MAGAZIN ENERGY CRISISILLUSTRATION: Ilustracija: Shutterstock.
SHUTTERSTOCK.COM
ENERGETSKI GLOBALIZAM

Pred Europom je niz ključnih odluka: Stabilnost i sigurnost opskrbe i cijena ključni su faktori energetske sadašnjosti i budućnost

I...

Nema života bez energije - jest fraza, ali i jednostavna istina! Svijet bez nafte, plina, električne energije, pa i nuklearne energije, nezamisliv je i nemoguć, makoliko kriza u međuvremenu prolazili i energetskim se problemima bavili svaki dan. Tu je dakako i "zelena trazicija", koja se poput mantre stalno povlači i provlači u širem i dubljem kontekstu obnovljivih i održivih energetskih izvora koji ne zagađuju planet, napose atmosferu.

Energetske teme su svakodnevica, posebno izražene u vremenima sukoba, ratova i ugroza stabilnosti i mira, čemu smo izloženi posljednjih godina, prije svega u Europi, koje smo i sami (Hrvatska) sastavni dio, u svemu dobrom i svemu lošem što se događa.

Krenimo zato od našeg kontinenta, koji, suočen s krizom energije otkako je počeo rat u Ukrajini, pronalazi alternativna riješenja (zasad uspješna) za opskrbu naftom i plinom nakon što je zbog sankcija ostao bez ruskih dobavljača. U međuvremenu iznova su na dnevnom redu obnovljivi i održivi izvore energije, a i nuklearne elektrane vraćaju se na velika vrata.

MRKVA I BATINA

- U europskim sustavima s visokim udjelom obnovljivih izvora energije problem više nije kako proizvesti više električne energije, nego kako joj pristupiti kada je i gdje je potrebna - kaže dr. sc. Bettina Wittneben, predavačica menadžmenta u Poslovnoj školi Saïd u Oxfordu, te u svom stručnom komentaru, između ostalog, piše:

- Posljednjih deset godina stručnjaci za energiju inzistiraju na tome da se, kao potrošači električne energije proizvedene solarom i vjetrom, moramo zabrinuti zbog vremena kada sunce ne sja i vjetar ne puše, što se naziva dunkelflaute (dunkel = mrak, flaute = zatišje). Kako održati svjetla upaljenima i gospodarstvo u pogonu tijekom takvih mračnih vremena bez vjetra? To je ujedno i narativ zagovornika fosilnih goriva, koji fosilni plin predstavljaju kao spasitelja baznog opterećenja, ili električne energije, koja je dostupna kada obnovljivi izvori energije zastanu. Skeptici prema fosilnim gorivima umjesto toga upućuju na nuklearnu energiju kao pouzdanu tehnologiju baznog opterećenja.

Međutim, donošenje odluka na temelju dunkelflaute tjeskobe više nije racionalno. S brzim širenjem obnovljivih izvora energije - potaknutim niskim cijenama i potrebom za energetskom neovisnošću - mreže se suočavaju sa suprotnim problemom: viškom energije. Primjerice, u svibnju 2025. Njemačka je imala negativne cijene električne energije 21 dan u mjesecu. Te pojave rezultat su hellbrisea (hell = pakao; brise = povjetarac): situacije u kojoj su vjetar i sunce proizvodili više električne energije od nacionalne potražnje.

U mnogim europskim zemljama nacionalne mreže ne mogu se nositi s tim vršnim proizvodnjama, što znači da se električna energija ili rasipa ili preusmjerava ako se ne može skladištiti. Nuklearne elektrane, čije je gašenje sporo i skupo, samo pojačavaju izazov hellbrisea u našim mrežama.

