Regija
OTVOREN STALNI POSTAV URARSKE RADIONICE “SAT”

Satovi stariji od stoljeća - džepni, ručni, zidni, stolni
Objavljeno 1. prosinca, 2023.
Radionica Sat obitelji Papež u Kneževim Vinogradima radila je od 1931. do 2000.
BELI MANASTIR - Nedavno je u belomanastirskom Etnološkom centru baranjske baštine otvoren stalni postav nekadašnje urarske radionice.

Za nju je oslobođen cijeli jedan dio izložbenog prostora ECBB-a, gdje se posjetiteljma nudi mogućnost da se upoznaju s nekadašnjim načinom rada urara, obrtnika kojih je iz godine u godinu sve manje. Posjetiteljima je izložena radionica obitelji Papež iz Kneževih Vinograda, a početak cijele priče o njima datira još u 30-e godine prošlog stoljeća. Kako je istaknula kustosica Muzeja Slavonije Tunde Šipoš-Živić, sve je počelo nakon Prvoga svjetskog rata, 1931. godine, kada se iz južne Slovenije u Kneževe Vinograde doselio urar Ivan Grbac sa suprugom Marijom Papež i troje djece te otvorio urarsku radionicu.

- Nakon smrti Ivana Grpca, 1945. godine, zanatom se nastavljaju baviti njegov sin Bogomir Grbac i šogor Franc Papež, mlađi brat Ivanove supruge Marije. Njih su dvojica sve do početka 60-ih vodili radnju, ali se Bogomir odlučio za povratak u Sloveniju. Franc je tada otkupio urarsku radionicu od Marije i samostalno nastavio zanat - kazala je Šipoš-Živić. Kod njega su zanat izučila oba sina, Zvonimir i Bogomir. Stariji Zvonimir je nakon školovanja jedno vrijeme radio u Ljubljani, a Bogomir je ostao uz oca. Nakon Francove smrti,1969. godine, Zvonimir se s obitelji vratio iz Ljubljane kako bi s bratom nastavio zajedno raditi. Nešto kasnije otvorio je samostalnu urarsku radnju u Osijeku. Bogomir je ostao vjeran Kneževim Vinogradima, nastavio je s poslom i oženio se suprugom Đerđi.

- Posla je bilo jer se sat nekada više cijenio, pogotovo ručni, koji je bio statusni simbol. Bavili su se i prodajom odnosno popravkom nakita te popravljanjem naočala. Bogomir i Đerđi su u vrijeme okupacije Baranje radnju održavali živom, ali su mirnu reintegraciju dočekali financijski iscrpljeni, suočavajući se i s izazovom vremena kada je urarski zanat sve više gubio bitku pred raznim ‘‘čudima tehnologije‘‘ - pojasnila je Šipoš-Živić, naglašavajući kako je, nakon gotovo sedam desetljeća, urarski obrt Sat zatvoren 2000. godine. No otvaranjem stalnog postava u ECBB-u, naglasila je, počeo je novi život starog Sata.

Kako je istaknula Ksenija Katalinić, voditeljica Etnografskog odjela MSO-a, ostavština ovog obiteljskog obrta pokazuje kako su se generacijama njegovale ne samo vještine preciznog mehaničara već i ljubav prema urarskom pozivu.

- U sklopu radionice sačuvana je vrijedna zbirka satova koja nam daje pregled tehničkih usavršavanja i stilskih odrednica vremena u kojemu satovi nastaju. Tako razvoj mehanizma i oblikovanje kućišta možemo pratiti na džepnim, ručnim, zidnim i stolnim satovima u razdoblju od 19. pa sve do kraja 20. stoljeća - rekla je, dodajući je riječ o jedinstvenoj očuvanoj cjelini alata, strojeva, pribora i rezervnih satnih dijelova.

Cijeli je postav realiziran suradnjom osječkog Muzeja Slavonije i Centra za kulturu, koji je, uz pomoć Grada Belog Manastira, otkupio urarsku radionicu.

- Ovakav događaj otvaranja urarske radionice nije čest događaj. Centar za kulturu i Grad Beli Manastir prihvatili su našu inicijativu za njezin otkup i uobličavanje ove izložbe, koja je sada dio stalnog izložbenog postava ECBB-a koji nastoji promicati i zaštititi zavičajnu kulturnu baštinu od zaborava i propadanja - rekla je Zdenka Predrijevac, ravnateljica Muzeja Slavonije, podsjetivši i na dosadašnju suradnju dviju ustanova.

Ravnatelj ECBB-a Edo Jurić naglasio je kako je proces otkupa završen prošle godine, dodavši kako se nada da će ovim postavom očuvati važan dio baranjske baštine te kako su njime dodali jednu jako vrijednu kulturnu ponudu koja će biti zanimljiva svima. Otvaranje su posebno emotivno dočekali ‘‘junaci priče‘‘, Bogomir i Đerđi Papež, a nazočan je bio i zamjenik gradonačelnika Belog Manastira Goran Hes.

Ivica Getto
Katalinić: Riječ o jedinstvenoj očuvanoj cjelini alata, strojeva, pribora i rezervnih satnih dijelova

Možda ste propustili...

PRIZNANJA NAJUSPJEŠNIJIM PROIZVOĐAČIMA I POSLOVNIM SURADNICIMA

Hrvatska industrija šećera dodijelila 20 „Zlatnih repa“ u 10 kategorija

U BRODSKOJ TVRĐAVI

16. Florafest

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PRVI PUT NA TRŽIŠTU

Grad je stavio u prodaju
4 stana i četiri zemljišta

2

ZA FOTOGRAFIJE LIPICANACA

Silviji Butković druga nagrada

3

VAŽAN KONTINUIRAN MENTORSKI RAD

Psiholozi o radu s
darovitim đacima