Domaće gospodarstvo zasad odolijeva povišenoj globalnoj neizvjesnosti, a ključan izvor rasta snažna je domaća potražnja. Nakon slabog rasta u prvoj polovini godine, gospodarska je aktivnost tijekom ljeta opet ojačala. Kratkoročni izgledi i nadalje su relativno povoljni. Domaća bi potražnja trebala ostati glavni oslonac rasta, uz postupno jačanje doprinosa inozemne. Međutim, znatna ovisnost hrvatskog gospodarstva o uvozu energenata povećava njegovu osjetljivost na energetske šokove, stoga bi snažniji rast cijena energenata mogao ponovno pojačati inflacijske pritiske, te nepovoljno djelovati na osobnu potrošnju, sposobnost otplate duga i gospodarski rast, upozorava Hrvatska narodna banka u najnovijem broju publikacije Makroprudencijalna dijagnostika.

Rastući rizici

Kaže da se izloženost financijskog sustava rizicima zadržala na umjereno povišenoj razini. HNB ovaj put upozorava i na rastuće fiskalne rizike, ali i bankarske, te s njima povezane kreditne i rizike na tržištu nekretnina.

Opisuju kako sukob na Bliskom istoku stvara inflacijske pritiske preko viših cijena energije te bi se inflacija u europodručju mogla zadržati iznad cilja od dva posto duže no se očekivalo. Stoga je ECB već dvaput podizao ključne kamatne stope, a tržišta očekuju njihov daljnji rast. Istodobno je, upozorava HNB, porasla i terminska premija u europodručju, veće su potrebe država za zaduživanjem, pa su, kaže, "porasli i prinosi na hrvatske državne obveznice". Navode i da je prijenos rasta kamatnih stopa na kredite stanovništvu zasad ograničen zbog bankarske konkurencije i visoke likvidnosti. No poduzeća ga osjete više.

- Iako se u 2026. očekuje restriktivan karakter fiskalne politike, rizici za financijsku stabilnost povezani s državnim proračunom povišeni su, te proizlaze iz visokih proračunskih rashoda i velike izloženosti banaka državi. Prema projekcijama Ministarstva financija, strukturni primarni saldo trebao bi se ove godine i sljedećih nekoliko godina blago poboljšavati, uz nastavak smanjenja omjera javnog duga i BDP-a. Unatoč tomu, postupno iščezavanje doprinosa povoljnih cikličkih kretanja trebalo bi zadržati proračunski manjak u blizini referentne vrijednosti od tri posto BDP-a, što javne financije čini osjetljivima na moguće nepovoljne makroekonomske šokove - tvrde u HNB-u.

Izloženost tvrtki

Navode i da je ostvarenje planirane fiskalne prilagodbe izloženo "određenim rizicima", ponajprije zbog povećanih zahtjeva za financiranje obrane, ali i mjera za ublažavanje energetskog šoka. Također, navodi HNB, "udio izloženosti hrvatskih banaka prema središnjoj državi u ukupnoj imovini najviši je u EU-u, te nastavlja rasti, što upućuje na izraženu povezanost javnog i financijskog sektora i povećava mogućnost prijenosa fiskalnih poremećaja na bankovni sustav".

HNB se osvrće i na tržište nekretnina, pa kaže da ograničena ponuda uz snažnu potražnju stvara daljnji pritisak na cijene s rastom od 12,7 posto na godišnjoj razini. I porezne olakšice za mlade, primjećuju, također podupiru snažnu potražnju. Upozoravaju, međutim, kako bi pad dohodaka uz pooštravanje financiranja mogli znatnije smanjiti i potražnju, koja je još na rekordno visokoj razini.

Krediti kućanstvima, kažu, pak i dalje rastu po visokim stopama, a u drugom su kvartalu i dodatno ubrzali. Pogotovo je ojačao zamah nestambenih (gotovinci). Radi sprječavanja rizika HNB je od ovog mjeseca bankama dodatno "otežao" kreditiranje. No HNB ovdje posebno upozorava na rizike kreditiranja poduzeća. Stopa rasta njihovih kredita od deset posto uglavnom se, kažu, odnosi na malen broj velikih poduzeća. Čak 60 posto svih kredita poduzećima otpada na jedan posto najvećih dužnika, njih oko 350. "Budući da se iste grupacije pojavljuju u portfeljima više banaka, teškoće jednog dužnika mogu ih pogoditi istodobno, što pojačava ranjivost sustava", tvrdi HNB.