Onaj tko voli masni sir i pojede nekoliko kriški dnevno, vjerojatno pomaže svom mozgu da se odupre propadanju povezanom sa starenjem. Slično vrijedi i za one koji vole slatko i uživaju u povremenom šlagu s komadom pite ili šakom jagoda, prema nutricionistima sa švedskog Sveučilišta Lund. Istraživači su otkrili kako se čini da ljudi koji jedu najmanje 50 grama nekuhanog sira s visokim udjelom masti dnevno smanjuju rizik od razvoja demencije za 13 posto, a konzumiranje 20 grama ili više vrhnja dnevno povezano je sa smanjenjem od 16 posto. Verzije s niskim udjelom masti nemaju takav učinak na pojavu demencije, prema timu iz Lunda, koji također nije pronašao "nikakvu povezanost" s drugim mliječnim proizvodima poput mlijeka, maslaca ili jogurta.

- Desetljećima se vodi rasprava o režimima prehrane koji uključuju punomasne proizvode protiv onih 'low-fat', ponekad kategorizirajući sir kao nezdravu hranu koja treba biti ograničena - rekla je Emily Sonestedt, čiji je rad zajedno s timom objavio u prosincu American Academy of Neurology.

Punomasni sirevi su oni koji sadrže najmanje 20 posto masti, a kod vrhnja se svaka verzija ispod 30 posto smatra proizvodom s niskim udjelom masti. Tim je proučavao zdravstvene povijesti duge četvrt stoljeća za gotovo 28.000 Šveđana, od kojih je 3208 razvilo demenciju tijekom tog razdoblja. Sudionici su pratili što jedu i kako pripremaju obroke, a te su informacije potom proslijedili znanstvenicima.

- Naša studija otkrila je da neki mliječni proizvodi s visokim udjelom masti zapravo mogu smanjiti rizik od demencije, dovodeći u pitanje neke dugotrajne pretpostavke o mastima i zdravlju mozga - dodala je Sonestedt, pozivajući na daljnja istraživanja o toj temi, posebno u zemljama poput SAD-a, gdje se sir često jede rastopljen i s mesom.