Uglavnom, tema energetske tranzicije danas je aktualnija nego ikada prije, bez obzira na to što o tome misli i kaže Donald Trump. U svojoj opsežnoj analizi za Financial Timas Lucy Colback piše da je energetska tranzicija globalni izazov, ali strategije za njezino rješavanje razlikuju se od regije do regije, a kamoli od zemlje do zemlje. Mrkva je bila učinkovita, ali i batine treba bolje primijeniti! Jan Rosenow (voditelj energetskog programa i profesor energetske i klimatske politike na Institutu za promjene okoliša, nap. DJ) kaže da vlade moraju znatno otežati nastavak upotrebe fosilnih goriva. "U sustavu koji smo izgradili postoji mnogo inercije..., mnogo radnih mjesta, mnogo institucionalnog kapitala uloženo je u našu infrastrukturu fosilnih goriva. Dakle, trebamo cijeli niz reformi koje daleko nadilaze puku podršku uvođenju čiste energije." U ovoj fazi povlačenje podrške fosilnim gorivima možda je čak i važnije od promicanja obnovljivih izvora energije. Kina je odgovorna za velik dio prelaska na obnovljive izvore energije, a ipak njezino stalno rastuće gospodarstvo treba više energije nego što je može osigurati. Kina nastavlja graditi nove termoelektrane na ugljen. Ali i dalje može ponuditi mapu puta za druge zemlje - prema Josephu Jacobelliju iz Bourne Impact Capitala, autoru dviju knjiga o energetskoj tranziciji. Jacobelli kaže kako geopolitika često sprječava Kinu da dobije priznanje u SAD-u za svoj napredak, ali Peking je potaknuo "masovno" povećanje proizvodnje čiste energije i korištenja električnim vozilima. Zemlja također prednjači u "zelenim financijama", i to ne samo na domaćem tržištu. Vodeća kineska državna banka ICBC "izdala je zelene obveznice globalno. Lider je u zelenom kreditiranju..., ulazi u ugljične kredite". Na sastanku Putina, Trumpa i Xija u kineskom Shenzenu i o tome se raspravljalo...

Sve u svemu, svijet je i dalje žedan energije, potrošnja je golema, a ubrzani razvoj, uključujući i onaj tehnološki, zahtijeva nikad više električne struje bez obzira na način kako se ona proizvodi.

Čak i uz složenu ekonomsku i geopolitičku pozadinu, globalna potrošnja energije nastavila je rasti u 2025. godini, dosegnuvši najvišu razinu u povijesti - navodi Energy Snapshot, mjesečni bilten Međunarodne agencije za energiju usmjeren na grafikone i podatke, te dodaje: Nafta, prirodni plin i ugljen i dalje su igrali najveću ulogu, čineći gotovo 80 % ukupne opskrbe energijom. Izvori s niskim emisijama - obnovljivi izvori i nuklearna energija - činili su oko 20 %.

Čitamo dalje: Globalna potražnja za energijom porasla je za 1,3 % u 2025. (manji porast nego u 2024., ali u skladu s prosjekom prethodnog desetljeća). Kako bi se zadovoljilo to povećanje, sva glavna goriva i tehnologije su se proširile. Trendovi pokazuju da promjene u globalnom energetskom miksu ubrzavaju. Jedan izvor energije rastao je mnogo brže od ostalih: solarna fotonaponska energija. Zadovoljila je 27 % rasta svjetske potražnje za energijom u 2025. - prvi put da je moderni obnovljivi izvor pokrio najveći dio rasta. Prirodni plin pokrio je sljedeći najveći udio, sa 17 %, što odražava njegovu veliku ulogu u proizvodnji energije u mnogim zemljama. Ukupno, obnovljivi izvori i nuklearna energija zadovoljili su gotovo 60 % ukupnog rasta potražnje za energijom u 2025., uz jednaka, ako ne i veća, očekivanja u tekućoj, 2026. godini.

