Uz hranu i energiju, turističke su usluge u Hrvatskoj najveći pokretač rasta inflacije. Posljednje pak dvije godine, odnosno dvije sezone, toliko su poskupjele da je domaći turizam počeo gubiti tržišni udio na Mediteranu. Stoga se, unatoč dobrim pokazateljima iz predsezone, ipak ne očekuje da bi ove sezone turizam u nas trebao biti snažniji pokretač rasta cijena. Jer budu li restorani i iznajmljivači opet znatnije dizali cijene, procjena je da će to činiti – na svoju štetu.

Kvaliteta ne prati cijene

Osim što povećana turistička potražnja utječe na rast cijena turističke ponude, koja se onda odražava na opću razinu cijena, obično utječe i na rast cijena u dućanima. Domaćoj se potražnji, kupcima i potrošačima u sezoni priključe i turisti, koji također kupuju u centrima, marketima i lokalnim dućanima uz more. Trgovci to znaju iskoristiti, kao i dobavljači, pa u sezoni obično dodatno dignu cijene. Već se može čuti da za početak lipnja neki već pripremaju nove cjenike.

Cijene dakle i dalje pomalo rastu, ali njihov rast ipak usporava. S obzirom na to da je hrana u maloprodaji u Hrvatskoj već među skupljima u eurozoni, tu će stranog gosta biti sve teže “dobiti”. Gosti koji si mogu priuštiti luksuz ne kupuju u marketima, a masovni turizam cjenovno je dosegnuo plafon. Problem je i kvaliteta za novac, jer su cijene visoke, a kvaliteta ih u toj srednjoj kategoriji ne prati uvijek. Skupi smo kako god okreneš, što ni stranac više neće plaćati, a domaći je potrošač rast cijena prisilno kompenzirao – padom standarda.

HINA

Guverner HNB-a Boris Vujčić je na nedavno održanom skupu Financijsko tržište komentirao i inflatorna kretanja i cijene u turizmu. Kaže da inflacija usporava, a do kraja godine, predviđa se, trebala bi pasti i ispod ciljanih dva posto. Prema tome, očekuje se i daljnji pad kamata. S obzirom na to da je turizam već u bitnome poskupio, ove se godine, potvrdio je guverner, ne očekuje da više može dizati cijene. Ne očekuje se dakle da će ova sezona “pokvariti” procjene oko usporavanja inflacije.

- Ono što smo vidjeli u prošlim godinama, bio je snažan rast cijena u turističkom sektoru, smještaju i restoranima. Cijene su kod nas rasle više nego dvostruko nego u konkurentskim zemljama. Ne vidim više prostora za takav rast cijena - osim ako ne želimo dalje gubiti konkurentnost. I već sada gubimo udio na tržištu, točnije, gubimo ga već dvije godine, i već dvije godine imamo pad realne potrošnje turista. To bi tržišno trebalo biti ograničenje za daljnji rast cijena, ako želimo zadržati konkurentnost - zaključuje Vujčić.

Pitanje cijena i profitabilnosti turističkog sektora već je lani dakle obilježilo turističku sezonu, kada su se, uz ostalo, visoke cijene u Hrvatskoj našle i na meti medijskih napisa na hrvatskim emitivnim tržištima, prije svega njemačkom.

Otrježnjenje

Cijene su rasle na krilima postcovid euforije, ali i inflatornih pritisaka, a lanjska je godina bila i praktično prva prava turistička godina “otrježnjenja”, u kojoj se mediteranska konkurencija vratila u svoj svojoj snazi. Hrvatska i ne treba biti poznata kao jeftina destinacija, jer to po svemu ne može biti. U odnosu prema velikim mediteranskim konkurentima za to nemamo ni resursa. No čini se da je cjenovno za sada ipak dostigla plafon, koji tržište prihvaća. U turističkom sektoru upozoravaju kako se zapravo profitabilnost kompanija smanjuje ili stagnira zbog rasta troškova, pa su tako u Udruzi poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) analizirali cijene u Hrvatskoj i konkurentskim mediteranskim zemljama. Prema toj analizi hotelski segment u Hrvatskoj ne odskače u prosjeku od stranih zemalja, nego je sa svojom ponudom negdje u sredini. Kažu kako su hotelijeri korigirali cijene da bi pokrili galopirajući rast troškova, međutim, kako su troškovi u posljednjih pet godina rasli 20 posto brže od rasta prihoda, to jasno rezultira smanjenom profitabilnošću. Hrvatski hotelijeri su, usporedivši domaće cijene s konkurentima prošle godine, ustvrdili kako su prosječno cijene hotela u Hrvatskoj rasle za 1,9 posto, a cijene na Mediteranu za 4,5 posto.

Inače, u turističkom se sektoru već neko vrijeme može čuti kako cijene smještaja nisu glavni problem, nego se upozorava na previsoke cijene u dijelu ugostiteljstva, koje su skočile u nebo, ali i na činjenicu da gosti uspoređuju cijene u trgovini u svojim zemljama i Hrvatskoj, i tu su nerijetko zatečeni činjenicom da su iste ili slične namirnice u Hrvatskoj mnogo skuplje nego u njihovoj vlastitoj zemlji. Iako, ni država ne ide na ruku tome da se stisak visokih cijena olabavi, s obzirom na to da se hrvatski turistički sektor nosi s poreznim okvirom koji je nepovoljniji od konkurencije, na što u sektoru često upozoravaju. n