Magazin
INTERVJU: DANIELA ANGELINA JELINČIĆ O SVOJOJ NOVOJ KNJIZI...

Ljubav prema hrani najiskrenija je ljubav
Objavljeno 17. studenog, 2023.
Jedem, dakle jesam: Imamo sve, no gladni smo psihološkog zadovoljstva, a koje nam hrana može pružiti...

Knjiga "Znanost i umjetnost doživljaja hrane" je znanstveno-popularno djelo, a cilj joj je objasniti načela stvaranja doživljaja s pomoću svih osjeta. Temelji se na tehnikama ekonomije doživljaja kao suvremenog pristupa izgradnji publike u gastronomiji, kulturi i turizmu te postizanja psihološkog zadovoljstva konzumenata kroz primjenjiva znanja... Inovativno i autentično djelo interdisciplinarnog karaktera na jedinstven način povezuje različite znanstvene discipline s umijećem pripremanja i razumijevanja hrane te ulazi dublje u osjetilni, estetički, fenomenološki i kulturološki aspekt hrane na civilizacijskoj razini - zapisao je, između ostalog, dr. sc. Feđa Vukić, hrvatski povjesničar umjetnosti i profesor povijesti i teorije dizajna sa Sveučilišta u Zagrebu.



S obzirom na to da će knjiga "Znanost i umjetnost doživljaja hrane" (objavljena u nakladi "Jesenski i Turk") biti 23. i 24. studenoga predstavljena i u Osijeku, kada će dr. sc. Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) održati i popratno predavanje na poziv Akademije za umjetnost i kulturu, donosimo intervju s autoricom knjige. Jer, kako je rekao George Bernard Shaw: "Nema ljubavi iskrenije od ljubavi prema hrani"...

STIMULACIJA OSJETILA


Za sve one koji bi željeli pročitati Vašu knjigu, a prije toga se ne kane informirati surfajući na Googleu, recite nam ukratko nešto o samom izdanju kakvo je "Znanost i umjetnost doživljaja hrane", o njegovu sadržaju, ali i o formi (multisenzorni dizajn knjige, s tim u vezi)...?

- Knjiga ima znanstveno-popularni karakter, a cilj joj je objasniti načela stvaranja doživljaja na primjeru hrane uključivanjem svih pet osjeta. To je temelj ekonomije doživljaja, suvremenog pristupa izgradnji publike u gastronomiji, kulturi i turizmu. Sadržava pet glavnih poglavlja:

1. Hrana u ekonomiji doživljaja objašnjava osnovna načela stvaranja doživljaja;

2. Veza mozak - hrana opisuje svih pet osjetila i njihovo funkcioniranje kroz vezu s mozgom;

3. Kreiranje gastronomskog doživljaja pruža konkretne naputke za stvaranje doživljaja;

4. Hrana i identitet naglašava njihovu snažnu povezanost i tematizira hranu kao brend, gastrodiplomaciju te hranu i turizam;

5. Hrana i umjetnost razrađuje hranu u umjetnosti, odnosno hranu kao umjetničko djelo.

Stimulacija svih pet osjetila vodila je i sam dizajn knjige: vid je aktiviran samim tekstom, ali i bogatstvom ilustrativnih fotografija; zvuk s pomoću QR kodova kojima se preuzima glazba, odnosno videoklipovi; dodir je aktiviran naslovnicom knjige, koja je izvedena u reljefu; a za aktivaciju mirisa i okusa zahtijeva se sudjelovanje čitatelja za kojeg knjiga sadržava nekoliko recepata, te se očekuje da sam spremi obrok kako bi podražio njuh i okusne pupoljke.

Još malo o knjizi. Što Vas je potaknulo da se posvetite pisanju jedne ovakve knjige, koji su korijeni inspiracije i elaboracije, da se tako izrazim, koji su doveli do jednog ovako kompleksnog, vrlo mudrog, ali pitkog, lakočitljivog izdanja?