Ukupno uzevši, bez obzira na aktualne probleme s naftom i plinom (Hormuški tjesnac) energetska budućnost svijeta kreće se prema ubrzanoj elektrifikaciji, većem udjelu obnovljivih izvora energije (posebno vjetra i sunca) te rješavanju uvoza vezanog uz opskrbu (Europa), skladištenje energije i stabilnost mreže. Pritom valja istaknuti kako europske zemlje prednjače na ljestvicama energetske tranzicije (Švedska, Finska, Danska), a zemlje poput Kine i Indije ključne su zbog masovnih ulaganja i rasta potražnje. Primjerice, dok Trump zagovara naftu, plin i ugljen, Kina je uložila više od 600 milijardi dolara u tzv. čistu energiju!

Što se tiče manjih država, u odnosu prema SAD-u i Kini prije svega, dobar je primjer Urugvaj, koji ostvaruju visok stupanj neovisnosti o fosilnim gorivima, a Turska (domaćin klimatske konferencije COP31 u Antaliji) planira ulaganja od oko 300 milijardi dolara do 2040. godine s ciljem doziranja 175 GW iz vjetra i sunca. Prema izvješću Global Carbon Budget očekuje se ispuštanje oko 38,2 gigatona CO2 uz privremeni blagi pad izazvan energetskim šokovima, ali trajno smanjenje ne ovisi o bržem uvođenju čistih tehnologija. Električna vozila, solarna i energija vjetra trebali bi neutralizirati znatan dio rasta potražnje za energijom.

CIJENE I INFLACIJA

A tu je i problem cijena, te posredno inflacije generirane energetskom krizom. Oko toga je puno pitanja koja zahtijevaju brze odgovore. Navodimo neka prioritetna: Je li trenutni europski model formiranja cijena električne energije (tzv. merit-order model) pravedan ili ga treba mijenjati? Kako visoke cijene energije utječu na konkurentnost europske teške industrije u usporedbi sa SAD-om i Kinom? Koje su dugoročne strategije za zaštitu najranjivijih građana od volatilnosti cijena na burzama? Koja bi tehnologija u sljedećih deset godina mogla donijeti najveći preokret na europskom energetskom tržištu? AI o tim pitanjima također ima što reći, ali odluke, srećom, donosi čovjek.

Drugim riječima, globalna kriza cijena fosilnih goriva "širi inflaciju poput raka" po planetu, rekao je Simon Stiell, šef UN-a za klimu, na otvaranju plenarne sjednice ključnih pregovora UN-a o klimi u Turskoj. Stiell se pridružio domaćinima COP31, Turskoj i Australiji, koja vodi pregovore, u promicanju obnovljivih izvora energije i novog cilja elektrifikacije kao optimistične alternative planetu koji je još uvijek vezan uz naftu, ugljen i plin. I koji iznova nuklearkama daje šansu za budućnost...

PLENKOVIĆ: Državni štit za cijene energije ostaje do daljnjeg...

Hrvatska se nalazi pred nizom ključnih odluka koje će odrediti njezin smjer u desetljećima koja dolaze. Pritom je ključna proaktivna uloga Vlade u planiranju energetske održivosti, snažna američka potpora održivosti i proširenjju kapaciteta LNG terminala na Krku, važnog za velik dio Europe, kao i Vladina potpora novim financijskim ulaganjima HEP-a u prijenosnu mrežu. Iznova se naglašava potpora razvoju nuklearne tehnologije, uključujući i razvoj malih modularnih reaktora te daljnje planiranje i razvoj u okvirima “zelene tranzicije” sukladno s planovima i ineteresima Europske unije, što, između ostalog, znači da će se do 2030. osigurati 3500 megavata novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.
Što se tiče mjera zaštite, premijer Plenković ponovio je stajalište Vlade da RH ne namjerava ukinuti državni energetski štit za cijene energije, odnosno paket energetskih mjera neće micati. “Išli smo na fazno otpuštanje mjera, pratimo što se događa na svjetskim tržištima i bilo bi pogrešno reći da nećemo više intervenirati. Pronašli smo način kako balansirati intervencije koje nisu pretjerane, ali su primjerene”, rekao je premijer.