Za 30. izdanje Slavonskog biennala ocjenjivački sud - Tevž Logar (predsjednik), Róna Kopeczky, Lea Vene, Viktor Popović i Valentina Radoš (kustosica manifestacije), odabrao je radove 48 autora i autorica te umjetničkih suradnja koji će izlagati na ovogodišnjoj izložbi, od ukupno 219 radova pristiglih na natječaj iz više od 20 zemalja svijeta.

Imena odabranih autora/ica i autorskih suradnja: Marija Ančić, Filip Anić, Kg Augenstern, Christiane Prehn i Wolfgang Meyer (Njemačka), Milijana Babić, Duška Boban, Szilvia Bolla (Mađarska), Boris Burić (Srbija), Matija Čop, Tanja Dabo, Matija Debeljuh, Grupa ABS, Marko Gutić Mižimakov, Ferenc Gróf i Zsófia Gyenes (Mađarska), Maja Hodoscek, Barbara Kukovec (Slovenija), Vojin Hraste, Danijel Jaška, Nikica Jurković, Tjaša Kalkan, Davor Konjikušić, Alem Korkut, Lucija Krizman, Nina Kurtela, Nikolina Kuzmić, Glorija Lizde, Kristina Marić, Ivan Marković, Ines Matijević Cakić, Toni Meštrović, Niko Mihaljević, Ana Mušćet, Vladimir Novak, Predrag Pavić, Maja Perak, Vedran Perkov, Renata Poljak, Ivona Pupačić, Jasenko Rasol, Igor Ruf, Nives Sertić, Josipa Stojanović, Lana Stojićević, Domagoj Sušac, Marko Šošić, Josip Šurlin, Marko Tadić, Paula Tončić, Davor Vrankić te Tanja Vujasinović.

Prispjeli radovi bili su ocjenjivačkom sudu prezentirani u digitalnom obliku, u formi u kojoj su i stigli na natječaj. Prema pravilima izložbe, ocjenjivački sud tradicionalno dodjeljuje i nagrade Slavonskog biennala, za koje konkuriraju svi radovi izabrani za izlaganje. Dodjeljuju se: glavna nagrada, ili Grand Prix, tri jednako vrijedne nagrade Ex Aequo i priznanja. Uz tradicionalne nagrade Biennala dodjeljuje se i Nagrada "Vlastimir Kusik" - samostalna izložba u produkciji MLU u idućoj godini. O dodjeli nagrada ocjenjivački sud odlučit će nakon postava radova u izložbenom prostoru, odnosno na dan otvorenja Biennala.

Izložba 30. slavonski biennale otvara se 29. siječnja 2027. u 19 sati u Muzeju likovnih umjetnosti u Osijeku i otvorena je do 11. travnja 2027. Bit će postavljena na više lokacija u centru Osijeka – Muzej likovnih umjetnosti, Gradske galerije Waldinger, Galerija Knifer i drugdje.

- Ovo nije još jedan biennale koji se tradicijom i dugovječnosti želi koristiti kao polugom za relevantnost, niti je ovo još jedan biennale koji vlastitu vjerodostojnost potkrepljuje okruglom obljetnicom. Ovo nije još jedan Biennale gdje od umjetnika i umjetnica tražimo da se izjasne u okviru naslovne teze, a ni da nam dokazuju bijenalnu ozbiljnost. Umjesto toga, naslovom ove bijenalne izložbe prepoznajemo cikličnost povijesnih mijena te jasno iščitavamo prošlost u trenutku koji živimo ovdje i sada. Ovom izložbom želimo stvoriti prostor koji funkcionira kao sigurno utočište, u kojemu možemo zbiti redove u vremenima krize, makar "samo" u konceptualnom smislu.

Valentina Radoš

Želimo u doba artificijelne ekspanzije vratiti ljudsko ljudima, u digitalnom šumu pronaći analogno, dah i slobod(n)e riječi onima koji su utihnuli. Ovo jest još jedan Biennale koji s pozicije izvan velikih, globalnih centara otvara prostore komunikaciji. Tijekom desetljeća sustavnog rasta, potaknutog iz baze, naša manifestacija dokazala je neočekivano: Slavonski biennale prepoznaje se po ljudskom glasu, koji se najjasnije čuje kroz žamor i zamor tereta nužne suvremenosti – onom glasu koji djeluje preko usmene i osobne predaje, lančano. Poziv koji godinama upućujemo umjetnicima time se širi dulje i dalje nego što se dalo naslutiti davne 1968., kada je prvi Biennale postavljen u Osijeku. Ovim, 30. izdanjem Slavonskoga biennala bavimo se tom činjenicom. Pitanje koje si postavljamo glasi: Ima li umjetnost moć transformacije i moć spajanja u vremenima krize ako je biti suvremen zapravo učiniti korak unatrag, odnosno vratiti se na autonomne postavke umjetničkog djela? Ako obrnemo poziv i umjetnicima damo prednost glasa, što bi nam oni poručili? - poručuje Valentina Radoš, kustosica manifestacije.