Magazin
SVEMOĆ ILI NEMOĆ MEDIJA (I)

Mogućnosti su beskrajne,
odgovornost sve manja
Objavljeno 25. svibnja, 2024.
Politički aspekt: Uloga medija posebno je važna kad se radi o izborima, kampanjama i utjecajima...

Medijske kuće, ali i sami novinari već su od početka 2024. u niskom startu za izvještavanje o izborima koji se ove godine održavaju ne samo u Hrvatskoj, široj regiji, EU-u, nego i diljem svijeta. Naime, gotovo 50 % svjetskog stanovništva ove će godine izaći na izbore. Stoga ih i sve veća prisutnost lažnih vijesti i dezinformacija u medijskom prostoru stavlja na veliki oprez. Jer i lakoća diskreditacije medija ovisi o objavljivanju jedne vijesti koja može biti lažna. Današnje digitalno doba otvorilo je niz mogućnosti za manipulaciju sadržaja, a generativna umjetna inteligencija te je mogućnosti podignula i na više razine. Zato opreza nikad dovoljno, upozoravaju stručnjaci.

Nesporno je da mediji imaju važnu ulogu i utjecaj u našem svakodnevnom životu, a u politici i u predizbornim kampanjama. Oni utječu na javno mnijenje i stoga mogu utjecati na one koji će s vremenom postati pobjednici. Naravno, novinari bi trebali izvještavati objektivno kako bi pravilno iskoristili moć koju posjeduju, dok bi političari trebali pronaći način da se pojave u medijima i na odgovarajući način ih iskoriste za prenošenje svojih ideja i mišljenja. No to se ne događa uvijek jer interesi i politika nerijetko su ispred objektivnosti i odgovornosti prema javnosti. Zato, da bi popravili dojam, ovodobni političari sve više zapošljavaju savjetnike, stručnjake za područja odnosa s javnošću, odnosa s medijima i marketinga, koji profesionalno vode i izborne kampanje.


IGRAČI I STATISTI

Stručnjak za političku komunikaciju Brian McNair navodi kako u demokratskim političkim sustavima mediji funkcioniraju i kao prijenosnici političke komunikacije koja nastaje izvan samog medija, ali i kao pošiljatelji političkih poruka koje su oblikovali novinari... Imajući to na umu, McNair navodi kako je pogrešno misliti da mediji izvještavaju neutralno i nepristrano o onome što se zbiva u političkoj areni oko njih. Također provedeno je dovoljno analiza da se pokaže da su njihovi opisi političkih događaja, kao i sve drugo, prepuni vrijednosnih prosudbi, subjektivnosti i predrasuda... Između trenutka kada se neka politička poruka pošalje i trenutka kada ju publika primi, s njom se nešto događa, ona se može na razne načine promijeniti, svjesno ili nesvjesno kao posljedica procesa medijske produkcije te se tako može promijeniti i njezino značenje, a time i utjecaj na publiku.

Prema Pippi Norris, britansko-američkoj politologinji specijaliziranoj za komparativnu politiku, u svijetu dolazi do novih trendova u vođenju političkih kampanja, te mnogi navode da predizborne kampanje sve više počinju sličiti onima koje se događaju u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema njezinim viđenjima, mediji sve više pozornosti poklanjaju specifičnim političkim ličnostima, odnosno njihovoj sposobnosti, a ponekad čak i njihovu privatnom životu, dok manje pozornosti poklanjaju političkim strankama, programima i ideologijama. Stoga političari ponekad koriste svoje osobnosti i privatni život kako bi privukli birače i utvrdili svoj ispravni imidž u javnosti. Osim toga, razvojem novih medija (internet, društvene mreže...) dramatično su se promijenili načini, oblici i stilovi komunikacije u političkim pokretima. Na ovaj način internet dopunjuje i nadograđuje postojeće komunikacijske kanale. Najveća je prednost uspostava komunikacije s biračima, posebno s mlađom generacijom koja nije zainteresirana za politiku i koja ne sudjeluje u anketama. Za internet/društvene mreže ključan je faktor pružanje puno informacija, čime se pojednostavljuje proces informiranja građana i novinara o određenim političkim ulogama.

O medijima i politici bit će još riječi u daljnjem tijeku zbivanja u superizbornoj godini kakva je tekuća, 2024. No vratimo se ovom prigodom i na još jedan važan aspekt kad se radi o medijima, a tiče se posebnog fenomena ovisnosti. To je utjecaj društvenih mreža na sve nas, a naročito na mlađu populaciju. Tako se nedavno i komunikacijski konzultant Karlo Krznarić zapitao: "Jeste li ikada imali osjećaj da su drugi ljudi koje susrećete na ulici dok užurbano idete na posao samo statisti u filmu vašeg života? Ako da, niste jedina osoba koja to osjeća - dapače, to je relativno česta pojava, neovisno o tome koliko godina imate. O tome svjedoči i mnoštvo sadržaja na internetu koji o tome govore i s kojima se milijuni ljudi poistovjećuju. No vrlo je rijetko da netko razgovara o takvim temama, bar među generacijama X i Y. No generacija Z za to čak ima i riječ - NPC. To je riječ koja potječe iz svijeta videoigara, a kratica je za pojam non-playable character. Radi se naime o likovima u videoigri kojima igrač ne može upravljati, koji nisu više od animacije i snimljenog glasa (svaka sličnost s isprepletenosti medija i politike je slučajna!). Oni nisu jedinstveni kao lik kojim upravlja igrač, oni su masa. Drugim riječima, što je statist u filmu, to je NPC u igrici.

