Potpredsjednik Vlade i ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je u četvrtak da je, s obzirom na stanje na tržištu energenata, travanjski rast inflacije bio očekivan, no opet je upozorio na rast cijena usluga, "što nije dobro" uoči špice turističke sezone.

Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u travnju 2026. stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene porasle za 1,5 posto. Dominantno je na rast inflacije na godišnjoj razini utjecala energija, s rastom cijena za 17,5 posto. Znatnije su poskupjele na godišnjoj razini i usluge, za 8,2 posto, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli 3,5 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, pak, pale su 0,6 posto. 

Ćorić je nakon sjednice Vlade izjavio da je travanjska stopa inflacije u najvećoj mjeri posljedica "energetskog šoka" zbog sukoba na Bliskom istoku, koji nije zahvatio samo Hrvatsku već i sve europske ekonomije.

S obzirom na stanje na tržištu energenata, po Ćoriću je ovakav rast bio očekivan. Rekao je i da u slučaju da nije došlo do ovakvog skoka cijena energenata, inflacija u Hrvatskoj u travnju bi bila značajno niža.

Ponovio je da Hrvatska, kako mjerama fiskalne, tako i drugih segmenata ekonomske politike, nije u stanju "doskočiti uvezenim energetskim šokovima i uvezenoj inflaciji".

Ćorić se nada smirivanju tenzija na Bliskom istoku

"To rijetko koja zemlja u svijetu može, u pravilu isključivo one koje imaju dovoljno velike domaće izvore i proizvodnju te kontroliraju u potpunosti na taj način stanje u svojim ekonomijama", izjavio je Ćorić, koji se nada smirivanju tenzija na Bliskom istoku i da će pregovori SAD-a i Irana krenuti u pozitivnom smjeru.

Činjenicu da je rast cijena energenata u Hrvatskoj bio veći od prosjeka EU-a Ćorić objašnjava time da je u drugoj polovici prošle godine došlo do postupnog "otpuštanja" dijela mjera Vlade, prije svega u segmentima cijena plina i struje. "U tom kontekstu, onog trenutka kad su neke od mjera bile 'otpuštane', stvorila se baza da onda ove godine u odnosu na isto razdoblje lani imamo nešto značajniji porast u segmentu energenata", izjavio je Ćorić.

Podsjetimo, Vladin deveti paket mjera pomoći građanima i gospodarstvu, usvojen sredinom rujna prošle godine, uključivao je i postupno izlaženje iz mjera subvencioniranja energenata, to jest struje, plina i toplinske energije.

Upitan hoće li trend ponovnog rasta cijena nafte utjecati na korekciju cijena goriva od idućeg tjedna, na čijem početku će Vlada na telefonskoj sjedinici opet donijeti odluku o najvišim cijenama, Ćorić je rekao da bi po trenutnim informacijama od utorka čak trebalo doći do "relaksacije u dijelu cijena", prije svega dizela i plavog dizela.

Međutim, trenutni problem po Ćorićevim riječima predstavlja objava Ujedinjenih Arapskih Emirata da napuštaju Organizaciju zemalja-izvoznica nafte (OPEC) te njenu proširenu inačicu OPEC+.

"To je nova okolnost za koju tek trebamo vidjeti kako i na koji način će utjecati na stanje na tržištima. Prvi efekt je bio značajan porast cijene", kazao je Ćorić.

"Pitanje je li ukupan porast cijena u sektoru usluga opravdan"

U strukturi inflacije, osim cijena energije, dobrim dijelom dominira porast cijena usluga, a kontinuirani rast u tom segmentu po ministrovim riječima nije dobar iz perspektive svakodnevnog života, a ni turističke sezone koja se približava.

Poručio je akterima u sektoru usluga da razmisle kako će se ovakav porast cijena odraziti na potražnju, pri čemu se "postavlja pitanje je li ukupan porast cijena u sektoru usluga opravdan". 

Rekao je i da se nada da će sektor usluga jasno shvatiti signale koji dolaze s raznih strana i u narednom razdoblju prilagoditi cijene i konkurenciji. Gosti s najznačajnijih emitivnih tržišta, to jest iz zemalja zapadne Europe, će itekako promišljati o cijenama ove godine kada se budu odlučivali za ljetovanje, dodao je Ćorić.