Guverner HNB-a Boris Vujčić prvog je dana konferencije “Financijsko tržište” u Opatiji upozorio na rastuće neravnoteže u hrvatskoj ekonomiji, što je u petak, drugog dana konferencije, komentirao ministar financija Tomislav Ćorić.

- Proračun Republike Hrvatske je stabilan. S početkom godine smo si, u vrijeme mog prethodnika, ministra Primorca, zadali jasan cilj, a to je održati proračunski deficit u okviru mastriških kriterija do 3 posto BDP-a i vjerujem da ćemo u tome uspjeti. Takvo stabilno financijsko okruženje najbolja je moguća osnova za daljnji rast hrvatskog gospodarstva. On je projiciran na 2,6 posto ove godine. Vjerujem da ćemo to i ostvariti, i to će biti višestruko veći rast od prosjeka eurozone. Ono što nam, naravno, u svemu tome nosi određenu razinu nesigurnosti jest razvoj događaja na Bliskom istoku. Naravno da eskalacija te krize ne ide nikome u prilog, prije svega zbog eskalacije cijene energenata koja se onda prelijeva na sve, pa i na Hrvatsku, što smo vidjeli na rezultatima inflacije za četvrti mjesec. Ako dođe do deeskalizacije krize, a mi vjerujemo da će doći u nadolazećim tjednima, hrvatski brod plovi stabilno. Jučerašnja teza bila je da se krov popravlja dok sja sunce (teza guvernera Vujčića, nap. a.). Vjerujem da smo, što se tiče naše ekonomije, jako dobro utemeljili naš gospodarski rast, tako da se ova kuća doista radi od temelja - rekao je Ćorić.

No, i neki nezavisni ekonomisti, konkretno Velimir Šonje, upravo su proračunski deficit apostrofirali kao budući mogući problem.

- Ako ne dođe do totalne eskalacije krize na Bliskom istoku, jer u takvim situacijama nije više predvidivo projicirati ni rashodovnu ni prihodovnu stranu proračuna, te ako kriza deeskalira - što i očekujemo - onda će se, kako sam rekao, proračun kretati u granicama od 3 posto - ponovio je Ćorić.

Često se navodi kako visoka inflacija odgovara upravo Ministarstvu financija, pa smo i to pitali ministra.

- Nikome ne odgovaraju visoke stope inflacije. Hrvatska ekonomija proteklih godina raste značajno više od prosjeka EU-a, ekonomisti znaju da to “grijanje” ekonomije dovodi do inflatornih pritisaka i do nešto veće stope inflacije, međutim, visoke stope inflacije djeluju negativno po ekonomiju, dovode do socijalnih raslojavanja i značajnih problema, i na kraju do nesigurnosti u planiranju, a to onda utječe i na investicijske odluke. U takvim okolnostima nijedna ekonomija ne funkcionira na dobar način. Stoga je teza da povećanje cijena i povećanje budžetskih prihoda zbog toga Ministarstvu financija koristi vrlo kratkoročna - kaže ministar. Na konferenciji je održao izlaganje o strategiji razvoja tržišta kapitala kao alternative razvoju financiranja gospodarstva u bankoncentričnom financijskom sustavu kakav je naš.