibnja, Hrvatska komora medicinskih sestara (HKMS), Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara - medicinskih tehničara i 21 stručna udruga u sestrinstvu Vladi su uputili proglas u kojem upozoravaju na ozbiljno stanje u sestrinskoj profesiji, koje, tvrde, ugrožava održivost sustava i kvalitetu skrbi o pacijentima. Sestrinstvo se u Hrvatskoj, podsjećaju iz udruga, već niz godina suočava s ozbiljnim i dugotrajno zanemarivanim problemima koji ugrožavaju njegovu održivost.
Izgaranje
- Medicinske sestre i medicinski tehničari rade u uvjetima kroničnog nedostatka kadra, povećanog opterećenja i sve većih profesionalnih zahtjeva. Takvi uvjeti dovode do izraženog profesionalnog izgaranja, sve češćeg napuštanja profesije te dodatnog pogoršanja stanja u sustavu. Istodobno, sve veći dio radnog vremena medicinske sestre i medicinski tehničari provode u administrativnim poslovima, a vrijeme za neposrednu skrb o pacijentima se smanjuje - upozorava se u proglasu. I to nije sve: u uvjetima ubrzane digitalizacije zdravstvenog sustava, nedostatna podrška i edukacija dodatno opterećuju svakodnevni rad medicinskih sestara i tehničara.
Uz spomenute probleme, sestrinska profesija i dalje je suočena s neadekvatnim uvjetima rada, potplaćenošću, nepriznavanjem razine obrazovanja i kompetencija te neusklađenom sistematizacijom radnih mjesta. Medicinske sestre i medicinski tehničari i dalje su izloženi verbalnom i fizičkom nasilju, bez sustavne i učinkovite zaštite. Dodatni je problem izostanak dugoročne strategije razvoja sestrinstva, kao i nedostatak cjelovitog sustava planiranja ljudskih resursa, što onemogućava pravodobno i učinkovito odgovaranje na potrebe zdravstvenog sustava. "Vrijeme je da sustav prestane počivati isključivo na entuzijazmu medicinskih sestara i tehničara te da se sestrinstvu napokon osiguraju uvjeti u kojima su profesionalni dignitet i osobna sigurnost neupitni standardi, a ne iznimke", poručuju potpisnici proglasa.
Zaštita od nasilja
Pozivaju pritom institucije na hitno i sustavno djelovanje koje će se temeljiti na prihvaćanju opravdanih zahtjeva struke kao jedinog puta prema stabilizaciji sustava. Zahtjevi su im jasni i nedvosmisleni: od Vlade i nadležnih institucija traže donošenje i provedbu Strategije razvoja sestrinstva u Hrvatskoj, sustavno rješavanje nedostatka kadra i mjere zadržavanja medicinskih sestara u sustavu, priznavanje razine obrazovanja i kompetencija magistrima sestrinstva, čije obrazovanje danas nije valorizirano na radnom mjestu, unaprjeđenje radnih uvjeta i materijalnog statusa. Usto, proglasom se traži i smanjenje administrativnog opterećenja te veći fokus na rad s pacijentima, osiguravanje sigurnog radnog okruženja i zaštite od nasilja, razvoj sustava kontinuiranog obrazovanja i prilagodbe digitalnim promjenama te uključivanje predstavnika sestrinstva u procese donošenja odluka.
- Potrebe za zdravstvenom skrbi u suvremenom društvu kontinuirano rastu, postaju složenije i zahtjevnije, a istodobno se zdravstveni sustav suočava s nedostatkom ključnog kadra. U središtu tog sustava nalaze se medicinske sestre i medicinski tehničari kao njegova najbrojnija i nezaobilazna profesionalna skupina. Uloga sestrinstva u zdravstvenim sustavima EU-a postaje sve važnija, osobito u procesima "task shiftinga", kojima medicinske sestre preuzimaju sve složenije i odgovornije zadatke u pružanju zdravstvene skrbi. Upravo zato proširenje ovlasti i modernizacija sestrinskih uloga moraju biti popraćeni pravednim vrednovanjem rada i punim priznavanjem stručnih kompetencija, kako bi se osigurala odgovarajuća kvaliteta skrbi građanima - podsjećaju.
Strukovne udruge upozoravaju da bez hitnih i sustavnih promjena neće biti moguće osigurati stabilnost i održivost zdravstvenog sustava. “Medicinske sestre i tehničari temelj su zdravstvenog sustava i ključni nositelji kvalitete zdravstvene skrbi. Njihov položaj i uvjeti rada moraju postati jedan od prioriteta zdravstvene politike. Bez odlučnih i pravodobnih mjera, zdravstveni sustav Republike Hrvatske neće moći osigurati dostupnu i kvalitetnu zdravstvenu skrb, kakvu građani očekuju i zaslužuju”, poručuju potpisnici.