- U znanstvenom smislu dugo se godina bavim proučavanjem kulturnog turizma, koji se u svojem recentnijem razvoju oslanja na ekonomiju doživljaja. Dakle, cilja na individualne turiste, kojima želi pružiti pamtljive doživljaje. No kako možemo znati što pojedinac voli da bismo mu pružili doživljaj koji će njemu biti poseban? To je bila ideja vodilja u istraživanju za koje sam 2019./2020. dobila Fulbrightovu stipendiju na University of Georgia, Athens (SAD), gdje sam istraživala na koji način pojedini vizualni i zvučni podražaji utječu na konzumenta. To je pretpostavljalo proučavanje mnogo literature iz područja umjetnosti, turizma, psihologije, neuroznanosti i srodnih područja, uz vrlo konkretan eksperiment kojim su se istraživali fiziološki odgovori ispitanika, kao i njihova vlastita samoprocjena doživljaja emotivnih odgovora koje neki podražaj izaziva. To se pokazalo izuzetno kompleksnim, ali istraživački vrlo intrigantnim. Kako mi je kuhanje hobi, odlučila sam rezultate prikazati u znanstveno-popularnom smislu, kako bi doprli do široke publike koja ih može primijeniti u svakodnevnom životu.

VIŠE OD PODRAŽAJA


I sam odabir naslova "Znanost i umjetnost doživljaja hrane" upućuje da se ne radi o još jednoj knjizi uobičajena sadržaja, koja se bavi posljednjih godina aktualnim i profitabilnim temama prehrane, kuhanja, recepata, napose zdrave prehrane. Drugim riječima, kakve su veze znanosti i umjetnosti doživljaja hrane, pojednostavljeno kazano, iako bih dodao filozofski aspekt knjige, svakako i psihološki...? Vaš komentar na te moje više opaske nego pitanja?

- Hrana je izuzetno važna u našim životima. Ne samo što je primarna potreba nego se uz nju i družimo, slavimo, smijemo, plačemo... S njom nam počinje i završava dan, s njom se rađamo i umiremo. Hrana označava emotivnu vezanost, a emocije su istovremeno reakcija na dobro kreiran doživljajni podražaj. Veza hrane i znanosti u stvaranju doživljaja očituje se u vrlo kompleksnim podražajima koji su često svojstveni umjetnosti i kulturi. Primjerice, na psihološko zadovoljstvo konzumenta osim samog okusa utjecat će i boja hrane, oblik tanjura, (a)simetrija u postavljanju stola, visina tonova pozadinske glazbe, zvuk i tekstura koju proizvodi hrana u ustima itd. Obrok, dakle, može biti ne samo podražaj kojim zadovoljavamo svoje primarne potrebe nego i stvaran doživljaj. Knjiga je, dakle, rezultat mojih znanstvenih istraživanja o stvaranju doživljaja i o reakcijama mozga na te kulturno-umjetničke "alate", te pruža, između ostalog, informacije za primjenu mogućih trikova u praksi. Ne radi se, dakle, o kuharici, ni o self-help literaturi, već o popularno predstavljenim rezultatima istraživanja, koji mogu intrigirati svakoga jer nam je hrana svima bitna. Psihologija je svakako potka u kreiranju doživljaja, no tu je i antropološki (hrana i identitet), politološki (gastrodiplomacija), ekonomski (turizam, ugostiteljstvo), filozofski, marketinški, umjetnički aspekt...

Osim stručnjacima, djelatnicima u hotelijerstvu i ugostiteljstvu, umjetnicima i gurmanima, studentima... koliko knjiga može biti zanimljiva i tzv. običnim čitateljima, uključujući i one koji čitaju tzv. self-help literaturu, odnosno od knjige takve vrste osim pragmatičnih traže i stanovita "viša iskustva", filozofska, duhovna...?

- Primarna publika za knjigu svakako su oni koji rade u ugostiteljsko-hotelijerskom sektoru, kulturi i turizmu, ali je primjenjiva i u svakodnevnom životu te primjerena svakome tko želi ljepši i ugodniji život. Nije joj namjera pružati filozofska, duhovna ili "viša iskustva" neke druge vrste, no činjenica je da konzumacija hrane uistinu može biti duhovno iskustvo. Britansko-indijski novinar Amol Rajan, čijim citatom knjiga počinje, najbolje je to sažeo u sljedećoj rečenici: "Objedovanje je prekrasno jer uzdiže hranu iz područja prehrane u područje kulture."

HRANA JE TRENDY


S obzirom na to da je knjiga objavljena ljetos, kakve su dosadašnje kritike, koliko je prihvaćena, kako ide s promocijom, što kaže znanstvena zajednica, stručnjaci, obični čitatelji...? Sigurno imate i takva saznanja?