Inače, pojam non-playable character ušao je u vokabular tinejdžera i adolescenata kroz platformu TikTok. Ako čitate komentare tamošnjih sadržaja, pročitat ćete tu riječ jako često. No neumorna TikTok kultura odvela je ovaj koncept na puno višu razinu od samo polupogrdnog naziva za druge ljude. TikTok kreatori namjerno se kreću neprirodnim pokretima, ponavljaju iste rečenice i pokušavaju hodati u mjestu (kao NPC-ovi u videoigrama), bilo u nastupima koji se prenose uživo (live streamovi) ili u snimljenim videima (koji se nerijetko snimaju u javnosti). Jasno je da će neki ljudi na ovo reći da igrice i TikTok kvare mladež, da zbog toga ne razlikuju virtualni svijet od stvarnog života i da svijet ide u krivo mjesto, piše Krznarić. Možda je i u pravu, jer ako sagledamo parlamentarnu kampanju u Hrvatskoj, rijetko koji političar nije se ukazao i na TikToku, jer i mlade je trebalo privući na izborno glasovanje, a tek onda će govoriti o štetnosti brojnih društvenih mreža na mlade i uopće cjelokupnu populaciju, kao i kontroliranje sadržaja i kreiranje ukusa koje objavljuju.

Ali, ako je netko pomislio da su današnji mediji i društvene mreže nekakav kraj informacijskog doba i samih procesa - silno se prevario, jer, kako piše i Kata Pranić, ugledna publicistkinja i poslovna konzultantica, društvene mreže evoluirat će u novi - decentralizirani oblik. Postojeće društvene mreže mogao bi, naime, zamijeniti fediverse (engl. federated universe), fediverzum - decentralizirani društveni medij! Naime, prema navodima, izlizale su se društvene mreže u sadašnjem obliku, sudeći prema interesu i aktivnostima privatnih i poslovnih korisnika. Većina se sad uzda u fediverse/fediverzum i protokol ActivityPub, koji postoji već godinama, ali se ponovno našao u središtu interesa otkako su mu se priklonili Flipboard, Medium, Mozilla, pa i Meta. Naime, jedna, druga, treća društvena mreža: Facebook, Instagram, X, tj. ex Twitter… različite su, a zapravo jednake: žive od milijuna, pa i milijardi korisnika (Facebook ih ima oko tri milijarde) koji kvalitetu svog društvenog života procjenjuju prema broju virtualnih prijatelja/pratitelja i pregleda. Loše su jer troše dragocjeno osobno vrijeme na isprazne i nepotrebne informacije, stvaraju lažne zvijezde, ovisnost i nude iluzornu stvarnost, pa i onu političku. Imaju i dobrih strana: preporodile su marketing, iznjedrile novo zanimanje, influencer, i ​učinile vidljivim proizvode tvrtki koje nemaju novca za marketinške kampanje te tako potaknule rast njihova poslovanja, često samo na lokalnoj razini. Međutim, nakon gotovo dva desetljeća postojanja njihov je tehnološki domet istrošen. To ne znači da će taj oblik komunikacije nestati. Ali decentralizirano društveno umrežavanje koncept je koji se poprilično razlikuje od načina na koji internet sada funkcionira... Poučno i potentno i za politiku i političare, jer se ovim "alatima" i konceptima otvaraju nove mogućnosti utjecaja na javnost, birače, stare i nove, napose mlade. Ali to je neka buduća priča...


SVEMOĆ ILI NEMOĆ

Bilo kako god, mediji su bili i ostali, a to će biti i u budućnosti, kreatori javnog ukusa. Pritom se logičnim nameće pitanje radi li se o svemoći medija ili nemoći medija. U tom smislu pitanje je također koliko mediji prezentiraju stvarnost ili manipuliraju s percepcijom? Sve se to može sagledati i kroz politički kontekst svega do sada čuvenog i viđenog u ovoj superizbornoj godini, kako kod nas, tako i u svijetu, s tim da novi izazovi tek slijede na izborima za Europski parlament, pa u studenom na izborima za novog/starog predsjednika SAD-a te na kraju godine i na izborima za novog/starog predsjednika Republike Hrvatske, između ostalog.
Uglavnom, putovi i stranputice medijske svakodnevice ostaje trajni predmet rasprava ne samo u politici nego i u društvu općenito. Drugim riječima, u moru medijskih utjecaja i interesa, odgovornost se lako gubi, a vjerodostojnost teško stječe. Uz časne iznimke koje imamo i na hrvatskoj medijskoj sceni, između ostalog protekli su parlamentarni izbori i postizborna situacija bjelodano pokazali i onu drugu, negativnu stranu slobode izražavanja i komunikacije, u kojoj je neodgovornost i manipulacija prečesto preuzimala dominantnu ulogu u odnosu prema objektivnom i odgovornom prezentiranju činjenica. I to je naime priča koje nas uči demokraciji i iz koje trebamo izvući neke pouke za bolje sutra...

Piše: Damir GREGOROVIĆ

Bez interneta ne postojimo

 

Uspjeh bivšeg predsjednika Obame pripisuje se dobroj upotrebi internetskih portala i društvenih mreža. Ovo je samo primjer, a prošlo je već dosta godina od toga, isto tako djelovao je i Trump na pretposljednjim predsjedničkim izborima, a postoji još puno primjera kako danas svijet gotovo ne postoji bez društvenih mreža. Danas svaki političar ima svoj profil na raznim društvenim mrežama, njima se obično ne upravlja samostalno, nego sa savjetnicima, što također potvrđuje njihovu važnost. Jedna objava na Facabooku može privući široku medijsku pozornost i postati tema o kojoj mediji i javnost raspravljaju nekoliko dana, a sadržaj koji se želi objaviti mora biti pažljivo odabran. Istraživanje pokazuje da su političari brzo prihvatili internet kao alat i dobro ga iskoristili, navode komunikacijski stručnjaci.

Možda ste propustili...