Posljedice rata na Bliskom istoku odražavaju se na energetsku stabilnost zemalja članica Europske unije zbog čega je Europska komisija (EK) u srijedu objavila mjere za zaštitu Europljana od krize povezane s fosilnom energijom i ubrzavanje prelaska na čistu, domaću energiju.

AccelerateEU Komisijin je paket instrumenata za pružanje hitne pomoći europskim kućanstvima i industrijama, posebno onima najranjivijima, istodobno usmjeravajući Europu na stalan put prema energetskoj neovisnosti. Europljani, naime, drugi put u manje od pet godina plaćaju cijenu ovisnosti Europe o uvezenim fosilnim gorivima. Od eskalacije sukoba na Bliskom istoku EU je potrošio dodatnih 24 milijarde eura na uvoz energije zbog viših cijena a da nije primio nijednu dodatnu molekulu energije.

Kroz predložene mjere EK će osigurati potpunu koordinaciju mjera na razini država članica, što uključuje ponovno punjenje podzemnih skladišta plina, primjenu fleksibilnosti u pravilima punjenja ili sva iznimna ispuštanja zaliha nafte. Koordinacija se smatra najbitnijom i koordinacijske skupine za naftu i plin često se sastaju kako bi osigurale potpunu informiranost o stanju među državama članicama. Nacionalne hitne mjere i mjere usmjerene na osiguravanje dostupnosti mlaznog goriva i dizela, uključujući dostupnost kapaciteta za proizvodnju rafinerije nafte, trebale bi biti usko koordinirane.

Raspodjela mlaznog goriva

Kroz mjere se također najavljuje uspostava novih opservatorija za goriva kako bi se pratila proizvodnja, uvoz, izvoz i razine zaliha goriva namijenjenih uporabi u prometu u EU-u. Time će se omogućiti brzo utvrđivanje mogućih nestašica i, u slučaju puštanja zaliha u nuždi, pružiti informacije za ciljane mjere za održavanje uravnotežene distribucije goriva. Kako bi se ublažio učinak visokih cijena goriva i mogućih nestašica goriva na zrakoplovni sektor EU-a, Komisija će pojasniti i postojeće fleksibilnosti unutar okvira EU-a za zrakoplovstvo.

Posebno se navodi da mjere moraju biti pravodobne, ciljane i privremene.

Zaštita potrošača, uključujući industriju, od najviših cijena može uključivati ciljane programe potpore dohotku, energetske vaučere i programe socijalnog leasinga, čime se smanjuju trošarine na električnu energiju za ranjiva kućanstva. Komisija će donijeti i privremeni okvir za državne potpore, kojim će se nacionalnim vladama osigurati dodatna fleksibilnost, uključujući hitne mjere za potporu najizloženijim gospodarskim sektorima.

Mjerama bi se poticao ubrzani prelazak na domaću čistu energiju kako bi se zamijenila nafta, plin i fosilna goriva namijenjena uporabi u prometu. Komisija bi do ljeta trebala predstaviti akcijski plan za elektrifikaciju koji će uključivati ambiciozan cilj elektrifikacije i mjere za uklanjanje prepreka elektrifikaciji industrijskog, prometnog i građevinskog sektora.

Brza provedba Plana ulaganja u održivi promet ključna je za ubrzavanje uvođenja održivih zrakoplovnih goriva.

Prvi su koraci osiguravanje potpune provedbe postojećeg zakonodavstva i brzog zaključenja pregovora o europskom paketu o mrežama. Još jedna mjera je maksimiziranje postojeće infrastrukture za obnovljivu energiju. Brza obnova kapaciteta velikih vjetroelektrana i postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uključujući odobalne vjetroelektrane i hidroelektrane, može brzo pružiti prijeko potrebnu dodatnu pomoć. Komisija će predstaviti i zakonodavni prijedlog o naknadama za upotrebu mreže i oporezivanju kako bi se osiguralo da se, među ostalim, električna energija oporezuje manje od fosilnih goriva.

Na razini EU-a dostupna su znatna sredstva, kao što su sredstva u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost od 219 milijardi eura i fondova kohezijske politike.

Brzina i učinak

U trenutačnoj krizi od presudne su važnosti brzina i učinak. Komisija će pomoći državama članicama da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste dostupna financijska sredstva EU-a, međutim, mišljenja su da se samo javnim novcem neće pokriti znatne potrebe za ulaganjima 660 milijardi eura godišnje do 2030. u energetsku tranziciju. Kako bi mobilizirala privatna ulaganja, Komisija je u ožujku 2026. donijela strategiju ulaganja u čistu energiju.

Komisija će organizirati sastanak na vrhu o ulaganjima u čistu energiju na kojem će se okupiti industrija financijskih usluga, uključujući velike institucionalne ulagače, voditelje industrije, nositelje projekata i javne financijere kako bi se ubrzalo privatno financiranje.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kazala je da će "odluke koje danas donesemo oblikovati našu sposobnost suočavanja s izazovima današnjice i krizama sutrašnjice".

- Naša strategija AccelerateEU donijet će i hitne i strukturne mjere pomoći europskim građanima i poduzećima. Moramo ubrzati prijelaz na domaće, čiste energije. To će nam omogućiti energetsku neovisnost i sigurnost te nam omogućiti da bolje prebrodimo geopolitičke oluje - poručila je Von der Leyen.

Izvršna potpredsjednica za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju, Teresa Ribera, smatra da, kada je riječ o sigurnosti i konkurentnosti, zeleni plan nije alternativa.

- Građani i poduzeća još jednom plaćaju cijenu naše ovisnosti. Cilj je ove komunikacije ojačati koordinaciju na razini EU-a i zaštititi najranjivije skupine te ubrzati uvođenje domaće čiste energije i elektrifikacije kako bi se ostvario stvaran i trajan napredak - upozorila je Ribera.

AccelerateEU predstavlja odgovor na zahtjev čelnika vlada EU-a na sastanku Europskog vijeća 19. ožujka da se predstavi "paket ciljanih privremenih mjera za rješavanje nedavnih porasta cijena uvezenih fosilnih goriva koji su posljedica krize na Bliskom istoku". To je dio dinamičnog odgovora Komisije, koji će se razvijati kako se situacija bude razvijala.

Čelni ljudi EU-a raspravljat će o tim mjerama na neformalnom sastanku Europskog vijeća već na Cipru 23. i 24. travnja.