- Dosad je knjiga bila promovirana pred bračkom i dva puta pred zagrebačkom publikom i interes je bio uistinu velik. Komentari koje sam dobila od onih koji su je pročitali više su nego pozitivni i vidim da čitatelje uistinu stimulira na razmišljanje. Puno mi znači što mi se neki od čitatelja sami javljaju pišući mi o vlastitim iskustvima otkrivanja činjenica iznesenima u knjizi (npr. "rajčice su ukusnije ako nisu ohlađene"), a neke je knjiga nagnala i na puno dublja razmišljanja o međuzavisnosti svega u životu, pa tako i u doživljaju obroka. Predgovor za knjigu pisao je David Skoko, davši svoje emocionalno viđenje prvih susreta s hranom koje je imao kao dijete, a na jednom zagrebačkom predstavljanju rekao je kako bi mu bilo puno lakše da je knjigu imao u svojim profesionalnim početcima, što bi mu skratilo "muke". Dosad je, dakle, recepcija zaista pozitivna, a veseli me što ću knjigu 23. studenoga predstaviti i osječkoj publici, na Akademiji za umjetnost i kulturu u okviru programa popularizacije znanosti.

Premda se Vaša knjiga doima unikatnim djelom, koliko je pisanje o hrani/prehrani, uključujući niz različitih aspekata, postalo u 21. stoljeću u stanovitoj mjeri i pomodni trend, hype, naravno i s komercijalne strane? Hoću, naime, reći da o hrani/prehrani imamo golem broj knjiga, TV emisija, show natjecanja, živih "golih kuhara" (Jaime Oliver i dr.) i onih slavnih i pokojnih (Anthony Bourdain, recimo)... Gubi li se kvaliteta u dominaciji kvantitete?

- Hrana jest trendy, vjerujem stoga što uistinu živimo u doba potrage za doživljajima. Imamo sve, no gladni smo psihološkog zadovoljstva, a koje nam hrana može pružiti. Kao i u svakom području, uvijek će biti vrhunskih, ali i loših proizvoda, a za svako postoji tržište. Nadam se da će i moja knjiga pridonijeti edukaciji u korist kvalitete.

DOBA GASTROFIZIKE


Koliko smo kao civilizacija i na hranu počeli gledati u suvremenijem kontekstu u skladu s vremenom, s različitih polazišta, u odnosu prema tradicionalnim poimanjima hrane, kako se o hrani pisalo i razmišljalo u prethodnim povijesnim razdobljima? Plaćamo li "pozitivni danak" i kad je hrana u pitanju ovodobnom globalno umreženom svijetu u kakvom danas živimo, radimo, percipiramo stvarnost i na kraju hranimo se i kroz hranu pokušavamo sagledati sami sebe, da se tako pretenciozno izrazim? Vaš završni komentar, poruka, preporuka...?

- Ne možemo reći da kroz povijesna razdoblja hrana nije bila shvaćena kao doživljaj, dovoljno je spomenuti samo stare Rimljane, ali činjenica je da je za mase hrana bila isključivo potreba. O tome je lijepo pisao Paolo Rossi, profesor emeritus s Università di Firenze u svojoj knjizi Mangiare tematizirajući glad, post, ali i bolesti s njom povezane. "Pozitivni danak" o kojem govorite avangardno je možda prvi uveo Marinetti još 1932. sa svojom Futurističkom kuhinjom, nekom vrstom manifesta s receptima za savršeni obrok koji postaje doživljaj. Tada je to bilo na razini avangardne umjetničke izvedbe, a danas postaje uobičajenim, pa se stoga razvila gastrofizika, izumili smo izraze kao što je foodporn itd.

Možda je to upravo naša psihološka glad za doživljajima, a kreativnosti u pripremi hrane koristimo se kao terapijom umjetnošću... Možda da potražimo odgovore na to pitanje na skorašnjem osječkom predstavljanju knjige i teme sa studentima Akademije za kulturu i umjetnost… (D.J.)
Kao i u svakom području, uvijek će biti vrhunskih, ali i loših proizvoda, a za svako postoji tržište. Nadam se da će i moja knjiga pridonijeti edukaciji u korist kvalitete...

Britansko-indijski novinar Amol Rajan, čijim citatom knjiga počinje, kaže: “Objedovanje je prekrasno jer uzdiže hranu iz područja prehrane u područje kulture.”...

U znanstvenom smislu dugo se godina bavim proučavanjem kulturnog turizma, koji se u svojem recentnijem razvoju oslanja na ekonomiju doživljaja..

Dosad je recepcija zaista pozitivna, a veseli me što ću knjigu 23. studenoga predstaviti i osječkoj publici, na Akademiji za umjetnost i kulturu u okviru programa popularizacije znanosti...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana