Novi veliki udar inflacije pogodio je građane Hrvatske u travnju - Državni zavod za statistiku objavio je da iznosi čak 5,8 posto. Ovoga puta ministri, poput onoga iz resora gospodarstva Ante Šušnjara, nisu ni pokušali osporiti nalaz službenih državnih statističara, ali su konstatirali da cijene hrane nisu toliko rasle, koliko cijene goriva i usluga, a to je po mišljenju premijera Andreja Plenkovića izravna posljedica vanjskog šoka, odnosno rata na Bliskom istoku.

Cijene energije su u odnosu na prethodni mjesec rasle čak 17,5 posto, a nastavile su rasti i usluge, 8,2 posto. Rast cijena energije, dodao je, odgovoran je za gotovo polovinu rasta inflacije u travnju, dodao je Plenković, a da se cijene energenata nisu mijenjale stopa inflacije bila bi oko 3 posto.

Nove mjere

Predsjednik Zoran Milanović pozvao je Vladu da bude samokritična i da uvidi razloge ove "šokantne inflacije".

- To se ne može ignorirati, a niti opravdati samo globalnim uzrocima. Ovi podaci alarmantno zovu na analizu, rješenje moramo pronaći sami, kaže Milanović, koji uzroke problema za hrvatske radnike zadnjih godina vidi i u masovnom dolasku stranih radnika, nepriuštivom stanovanju, nesigurnosti radnih mjesta zbog novih tehnologija. Pritom radnike još iritira i korupcija i nepoštenje - poručuje predsjednik Milanović, koji prešućivanje problema radnika smatra uvredom za njih.

Premijer Plenković, pak, pokušava i sam detektirati probleme pa ističe problem privatnih poslodavaca koji ne prate rast inflacije kroz plaće, kao i predatore u turizmu koji bi visokim cijenama mogli ugroziti sezonu.

- Vidimo posljedice tog vanjskog šoka, a te posljedice nisu prisutne samo u Hrvatskoj nego i u drugim članicama EU-a. Čak 16 članica bilježi ubrzavanje inflacije - rekao je Plenković.

Za utorak je najavio daljnje "relaksiranje" cijena goriva, posebno dizela i plavog dizela.

- Istovremeno, bilježimo i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane na godišnjoj razini od 3,5 posto, što je poprilično ispod ukupne stope inflacije, rekao je. To govori da zasad nije došlo do potpunoga prelijevanja rasta cijene goriva baš u sve segmente, a tome su sigurno pridonijele i Vladine mjere - kaže premijer.

Donekle je i u pravu, jer kad se usporede cijene goriva, odnosno eurosupera unutar EU-a i dalje je najskuplja Nizozemska gdje je cijena litre benzina rasla s 2,06 na 2,28 eura, benzin je skuplji i u Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji, Austriji i Slovačkoj, dok je jeftiniji u Rumunjskoj, na Cipru, ali i u Španjolskoj i Poljskoj.

HUP ušutio

U svojoj poruci upućenoj u povodu 1. svibnja, premijer je za standard i plaće prozvao privatne poslodavce. Navodi kako je od početka mandata ove Vlade prosječna neto plaća porasla sa 749 na 1.527 eura, što je više nego dvostruko.

- I kad se uračuna inflacija, plaće su u tom razdoblju realno porasle za 48 posto, kaže premijer i napominje kako je Vlada svjesna da mnogi sugrađani još uvijek nisu adekvatno plaćeni za svoj rad. Zato će nastaviti provoditi mjere i politike kojima žele jačati kupovnu moć građana i financijsku stabilnost hrvatskih kućanstava - govori premijer.

Zanimljivo je kako se HUP nije oglasio niti uoči Međunarodnog praznika rada, a ni oko najnovije inflacije, iako imaju praksu krajem mjeseca dati svoje analize.

Plenković opominje i poslodavce u turizmu, jednako kao i njegov ministar financija Tomislav Ćorić, da imaju na umu što se događa i da u sezoni Hrvatsku ne udalje o mediteranskih konkurenata pretjeranim cijenama.

- Očekivao sam ovako velik skok inflacije, zbog skoka cijene energenata, ali nisam sretan što su se cijene prelile i u segment usluga. To nije dobro zbog predstojeće turističke sezone. Pitanje je i je li cjelokupan porast cijena u tom sektoru opravdan. Nadam se da će sektor usluga shvatiti signale - kaže Ćorić.